CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Oluja na Suncu (Novembar 2003)

Zamislite jedan vreo letnji dan. Sredina avgusta, negde oko 14 sati popodne, temperatura se popela na 30OC. Iznenada, nebo prekrivaju tamni oblaci i počinje da pada sneg, i to ne slab sneg, nego prava snežna oluja koja ne prestaje nekoliko dana. Čudno. zar ne? Mislite da je nemoguće? Sa vremenskim uslovima na Zemlji možda i jeste nemoguće, ali nešto slično ovome desilo se krajem oktobra i početkom novembra ove godine na Suncu.

Početkom oktobra aktivnost na Suncu bila je vrlo slaba, baš onakva kakva se očekuje u ovom periodu solarnog ciklusa. Poslednji maksimum Sunčeve aktivnosti bio je 2001 godine i od tada se aktivnost na Suncu postepeno smanjuje. Površina Sunca bila je skoro potpuno mirna, bez ijedne jedine pege.

Iznenada, krajem oktobra, počeli su da se navlače “oblaci”. Sunce je počelo čudno da se ponaša, na njegovoj površini pojavile su se tri ogromne pege. Površina svake od ovih pega bila je veća od planete Jupiter, a jedna od njih označena kao 486 bila je najveća pega viđena u poslednjih 13 godina.

Iznad pega često dolazi do vrlo snažnih eksplozija. To su iznenadni i kratkotrajni procesi u kojima dolazi do velikog pojačanja intenziteta zračenja u ograničenim oblastima fotosfere. Ove eksplozije nastaju kao rezultat naglog oslobađanja magnetne energije i njenog prelaska u kinetičku energiju čestica, toplotu i svetlost. Eksplozije su vrlo složene pojave koja se odigrava celom dubinom Sunčeve atmosfere. Energija koja se oslobađa u jednoj eksploziji nekad može da se poredi sa celokupnom energijom koju celo Sunce izrači u jednoj sekundi.

Za samo 14 dana iznad ove tri pege registrovano je 11 eksplozija, isto koliko i za prethodnih godinu dana.
Naučnici eksplozije rangiraju prema jačini emitovanog X-zračenja. Na ovaj način sve eksplozije se dele na tri grupe: C – najslabije, M – srednje jake i X – najjače. U svakoj od ovih grupa postoje dodatne kategorije, koje se označavaju kao M1, M2, itd gde brojevi idu on manje snažnih ka snažnijim. Eksplozije koje pripadaju X grupi najčešće spadaju u kategorije X1 ili X2. Ali, ima i onih koje su mnogo snažnije, 14. novembar 2003. godine ostaće zabeležen po tome što je data registrovana najsnažnija eksplozija na Suncu, emitovala je pega 486, a označena je kao X28!

U istoriji je upamćeno nekoliko snažnih oluja na Suncu, sve one su imale manje ili više uticaja na našu planetu. Godine 1859 izazvala je prekide na telegrafskim linijama i veliki broj požara na instalacijama u Evropi i Americi, a polarna svetlost se mogla videti iz Rima, sa Kube i Havaja. Aprila 2001 odigrala se ekspolzija snage X20 ali materijal koji je izbačen prilikom ove eksplozije promašio Zemlju. Marta 1989 godine jedna eksplozija X20 “pogodila” je našu planetu, tada je došlo do ogromnih kvarova na električnoj mrežu u Kanadi a nastala šteta procenjena je na nekoliko stotina miliona dolara. Godine 1994. zbog dešavanja na Suncu došlo je do kvara na dva komunikaciona satelita. Bilo je još mnogo manjih problema o skorijoj istoriji koji su izazvani mnogo slabijim eksplozijama.

Sve ove eksplozije bile su mnogo slabije od one od 4. novembra ali na našu veliku sreću ova eksplozija se desila onda kada se pega nalazila na samoj ivici diska Sunca i sav najveći deo materijala izbačenog prilikom eksplozije je promašio našu planetu.

Ovog puta smo imali sreće, ali ovakve eksplozije su totalno nepredvidljive i mogu se desiti uvek. Kada će biti sledeća, na koji će stranu biti usmerena i koliko će biti snažna niko ne zna, ali nadajmo se da će, ako neka eksplozija baš “reši” da pogodi našu planetu, vreme biti vedro, da bi mogli da vidimo polarnu svetlost.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.