kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Ekonofizika = Ekonomija budućnosti

euroteuro0808Eknomija je naučna disciplina koja proučava osnovna pravila ponašanja učesnika i zakonitosti u ekonomskim aktivnostima. Pod ekonomskim aktivnostima se podrazumeva način na koji društvo koristi oskudne resurse radi proizvodnje dobara i usluga i vrši njihovu raspodelu među članovima društva. Ekonomija je povezana i sa drugim naukama: sociologijom, demografijom, politikom, statistikom i drugim.

Predmet izučavanja ekonomije je podeljen na dve glavne oblasti: mikroekonomiju koja proučava privredne subjekte (domaćinstva i preduzeća) sa stanovišta troškova proizvodnje, i makroekonomija koja se bavi izučavanjem pojava i procesa kao što su: inflacija, nezaposlenost, industrijska proizvodnja i ekonomija države.Ekonomija je društvena nauka. Za nju je karakteristično da je matematika dosta zastupljena, najviše od svih društvenih nauka. Ekonomisti, kao i matematičari, rešavaju probleme time što kreću od pretpostavki i teorija kao osnove. Nakon toga razvijaju modele, pokušavaju da opišu pojave koje posmatraju i protumače rezultate koji se dobijaju, naravno sve na osnovu teorija i predpostavki od kojih se krenulo. Ko malo bolje poznaje ekonomiju može da primeti da postoje elementi (koje studenti na fakultetima uče) u ekonomskoj teoriji, ali u praksi se ne mogu primeniti. Primer jeste tržište savršene konkurencije. Za ovaj model je karakteristično da u praksi ne postoji, ali ekonomisti ga koriste kao osnov za poboljšanje funkionisanja samih tržišta. Još jedan primer jeste tržište hartija od vrednosti. Ma koliko je matematika zastupljena u ekonomiji, kao i statistika, trenutno se ne može pronaći najbolji model koji će se primeniti za predviđanje kretanja berzanskih indeksa. Zbog tih nedostataka fizičari su krenuli da rešavaju probleme u ekonomiji i počeli da se bave ekonofizikom.

boerseEkonofizika je interdisciplinarno naučno polje, u kome se primenjuju teorije i metode iz fizike radi rešavanja problema u ekonomiji. Ekonofizika kao disciplina se formirala 1990. godine od strane nekoliko fizičara koji su se bavili statističkom mehanikom. Oni su pokušali da se dotaknu problema u ekonomiji, posebno na finansijkom tržištu. Nezadovoljni dostignućima u ekonomiji pokušali su da primene metode iz fizike, prvo kako bi došli do podataka, a zatim i objasnili preciznije ekonomske fenomene.

Izraz ekonofizika skovao je Eugene Stanley sredinom 90-ih godina, kako bi opisao veliki broj radova koje su objavili fizičari, a koji se bave problemima finansijskih tržišta. Prvi put se pojavilo na konferenciji statističke fizike u Kalkuti 1995. godine.

Ekonofizika je danas oblast koja se uspešno razvija zahvaljujući saradnji ekonomista, fizičara i matematičara. Ona nije alat za predviđanje budućih vrednosti akcija na berzi i stopa razmene. Ono primenjuje ideje, metode i modele iz Statističke fizike radi analiuze podataka i rešavanja ekonomskih poreblema. Fizika pokušava da konstruiše sliku o kretanju celokupne prirode, tj. da pronađe mehanizam po kome priroda funkcioniše. Iz ovoga zaključujemo da je prvi korak ekonofizičara ka razumevanju i opisivanju fenomena upoznavanje sa brojnim podacima iz ekonomije. Do sada najveći deo posla ekonofizičara jeste empirijsko proučavanje različitih fenomena (pronalaženje posebnih zakona, modela i mehanizama).

Ekonofizika se bavi brojnim problemima iz raznih oblasti ekonomije. Neke od njih su distribucija prinosa na finansijskim tržištima, distribucija prihoda i bogatstva, distribucija ekonomskih šokova i varijacija stope rasta… Skorašnji radovi u Ekonofizici se uglavnom odnose na tri problema. Prvi je vremenska serija cena akcija, stopa razmene i cena dobara. Veličina firmi, bruto domaći proizvod (GDP), pojedinačno bogatstvo i prihod su drugi problem. Treći jeste mrežna analiza ekonomskih fenomena [3]. Neki od modela koji se koriste u ovim istraživanjima su iz statističke mehanike, kao i razni modeli zemljotresa.

Rezultati koje ekonofizičari postižu vide se i u njihovom radu u brojnim kompanijama. Čak 70% fizičara nađe posao u velikim kompanijama gde se bave ekonofizikom. Uglavnom su to teorijski fizičari, posebno oni koji se bave nuklearnom fizikom. Tako da slobodno možemo zaključiti da je isplativo baviti se fizikom danas. Ekonofizika je ekonomija budućnosti.

Literatura:

[1] Yuri Y., Econo-physics: A Perspective of Matching Two Sciences, 2007
[2] Barkley J., Econophysics: The New Palgrave Dictionary of Economics, 2nd edition, 2006
[3] Wang Y. and others, Physics of Econo physics, 2008

12 Comments
  1. avatar 13.09.2009.
  2. avatar 13.09.2009.
  3. avatar 13.09.2009.
  4. avatar 13.09.2009.
  5. avatar 13.09.2009.
  6. avatar 13.09.2009.
  7. avatar 18.09.2009.
  8. avatar 18.09.2009.
  9. avatar 22.06.2011.
  10. avatar 02.12.2015.
  11. avatar 02.12.2015.
  12. avatar 02.12.2015.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: