CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Makroekonomija – uzroci i efekti

Za makroekonomiste jedan od glavnih zadataka je da objasne kako se makroekonomske promenljive kao što su bruto domaći proizvod, inflacija, zaposlenost i investicije menjaju u kratkom i dugom roku. Ove kategorije omogućavaju ekonomistima da sagledaju “zdravstveno stanje” privrede, bez čega nije moguće vođenje adekvatne makroekonomske politike.

Upravo odgovore na pitanja koja su vezana za uzročno – posledične odnose između pomenutih promenljivih i ekonomskih politika dali su ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju – naučnici Tomas Sardžent i Kristofer Sims, čije se metode koriste u politikama širom sveta.

Tomas Sardžent je trenutno profesor ekonomije na Njujorškom univerzitetu, a Kristofer Sims na univerzitetu Prinston. Obojica su doktorirala na Harvardu 1968. godine i od tada su objavili mnoge radove iz oblasti makroekonomije i ekonometrije.

Iako su istraživanja koja su sproveli Sardžent i Sims bila samostalna i imala su različite pristupe, ona su komplementarna i predstavljaju osnovne alate za makroekonomske analize. Naime, Sardžent je radio na razvoju složenih modela preko kojih se prate stalne promene u ekonomskoj politici, dok je Sims razvio metod koji pokazuje kako na pivredu utiču promene u ekonomskoj politici i drugi faktori.

Makroekonomija - uzroci i efekti 1

Dvosmerni odnos u ekonomiji – način donošenja odluka investitora i centralne banke

Značajan doprinos laureanata je bio što su makroekonomske odnose analizirali korišćenjem istorijskih podataka u dvosmernim odnosima koji vladaju u ekonomiji.

Doprinos Tomasa Sardženta

Sardžent je najpoznatiji po svom radu u ranim sedamdesetim godinama. Svoje istraživanje u to vreme počeo je sa grupom ekonomista među kojima su i prethodni dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju – Lukas, Felps i Preskot. Tada je napisao nekoliko uticajnih radova i u njima pokazao kako strukturna maroekonometrika može da se koristi za analizu stalnih promena u ekonomskoj politici. Sastavni deo ovog analitičkog pristupa su očekivanja.

Ispostavilo se da je ovaj metod bio od suštinskog značaja za tumačenje inflacije koja je tokom sedamdesetih zahvatila većinu zapadnih zemalja.

Metode koje je razvio Sardžent su značajne zbog toga što mogu da se iskoriste za izučavanje makroekonomskih odnosa u slučajevima kada potrošači i kompanije prilagođavaju svoja očekivanja na osnovu razvoja privrede.

U tradicionalnom makroekonomskom modelu kada centralna banka želi da smanji nezaposlenost, ona smanjuje kamatnu stopu i na taj način ohrabruje potrošače da troše i kompanije da investiraju. Odavde dolazi do povećanja potražnje za dobrima i uslugama, kao i povećanja zaposlenosti, to kasnije dovodi do povećanja inflacije i samim smanjenjem kamatne stope centralna banka bi usporila ekonomski rast.

Makroekonomija - uzroci i efekti 2

Nivo cena, od 1600. god. do danas

Međutim, prema “Teoriji racionalnih očekivanja” – grani makroekonomije čijem razvitku je doprineo Nobelovac Sardžent, privredni subjekti se racionalno ponašaju, njihova očekivanja su okrenuta unapred. Tako da potrošači znaju da smanjenje kamata znači povećanje inflacije u budućnosti. Zbog toga, radnici zahtevaju povećanje plata, a investitori zahtevaju veći prinos na svoj kapital. Ovakva situacija ograničava efikasnost politike banke.

Sardžent je izvršio analizu kretanja hiperinflacije kroz različite istorijske periode evropskih zemalja. Na primer, analizirao je period posle Drugog svetskog rata, kada su mnoge zemlje u početku primenjivale politiku visoke stope inflacije, ali su kasnije uvele sistemske promene i prešle na politiku niže stope inflacije.

Doprinos Kristofera Simsa

Makroekonomija - uzroci i efekti 3

Uticaj kamatne stope na BDP i novo cena

Sims je 1980. godine razvio model poznat pod nazivom “vektorska autoregresija” (ili VAR model). Pomoću statističkih metoda analizirao je na koji način privremene promene ekonomske politike i drugi faktori utiču na privredu.

Sims se bavio identifikovanjem neočekivanih događaja tzv. “šokova” na osnovu istorijskih podataka i izvršio je analizu kako se šokovi prenose na privredu tokom vremena.

Pored toga, Sims i drugi istraživači su ispitali posledice povećanja kamatne stope centralne banke i došli do zaključka da je obično potrebna godina do dve da bi stopa inflacije pala, dok ekonomski rast počne da usporava relativno skoro nakon uvođenja mere i vraća se na staro tek nakon nekoliko godina.

Na slici su na primeru američke posleratne privrede prikazani efekti povećanja kamatne stope na bruto domaći proizvod (BDP) i nivo cena tokom vremena, pri čemu je korišćen Simsov model vektorske autoregresije. Osenčene oblasti prikazuju ostale moguće statističke ishode.

* * *

Empirijske metode koje su razvili Sardžent i Sims se svakako razlikuju, ali one predstavljaju dopune jedna drugoj i najčešće se koriste u kombinacji.

U stranim medijima su se već pojavile kritike na račun ovogodišnjih Nobelovaca. Međutim, oni su nesumnjivo ostavili značajan trag u makroekonomiji, a metode koje su razvili uveliko koriste naučnici, centralne banke i ministarstva finansija širom sveta.

Image credits: NobelPrize.org, Thomas J. Sargent.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.