CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Na Marsu otkriveni tragovi tečne vode

Prema najnovijim podacima koje stižu iz NASA na Marsu je otkrivena slana voda u tečnom stanju koja i danas, povremeno, teče površinom ove planete. Ovo otkriće delimično povećava šansu da na Marsu postoji ili je nekad postojao jedostavan oblik života.

Zagonetno tamne pruge na Marsu primećene na površini poznate kao RSL (recurring slope lineae) – koji se pojavljuju sezonski na strmim, relativno toplim Marsa padinama verovatno uzrokovane proticanjem slane tečne vode.

“Tečna voda je ključni uslov za život na Zemlji”, izjavio je vodeći autor studije Lujendra Ojha, sa Georgia Institute of Technology u Atlanti za Space.com putem e-maila. “Prisustvo tečne vode na sadašnjoj površini Marsa ukazuje na životnu sredinu koja je pogodnija za život nego što se ranije mislilo.”

Ojha je bio deo tima koji je prvi otkrio RSL u 2011. godini, proučavajući slike snimljene od strane visoke rezolucije eksperimenta HiRISE (High Resolution Imaging Science Experiment) kamere na sondi Mars Reconnaissance Orbiter (MRO).

mars-water-rsl-mro

Na ovoj fotografiji, koju je poslao NASA Mars Reconnaissance Orbiter, vide se tamne uske pruge koje se nazivaju “recurring slope lineae“ (RSL) na zidovima Marsovog kratera Garni. RSL su do nekoliko stotina metara dužine. Smatra se formirani protokom slane tečne vode. (Credit: NASA/JPL/University of Arizona)

RSL se pojavljuju na mnogim različitim lokacijama na Marsu, od ekvatorijalnih regiona do srednjih geografskih širin na “crvene” planete. Ove pruge su samo 0,5 do 5 metara široke, ali one se mogu prostirati stotinama metara u dužinu.

Činjenica da se RSL pojavljuju tokom toplog vremena, a iščezavaju kada temperatura postane niža, navodi mnoge istraživače da spekulišu da je tečna voda uključena u njihovo formiranje. Nova studija, koja je objavljena danas (28. septembra) u časopisu Nature Geoscience, snažno podržava ovu hipotezu.

Ojha i njegove kolege obrađivali su podatke prikupljene sa četiri različite lokacije RSL pomoću drugog MRO instrument, Compact Reconnaissance Imaging Spectrometer za Mars (CRISM).

“Koristeći ovaj instrument, možemo zaključiti mineraloški sastav površinskog materijala na Marsu”, rekao je Ojha. “Ono što smo otkrili je da u vreme i na mestima kada vidimo najveću RSL na površini Marsa, mi takođe možemo naći spektralne dokaze za hidratisane soli na padinama gde RSL formiraju.”

Hidratisane soli talože se iz tečne vode, tako da je njihovo otrkiće vrlo važno – pogotovo jer okolnosti čine malo verovatnim da CRISM može direktno detektovati RSL vodu. (CRISM posmatra “crvenu” planetu u periodu najsušnijeg perioda u toku dana na Marsu, oko 3 popodne, kad je temperatura toliko velika da bi površinska tečna voda najverovatnije isparila)

“Zbog toga, ja ne mislim da ćemo ikada naći RSL još uvek u tečnom obliku u 3 popodne, tako da mislim da su ovi hidratisani potpis soli je definitivno ‘krunski dokaz’, kazao je Ojha.

Ove tamne, uske, 100 metara duge pruge prostiru se niz padine na Marsu, i zaključeno je da su formirane od strane tečne vodu. Nedavno, naučnici su detektovali hidrate soli na padinama kratera Hale. Ovo otkriće ide u prilog prvobitnoj hipotezi da je pruge zaista formirala tečna vode. Plava boja koja se može videti nije u vezi sa njihovom nastanku, već potiče od prisustva minerala piroksena. (Credit: NASA/JPL/University of Arizona)

Ove tamne, uske, 100 metara duge pruge prostiru se niz padine na Marsu, i zaključeno je da su formirane od strane tečne vodu. Nedavno, naučnici su detektovali hidrate soli na padinama kratera Hale. Ovo otkriće ide u prilog prvobitnoj hipotezi da je pruge zaista formirala tečna vode. Plava boja koja se može videti nije u vezi sa njihovom nastanku, već potiče od prisustva minerala piroksena. (Credit: NASA/JPL/University of Arizona)

Čini se da soli povezane sa RSL mogu biti perhlorati, jedinjenja hlora koja sadrže elemente koji su rasprostranjeni na Marsu. Ove soli smanjuju tačku smrzavanja vode od 0 stepeni Celzijusa na -70 C, rekao Ojha.

“Ova osobina znatno povećava stabilnost slane vode na Marsu”, rekao je on.

Perhlorati mogu da vežu atmosfersku vodu, rekao Ojha. Ali, nije jasno da li je Marsov vazduh izvor tokova slanog rastvora. Druge mogućnosti uključuju topljenje leda na površini ili blizu površine, ili ispuštanja lokalnih izdana.

“Razumljivo je da se RSL formiraju u različitim delovima Marsa kroz različite mehanizme formiranja” navedeno je u radu.

Zapažanja rovera Curiosity i druge letilice pokazala su da je pre nekoliko milijardi godina Mars bio relativno topla i vlažna planeta, koji je mogao da su omogući život mikroba, barem u nekim regionima.

Danas je Mars izuzetno hladan i suv, zbog čega je otkriće RSL lokaliteta izazvalo veliko uzbuđenje tokom protekle četiri godine: Karakteristike ukazuju na mogućnost da jednostavni oblici života postoje na površini planete i sada.

Međutim, novi rezultati ne znače da na Marsu danas postoji život, ili da je to verovatno, naglasio je Ojha. U rastvorima perhlorata voda nije lako dostupna za potencijalnu upotrebu od strane organizama.

“Ako su RSL zasićeni rastvori perhlorata, onda život kakav poznajemo ovde na Zemlji ne može da opstane u takvom okruženju”, rekao je Ojha.

(Izvor: Mike Wall/Space.com/NASA)

Više informacija: PhysOrg, TechCrunch.

 

Tags:, ,
One Response
  1. avatar 29.09.2015.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: