kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Sonda Phobos-Grunt danas pada na Zemlju

Konstrukcija sonde Phobos-GruntNajnovije vesti nalaze se na kraju teksta!
Phobos-Grunt sagoreo iznad Pacifika, u 18:45h 

Ruska svemirska sonda Phobos-Grunt, lansirana 8. novembra 2011. godine ka Marsu, danas (15. januar 2012) će pasti na Zemlju. Sonda Phobos-Grunt se sinoć nalazila na orbiti 167×145 kilimetara i polako se približava Zemlji. Prema proceni Centra za praćenje svemirskog otpada Phobos-Grunt će u Zemljinu atmosferu ući u 20h i 21minut, po našem vremenu. Sonda će se tada nalaziti iznad Pacifika, u blizini zapadne obale Južne Amerike. Greška ove procene iznosi +/- 3 sata.

Prema poslednjim vestima koje stižu iz “Roskosmos-a” (danas oko 9h po našem vremenu) novo mesto pada nesagorelih delova sonde Fobos-Grunt nalazi se u Kini, u oblasti pustinje Gobi. Procenjeno vreme pada je 22h 40minuta. Sonda se jutros nalazila na eliptičnoj orbiti i od Zemlje je prolazila na rastojanju između 133 i 153 kilometara.

Predviđena lokacija pada sonde Phobos Grunt

Na karti prikazana je predviđena lokacija za pad satelita. Plave i žuta linija označavaju mesta prolaska satelita pre (plava) i posle (žuta) predviđenog vremena. Markeri označavaju vremenske intervale od 5 minuta. Pad satelita moguć je na svim lokacijama gde prolazi plava ili žuta linija. Bela linija označava granicu noći a beli marker položaj Sunca.

Scenarijo misije Phobos Grunt - ovako je trebalo da bude

Scenarijo misije Phobos Grunt - ovako je trebalo da bude

Sonda Phobos-Grunt trebala je da bude lansirana još 2009. godine, ali to lanisranje je odloženo.  Sondu je uspešno lansirala Ruska svemirska agencija Roscosmos tek novembra 2011. godine.  Zadatak ove sonde bio je da putuje do Marsa, sleti na njegov satelit Phobos, uzme uzorke tla i vrati ih na Zemlju. Nažalost, ubrzo nakon poletanja nastupio je kvar koji je sondu “zaglavio” u orbiti oko naše planete.

Sonda ima masu od 15 tona, što je ubraja u najmasivnije “komade” svemirskog otpada koji su pali na Zemlju. Od ukupne mase sonde 12 tona čini otrovno raketno gorivo. Procenjuje se da će najveći deo mase sagoreti u atmosferi a na Zemlju će pasti 20-30 komada sonde, ukupne mase do 200kg. Rezervoari za gorivo napravljeni su od aluminijuma i brzo će se otopiti nakon ulaska u atmosferu. Raketno gorivo će sagoreti u atmosferi i ne predstavlja opasnost.

Komisija, koja je formirana nakon neuspeha misije, još nije našla uzrok za neuspeh ove misije. Posle nekoliko nedelja rada komisije, rok za objavljivanje rezultata istrage produžen je za još nedelju dana. Prema rečima Jurija Koptjeva, rukovodioca komisije i bivšeg direktora Ruske kosmičke agencije, trenutno postoji nekoliko mogućih verzija koje su dovele do otkazivanje misije a prve zvanične rezultate treba očekivati sledećeg petka.

Dopuna (17h 15min): prema poslednjim vestima sa sajta RussianSpaceWeb sonda Phobos-Grunt nalazila u 15h 30min (po našem vremenu) na orbiti između 124.7 i 142.9 kilometara, sa periodom od 87 minuta.

Poslednja orbita sonde Phobos-Grunt

Zvanična mapa poslednja orbita sonde Phobos-Grunt (Izvor: Roskosmos)

Dopuna (18h 30min): Phobos-Grunt “odbrojava” poslednje minute na orbiti! Objavljene su najnovije procene mesta pada sonde Phobos-Grunt. Prema informacijama na sajtu Centra za praćenje svemirskog otpada je 18h 52min, sa geškom od 19 minuta! Očekivano mesto pada je Atlantski okean ili Južna Amerika. Procena Roskosmos-a izdata oko 18h kaže da će sonda pasti između 18h 50min i 19h 34min. Očekivano mesto pada je Atlantski okean, u oblasti između Južne Amerike i Afrike.

Očekivano mesto pada sonde Phobos-Grunt

Najnovija (18:30h) procena očekivanog mesta pada sonde (izvor: Centar za praćenje svemirskog otpada)

Procena mesta pada - Roskosmos (18h)

Najnovija (18:00h) procena očekivanog mesta pada sonde (izvor: Roskosmos / Russian Space Web)

Dopuna (19h 13min): mediji u Rusiji su potvrdili da je sonda Phobos-Grunt ušla u atmosferu Zemlje i sagorela u 18h 45min (izvor: InterFax). Prema podacima iz Rusije i SAD sonda je u atmosferu ušla iznad Pacifika a njeni delovi pali su na 1250 kilometara zapadno od ostrva Wellington (izvor: Alexei Zolotukhin, Ministar odbrane Rusije, za RIA).

Posle dva meseca bezuspešnih pokušaja spašavanja misije, ovim je okončan 17. pokušaj Rusije da stigne do “crvene” planete. Svih 17 pokušaja bilo je neuspešno, a poslednji se desio 1996. godine kada je izgubljen orbiter Mars-96.

Image credits: IKI, Centar za praćenje svemirskog otpada, Russian Space Web.

One Response
  1. avatar 16.01.2012.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: