CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Na Marsu otkriveni tragovi tečne vode

Prema najnovijim podacima koje stižu iz NASA na Marsu je otkrivena slana voda u tečnom stanju koja i danas, povremeno, teče površinom ove planete. Ovo otkriće delimično povećava šansu da na Marsu postoji ili je nekad postojao jedostavan oblik života.

Zagonetno tamne pruge na Marsu primećene na površini poznate kao RSL (recurring slope lineae) – koji se pojavljuju sezonski na strmim, relativno toplim Marsa padinama verovatno uzrokovane proticanjem slane tečne vode.

“Tečna voda je ključni uslov za život na Zemlji”, izjavio je vodeći autor studije Lujendra Ojha, sa Georgia Institute of Technology u Atlanti za Space.com putem e-maila. “Prisustvo tečne vode na sadašnjoj površini Marsa ukazuje na životnu sredinu koja je pogodnija za život nego što se ranije mislilo.”

Ojha je bio deo tima koji je prvi otkrio RSL u 2011. godini, proučavajući slike snimljene od strane visoke rezolucije eksperimenta HiRISE (High Resolution Imaging Science Experiment) kamere na sondi Mars Reconnaissance Orbiter (MRO).

mars-water-rsl-mro

Na ovoj fotografiji, koju je poslao NASA Mars Reconnaissance Orbiter, vide se tamne uske pruge koje se nazivaju “recurring slope lineae“ (RSL) na zidovima Marsovog kratera Garni. RSL su do nekoliko stotina metara dužine. Smatra se formirani protokom slane tečne vode. (Credit: NASA/JPL/University of Arizona)

RSL se pojavljuju na mnogim različitim lokacijama na Marsu, od ekvatorijalnih regiona do srednjih geografskih širin na “crvene” planete. Ove pruge su samo 0,5 do 5 metara široke, ali one se mogu prostirati stotinama metara u dužinu.

Činjenica da se RSL pojavljuju tokom toplog vremena, a iščezavaju kada temperatura postane niža, navodi mnoge istraživače da spekulišu da je tečna voda uključena u njihovo formiranje. Nova studija, koja je objavljena danas (28. septembra) u časopisu Nature Geoscience, snažno podržava ovu hipotezu.

Ojha i njegove kolege obrađivali su podatke prikupljene sa četiri različite lokacije RSL pomoću drugog MRO instrument, Compact Reconnaissance Imaging Spectrometer za Mars (CRISM).

“Koristeći ovaj instrument, možemo zaključiti mineraloški sastav površinskog materijala na Marsu”, rekao je Ojha. “Ono što smo otkrili je da u vreme i na mestima kada vidimo najveću RSL na površini Marsa, mi takođe možemo naći spektralne dokaze za hidratisane soli na padinama gde RSL formiraju.”

Hidratisane soli talože se iz tečne vode, tako da je njihovo otrkiće vrlo važno – pogotovo jer okolnosti čine malo verovatnim da CRISM može direktno detektovati RSL vodu. (CRISM posmatra “crvenu” planetu u periodu najsušnijeg perioda u toku dana na Marsu, oko 3 popodne, kad je temperatura toliko velika da bi površinska tečna voda najverovatnije isparila)

“Zbog toga, ja ne mislim da ćemo ikada naći RSL još uvek u tečnom obliku u 3 popodne, tako da mislim da su ovi hidratisani potpis soli je definitivno ‘krunski dokaz’, kazao je Ojha.

Ove tamne, uske, 100 metara duge pruge prostiru se niz padine na Marsu, i zaključeno je da su formirane od strane tečne vodu. Nedavno, naučnici su detektovali hidrate soli na padinama kratera Hale. Ovo otkriće ide u prilog prvobitnoj hipotezi da je pruge zaista formirala tečna vode. Plava boja koja se može videti nije u vezi sa njihovom nastanku, već potiče od prisustva minerala piroksena. (Credit: NASA/JPL/University of Arizona)

Ove tamne, uske, 100 metara duge pruge prostiru se niz padine na Marsu, i zaključeno je da su formirane od strane tečne vodu. Nedavno, naučnici su detektovali hidrate soli na padinama kratera Hale. Ovo otkriće ide u prilog prvobitnoj hipotezi da je pruge zaista formirala tečna vode. Plava boja koja se može videti nije u vezi sa njihovom nastanku, već potiče od prisustva minerala piroksena. (Credit: NASA/JPL/University of Arizona)

Čini se da soli povezane sa RSL mogu biti perhlorati, jedinjenja hlora koja sadrže elemente koji su rasprostranjeni na Marsu. Ove soli smanjuju tačku smrzavanja vode od 0 stepeni Celzijusa na -70 C, rekao Ojha.

“Ova osobina znatno povećava stabilnost slane vode na Marsu”, rekao je on.

Perhlorati mogu da vežu atmosfersku vodu, rekao Ojha. Ali, nije jasno da li je Marsov vazduh izvor tokova slanog rastvora. Druge mogućnosti uključuju topljenje leda na površini ili blizu površine, ili ispuštanja lokalnih izdana.

“Razumljivo je da se RSL formiraju u različitim delovima Marsa kroz različite mehanizme formiranja” navedeno je u radu.

Zapažanja rovera Curiosity i druge letilice pokazala su da je pre nekoliko milijardi godina Mars bio relativno topla i vlažna planeta, koji je mogao da su omogući život mikroba, barem u nekim regionima.

Danas je Mars izuzetno hladan i suv, zbog čega je otkriće RSL lokaliteta izazvalo veliko uzbuđenje tokom protekle četiri godine: Karakteristike ukazuju na mogućnost da jednostavni oblici života postoje na površini planete i sada.

Međutim, novi rezultati ne znače da na Marsu danas postoji život, ili da je to verovatno, naglasio je Ojha. U rastvorima perhlorata voda nije lako dostupna za potencijalnu upotrebu od strane organizama.

“Ako su RSL zasićeni rastvori perhlorata, onda život kakav poznajemo ovde na Zemlji ne može da opstane u takvom okruženju”, rekao je Ojha.

(Izvor: Mike Wall/Space.com/NASA)

Više informacija: PhysOrg, TechCrunch.

 

Tags:, ,
One Response
  1. avatar 29.09.2015.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.