CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

“Kalendarska reforma Milutina Milankovića” u Nišu

U sredu, 20. marta 2024. godine, Ogranak SANU u Nišu organizuje javno predavanje

Kalendarska reforma Milutina Milankovića
(gregorijanski vs. modifikovani julijanski kalendar)

predavač će biti akademik Zoran Knežević, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU).

Predavanje počinje u 12 h, u Ogranku SANU u Nišu u Multimedijalnoj sali, Univerziteta u Nišu, broj 8 (Univerzitetski trg 2).

"Kalendarska reforma Milutina Milankovića" u Nišu 1

Sažetak predavanja: problem kalendara i njegove upotrebe u svakodnevnom životu biće sagledan prvo sa astronomskog stanovišta, polazeći od nekih osnovnih činjenica o kretanju planete Zemlje i promenljivosti vremenskih jedinica – dana, meseca i godine – koje se koriste za pravljenje kalendara. Zatim će biti dat kraći istorijski osvrt na razvoj kalendara uopšte, od sumerskih i vavilonskih lunisolarnih, do egipatskog solarnog kalendara, da bi nešto detaljnije bio predstavljen julijanski kalendar i njegovo jednostavno interkalaciono pravilo prestupne godine. Gregorijanska kalendarska reforma iznedrila je kalendar koji najveći deo sveta i danas koristi, da bi modifikovani julijanski kalendar, predložen od strane našeg naučnika Milutina Milankovića, dodatno otklonio neke manjkavosti gregorijanskog standarda i ponudio rešenje koje bolje prati prirodno kretanje naše planete u znatno dužem vremenskom razdoblju. Na kraju, biće pokazano kako se može napraviti praktično „idealan” kalendar, ali i objasniti zašto je to zapravo nepotreban i zaludan posao.

Zoran Knežević, astronom, diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Njegova matična naučna oblast je astronomija (nebeska mehanika), a glavni naučni doprinos pripada oblasti teorije kretanja malih tela Sunčevog sistema. Spada u red najvećih poznavalaca malih tela Sunčevog sistema u svetu.

Od 1973. do 2016. godine radio je na Astronomskoj opservatoriji u Beogradu, gde je obavljao niz različitih istaknutih funkcija. Direktor Opservatorije bio je od 2002. do 2014. godine. Držao je nastavu na doktorskim studijama Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Objavio je veliki broj naučnih i stručnih radova, održao veći broj predavanja po pozivu, bio član više nacionalnih i međunarodnih ekspertskih timova, komisija i naučnih odbora, rukovodilac projekta „Dinamika tela Sunčevog sistema” (F-187) SANU i srpskog dela FP7 projekta „Stardust” evropskog Marie Curie programa, rukovodilac radnog paketa evropskog FP7 projekta „BELISSIMA”, i rukovodilac i recenzent mnogih naučnoistraživačkih projekata. U periodu 2010–2016 više puta je boravio na Univerzitetu u Pizi, gde je radio na istraživanjima u okviru Akademijinog projekta F-187 vezanog za uticaj negravitacionih efekata na strukturu asteroidnih familija u faznom prostoru sopstvenih elemenata kretanja, ažuriranju klasifikacije asteroida u familije, analizi statističke značajnosti malih familija i određivanju starosti rezonantnih i kompleksnih familija.

Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti (Odeljenje za matematiku, fiziku i geo-nauke) izabran je 2009. godine, a za redovnog 2015. U Akademiji je obavljao značajne funkcije. Bio je zamenik sekretara Odeljenja za matematiku, fiziku i geonauke (2015−2020), predsednik Akademijskog odbora za nauku SANU (2017−2022), Generalni sekretar SANU (2020–2023). Član je Akademijskog odbora za nauku, Akademijskog odbora za dinamiku klimatskog sistema Zemlje i delo Milutina Milankovića. Član je više međunarodnih i srpskih astronomskih organizacija. Odlukom Međunarodne astronomske unije jedan asteroid nazvan je po njemu – 3900 Knežević. Član je sledećih stručnih udruženja: International Astronomical Union (president of Commission 7 for Celestial Mechanics and Dynamical Astronomy 2009–2012); American Astronomical Society (Division for Planetary Sciences, Division for Dynamical Astronomy); Društvo astronoma Srbije; Društvo fizičara Srbije

Akademik Zoran Knežević bio je urednik značajnih naučnih publikacija: Serbian Astronomical Journal, glavni i odgovorni urednik (2002‒2014), Publications of the Astronomical Observatory of Belgrade, glavni i odgovorni urednik (2002‒2014); kourednik više zbornika radova međunarodnih naučnih skupova.

Za svoj naučni rad dobio je, između ostalih, i sledeća priznanja i nagrade: Nagrada za doprinos razvoju Astronomske opservatorije (1996, 2017); Nagrada za naučni rad Astronomske opservatorije (2013); Asteroid (3900) Knežević

Akademik Zoran Knežević izabran je 2023. godine za predsednika SANU.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.