CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Petnički razgovori – novi model promocije nauke

Istraživačka stanica Petnica je koristeći iskustva sa organizacijom edukativnih online aktivnosti u ovoj godini osmislila novi obrazovni program „Petnički razgovori“ namenjen najširoj javnosti, kojom se predstavljaju najnovija naučna dostignuća i otvaraju diskusije sa relevatnim stručnjacima širom sveta o najvažnijim temama.

Poslednji u nizu „Petničkih razgovora“ pod naslovom „Dedamrazologija“ posvećen je nauci o Deda Mrazu. Želja je bila da se u razgovoru o šaljivim temama objasne one ozbiljne, pa se govorilo o fizici, psihologiji, istoriji i geografiji, koristeći detalje iz mitologije o Deda Mrazu. Od toga kako kvantna mehanika može objasniti činjenicu da Deda Mraz u jednoj noći može da donese paketiće svoj deci na planeti, kako irvasi i sanke mogu da lete, preko toga zbog čega su praznici važni u odrastanju i razvoju dece, kako su se praznici slavili kroz istoriju, pa do toga kako izgleda Laponija i Finska kojoj ona pripada, koji su postojbina Deda Mraza. Naši sagovornici su bili: Saša Obradović, ambasador Srbije u Finskoj; Slobodan Bubnjević, fizičar i naučni novinar; Ana Radanović, psihološkinja; i Vukašin Zorić, istoričar.

Petnički razgovori – novi model promocije nauke 1

„Ideja za ’Petničke razgovore’ je sazrevala godinama. Okolnosti kada su mnogi obrazovni programi prešli u virtuelni svet je tu ideju dovela do realizacije. Želeli smo da naši stručni saradnici, i nekadašnji polaznici, koji imaju ekspertizu u različitim zanimljivim naučnim oblastima, svoje znanje prenesu, ne samo našim polaznicima, nego i svima zainteresovanim u Srbiji. U pitanju je jedan mešoviti model predavanja, i interaktivne diskusije, koja je veoma važna kako online kontekst predavanja ne bi bio suvoparan. Pokazalo se da naši polaznici imaju veliku želju da aktivno učestvuju u diskusiji sa predavačima. Celokupan sadržaj je dostupan i nakon završetka događaja na našim društvenim mrežama, pa ga i škole mogu koristiti za upotpunjavanje svoje nastave.“ – kaže Nikola Božić, programski direktor Istraživačke stanice Petnica.

„Petnički razgovori“ su pre svog prazničnog izdanja imali nekoliko zanimljivih tema – istraživanje planete Mars, zaštita intelektualne svojine (patenti i dizajn), kako se piše naučni rad… Najvažnije od svega je što na ovim događajima Istraživačke stanice učestvuje preko 150 gostiju aktivno kroz diskusiju, a da događaje prati i više hiljada ljudi. Ovo potvrđuje činjenicu da interesovanje za aktuelnim temama, koje predstavljaju vrsni predavači, sa dobro osmišljenom interaktivnom diskusijom, postoji kod velikog broja ljudi, ne samo nekadašnjih i sadašnjih polaznika Petnice, nego i mnogo šire.

Petnički razgovori – novi model promocije nauke 2

„Petnica planira da sa ovakvim događajem nastavi i kada se okolnosti sa pandemijom smire. Kao i sa organizacijom online obrazovnih aktivnosti, i ova će biti iskorišćena da se najbolja iskustva uklope u redovan rad u normalnim okolnostima. Možda jesmo bili priorani da neke aktivnosti organizujemo online, ali treba iskoristiti najbolje za njih, kako bi stečeno iskustvo unapredilo naše programe i u redovnom stanju.“ – zaključuje Nikola Božić iz Petnice.

Istraživačka stanica Petnica je samostalna i nezavisna neprofitna organizacija koja od 1982. godine radi kao jedinstveni nacionalni centar namenjen naprednom dodatnom vanškolskom obrazovanju i podršci mladima uzrasta 14-19 godina koji pokazuju izrazito visok stepen zainteresovanosti i sposobnosti u domenu prirodnih i društvenih nauka i savremenih tehnologija. Danas je IS Petnica najveći evropski i u samom vrhu svetskih centara za profesionalni vanškolski rad sa mladim talentima u nauci i tehnologiji. Istraživačka stanica Petnica raspolaže vrhunskim uslovima za boravak i rad učenika tokom čitave godine. Sa oko 7500 m2 savremenog radnog i boravišnog prostora, Stanica se svrstava u sam vrh svetskih institucija za vanškolsko naučno obrazovanje mladih. Pored učionica snabdevenih savremenom tehnikom, računarima, videom i drugom prezentacionom opremom, u Stanici se nalazi bogata i moderna naučna biblioteka, snažni računarski resursi (preko 100 računara sa bogatom bibliotekom softvera, bežični Internet), odlično opremljeni kabineti i laboratorije za arheologiju, fiziku, geologiju, astronomiju, elektroniku, hemiju, biologiju i biohemiju. U Istraživačkoj stanici postoje vredne zbirke arheološkog materijala, stena i minerala, biljaka i životinja, zbirka logičkih i matematičkih učila itd.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.