CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

“Budimo istovremeno ozbiljno zabavni!” – U susret predstojećem Festivalu nauke

Festival nauke, čije je održavanje planirano od 4. do 6. maja na Beogradskom sajmu, odlaže se zbog tragičnih događaja u beogradskoj osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“. Novi termin održavanja biće naknadno objavljen. Tim Festivala nauke duboko saoseća sa porodicama nastradalih.

Najnovija vest, 3. maj 2023, u 15:30 h
"Budimo istovremeno ozbiljno zabavni!" - U susret predstojećem Festivalu nauke 1

Miloš Todorović, doktorand na Institutu za biološka istraživanja “Siniša Stanković”: Budimo istovremeno ozbiljno zabavni!

Stotine naučnica i naučnika, sadašnjih i budućih, udružilo je snage u organizaciji najveće naučne zabave u regionu – Festivala nauke, koji će se održati od 4. do 6. maja u svom prepoznatljivom formatu, na Beogradskom sajmu u Halama 3 i 3a, na više od 6.000 m2.

Uzbudljivi eksperimenti koji razbijaju mitove, postavke koje će vas naterati da preispitate brojne (pseudo)istine, druženja koja će vam otkriti zabavno lice nauke. I sve tu uz koračanje kroz vreme, skakanje sa meridijana na meridijan, pa čak i putovanje daleko izvan granica naše planete.

Institutu za biološka istraživanja “Siniša Stanković” za Festival nauke priprema poseban program pod nazivom „Od ćelije do ekosistema“ u okviru kojeg ćemo saznati šta nam sve priroda pruža i koliko toga još nismo istražili, kao i koja će sve saznanja iznedriti novo doba istraživanja prirode. Kroz nekoliko koraka istražićemo mikro i makro svet i saznati ko sve čini naš ekosistem, ko je u celoj priči najugroženiji i šta svako od nas može da uradi kako bismo zajedno očuvali najrazličitije biljne i životinjske vrste, a time i bogatstvo naše planete. O tome smo razgovarali sa Milošem Todorovićem, doktorandom na Institutu.

Kako ste se odlučili za ovaj program i šta izdvajate kao najzanimljivije za posetioce?

Potreba za promocijom nauke u vremenu „NOVOG DOBA“ postaje sve veća. Svedoci smo velikih posledica narušavanja ekosistema, prevashodno pod uticajem antropogenog faktora, gde za posledicu imamo ugrožavanje pa čak i izumiranja velikog broja biljnih i životinjskih vrsta, kao i brojne klimatske promene. Naš program ima za cilj da probudi svest o neiskorišćenom potencijalu lekovitih biljaka, kao i da ukaže šta se sve može uraditi u laboratorijskim uslovima kako ne bi došlo do izumiranja biljnih vrsta. Osvrnućemo se i na organizme koji nisu vidljivi golim okom, i govoriti o jednoj od najaktuelnijih tema današnjice – rezistenciji na antibiotike. Kao najzanimljiviji deo programa biće izloženi vivarijumi sa različitim vrstama vodozemaca i gmizavaca, biće predstavljene biljke u tzv. „in vitro“ kulturi (biljke u staklu), i sve će to biti upotpunjeno pokaznim eksperimentima i raznoraznim igricama.

"Budimo istovremeno ozbiljno zabavni!" - U susret predstojećem Festivalu nauke 2

Zbog čega je važno da deca i mladi vide vašu postavku? Kakvo znanje će oni poneti kući nakon festivala?

Svest o očuvanju ekosistema i brige o našoj zelenoj planeti temelji se još od malih nogu. Postavka će pružiti mladima uvid o potencijalu koji priroda nudi i skrenuti pažnju na važnost očuvanja iste. Pored toga, naučiće šta su to lekovite, reliktne i endemične biljne vrste, kako gajimo biljke u laboratorijskim uslovima, da li su antibiotici dobri ili loši, koje vrste vodozemaca i gmizavaca dominiraju u fauni Srbije, kakve su posledice klimatskih promena, i još mnogo toga zanimljivog. Kući će poneti najvažniju životnu lekciju – odgovornost prema sredini u kojoj svi živimo.

Koji je to idealan balans između “zabavnog” i “ozbiljnog” kada govorimo o načinu na koji predstavljamo nauku, i kako ste vi pristupili ovom pitanju?

Nauka se uvek temelji na činjenicama koje su eksperimentalno proverljive. Promocija nauke kroz „zabavu“ treba da predstavi neko istraživanje na nivou koji bi bio razumljiv svakom pojedincu. Ozbiljnost našeg programa ogleda se u važnosti samog problema očuvanja životne sredine, dok će zabavni deo biti baziran na igricama i eksperimentima koji bi na šaljiv način doprineli lakšem razumevanju same tematike. Budimo istovremeno ozbiljno zabavni.

Kako vidite značaj samog Festivala nauke u širem smislu, u kontekstu saradnje s obrazovnim sistemom i/ili privredom?

Festival nauke već deceniju unazad promoviše nauku u pravom svetlu, objedinjujući različite naučne oblasti. Značaj samog festivala je u tome što pruža mogućnost mladim ljudima da se informišu o trenutnim aktuelnostima, da potencijalno otkriju svoju oblast interesovanja, da se zabave i prenesu stečena znanja. Kako bi se Festival nauke popularizovao, neophodna je saradanja sa obrazovnim institucijama (osnovnim i srednjim školama, fakultetima), ali i promocija u medijima i društvenim mrežama, jer nauka je uvek deo „NOVOG DOBA“.

Tema ovogodišnjeg Festivala nauke je NOVO DOBA koje nam je ubrzano došlo zahvaljujući svetskoj pandemiji. Festival ovim sloganom želi da ukaže na promene koje su nam se dogodile tokom godina izolacije – na percepciju sveta oko nas, a najviše nauke i naučnih dostignuća. Više o programu festivala pročitajte na linku: https://festivalnauke.rs/

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.