kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Makroekonomija – uzroci i efekti

Za makroekonomiste jedan od glavnih zadataka je da objasne kako se makroekonomske promenljive kao što su bruto domaći proizvod, inflacija, zaposlenost i investicije menjaju u kratkom i dugom roku. Ove kategorije omogućavaju ekonomistima da sagledaju “zdravstveno stanje” privrede, bez čega nije moguće vođenje adekvatne makroekonomske politike.

Upravo odgovore na pitanja koja su vezana za uzročno – posledične odnose između pomenutih promenljivih i ekonomskih politika dali su ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju – naučnici Tomas Sardžent i Kristofer Sims, čije se metode koriste u politikama širom sveta.

Tomas Sardžent je trenutno profesor ekonomije na Njujorškom univerzitetu, a Kristofer Sims na univerzitetu Prinston. Obojica su doktorirala na Harvardu 1968. godine i od tada su objavili mnoge radove iz oblasti makroekonomije i ekonometrije.

Iako su istraživanja koja su sproveli Sardžent i Sims bila samostalna i imala su različite pristupe, ona su komplementarna i predstavljaju osnovne alate za makroekonomske analize. Naime, Sardžent je radio na razvoju složenih modela preko kojih se prate stalne promene u ekonomskoj politici, dok je Sims razvio metod koji pokazuje kako na pivredu utiču promene u ekonomskoj politici i drugi faktori.

Makroekonomija - uzroci i efekti 1

Dvosmerni odnos u ekonomiji – način donošenja odluka investitora i centralne banke

Značajan doprinos laureanata je bio što su makroekonomske odnose analizirali korišćenjem istorijskih podataka u dvosmernim odnosima koji vladaju u ekonomiji.

Doprinos Tomasa Sardženta

Sardžent je najpoznatiji po svom radu u ranim sedamdesetim godinama. Svoje istraživanje u to vreme počeo je sa grupom ekonomista među kojima su i prethodni dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju – Lukas, Felps i Preskot. Tada je napisao nekoliko uticajnih radova i u njima pokazao kako strukturna maroekonometrika može da se koristi za analizu stalnih promena u ekonomskoj politici. Sastavni deo ovog analitičkog pristupa su očekivanja.

Ispostavilo se da je ovaj metod bio od suštinskog značaja za tumačenje inflacije koja je tokom sedamdesetih zahvatila većinu zapadnih zemalja.

Metode koje je razvio Sardžent su značajne zbog toga što mogu da se iskoriste za izučavanje makroekonomskih odnosa u slučajevima kada potrošači i kompanije prilagođavaju svoja očekivanja na osnovu razvoja privrede.

U tradicionalnom makroekonomskom modelu kada centralna banka želi da smanji nezaposlenost, ona smanjuje kamatnu stopu i na taj način ohrabruje potrošače da troše i kompanije da investiraju. Odavde dolazi do povećanja potražnje za dobrima i uslugama, kao i povećanja zaposlenosti, to kasnije dovodi do povećanja inflacije i samim smanjenjem kamatne stope centralna banka bi usporila ekonomski rast.

Makroekonomija - uzroci i efekti 2

Nivo cena, od 1600. god. do danas

Međutim, prema “Teoriji racionalnih očekivanja” – grani makroekonomije čijem razvitku je doprineo Nobelovac Sardžent, privredni subjekti se racionalno ponašaju, njihova očekivanja su okrenuta unapred. Tako da potrošači znaju da smanjenje kamata znači povećanje inflacije u budućnosti. Zbog toga, radnici zahtevaju povećanje plata, a investitori zahtevaju veći prinos na svoj kapital. Ovakva situacija ograničava efikasnost politike banke.

Sardžent je izvršio analizu kretanja hiperinflacije kroz različite istorijske periode evropskih zemalja. Na primer, analizirao je period posle Drugog svetskog rata, kada su mnoge zemlje u početku primenjivale politiku visoke stope inflacije, ali su kasnije uvele sistemske promene i prešle na politiku niže stope inflacije.

Doprinos Kristofera Simsa

Makroekonomija - uzroci i efekti 3

Uticaj kamatne stope na BDP i novo cena

Sims je 1980. godine razvio model poznat pod nazivom “vektorska autoregresija” (ili VAR model). Pomoću statističkih metoda analizirao je na koji način privremene promene ekonomske politike i drugi faktori utiču na privredu.

Sims se bavio identifikovanjem neočekivanih događaja tzv. “šokova” na osnovu istorijskih podataka i izvršio je analizu kako se šokovi prenose na privredu tokom vremena.

Pored toga, Sims i drugi istraživači su ispitali posledice povećanja kamatne stope centralne banke i došli do zaključka da je obično potrebna godina do dve da bi stopa inflacije pala, dok ekonomski rast počne da usporava relativno skoro nakon uvođenja mere i vraća se na staro tek nakon nekoliko godina.

Na slici su na primeru američke posleratne privrede prikazani efekti povećanja kamatne stope na bruto domaći proizvod (BDP) i nivo cena tokom vremena, pri čemu je korišćen Simsov model vektorske autoregresije. Osenčene oblasti prikazuju ostale moguće statističke ishode.

* * *

Empirijske metode koje su razvili Sardžent i Sims se svakako razlikuju, ali one predstavljaju dopune jedna drugoj i najčešće se koriste u kombinacji.

U stranim medijima su se već pojavile kritike na račun ovogodišnjih Nobelovaca. Međutim, oni su nesumnjivo ostavili značajan trag u makroekonomiji, a metode koje su razvili uveliko koriste naučnici, centralne banke i ministarstva finansija širom sveta.

Image credits: NobelPrize.org, Thomas J. Sargent.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: