CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Vojadžer 1 napustio Sunčev sistem

pia17036-640

Odavno se o tome pričalo, ali od danas je zvanično – sonda Vojadžer 1 postala je prvi veštački objekat koji je ušao u međuzvezdani prostor, ili kako to popularnije zvuči napustio Sunčev sistem. Lansiran još davne 1977. godine Vojadžer 1 pre mnogo godina, proleteo je pored Jupitera i Saturna i krenuo na put ka zvezdama. Danas se ova sonda nalazi na rastojanju od 18,67 milijardi kilometara od Sunca i leti kroz međuzvezdani prostor. Konačna potvrda i dokazi da je Vojadžer 1 napustio Sunčev sistem danas, 12. septembra, objavljeni su u časopisu Science.

Analizom podataka dobijenih sa sonde potvrđeno je da je Vojadžer 1 napustio Sunčev sistem 25. avgusta 2012. godine i da se već više od godinu dana kreće kroz međuzvezdani prostor. Tog dana Vojadžer 1 prošao je kroz najudaljenije krajeve Sunčevog sistema, one do kojih još dopiru tragovi solarnog vetra, a zatim nastavio put kroz međuzvezdano prostranstvo.

Voyager 1 - heliosferaSolarni vetar čine naelektrisane čestice koje “lete” sa Sunca ka međuzvezanom prostoru brzinom od 1,5 miliona kilometara na sat ka granici Sunčevog sistema i kao balon okružuje naš planetarni sistem. Na samoj granici solarni vetar se meša sa međuzvezdanim vetrom, “hladnijim” naelektrisanim česticama, koje ispunjavaju vakuum međuzvezdanog prostora. Tačno određivanje granice između ova dva prostora je dosta komplikovan proces a instrument na Vojadžeru 1 koji je direktno mogao da izvrši merenje prolaska kroz granicu otkazao je 1980. godine. Za utvrđivanje prelaska granice međuzvezdanog prostora bilo je neophodno sprovesti niz posrednih eksperimenata kojima su utvrđene osobine prostora kroz koji leti Vojadžer.

Ova granica označava razdvajanje zonu heliosfere, tj. oblasti u kojoj dominiraju efekti solarnog vetra, tj. naelektrisane čestice i zračenje koji potiču sa Sunca, i zonu međuzvezdanog prostora, tj. oblasti u kojoj dominiraju naelektrisane čestice nastale nakon eksplozije obližnjih masivnih zvezda u pre nekoliko miliona godina. 

Vojadžer 1 u "očima" radio teleskopa VLA

Vojadžer 1 u “očima” radio teleskopa VLA

Glavni parametar za utvrđivanje medijuma kroz koji Vojadžer leti bila je gustina naelektrisanih čestica – plazme, koja je oko 50 puta veća u međuzvezdanom prostoru nego u solarnom vetru. Merenjem parametara plazme tokom dve solarne oluje, oktobra i aprila. Ova merenja zasnovana su na merenju frekvence plazme kroz koju se Vojadžer kreće u trenutku kad do nje stigne materijal izbačen sa Sunca tokom eksplozije (potrebno je 13 meseci da materijal izbačen tokom eksplozije stigne do Vojadžera). Oscilacije plazme izazvane ovim naelektrisanim česticama i elektromagnetnim zračenjem zavise od gustine plazme pa se analizom izmerene frekvence može odrediti gustina. Izmerena gustina odgovarala je onoj koja je bila predviđena za međuplanetarni prostor. Ovi rezultati potvrdili su rezultate koje je NASA objavila 15. avgusta prošle godine, tj. Vojadžer 1 nalazio se izvan heliosfere i leteo je kroz međuzvezdani prostor.

Povodom ove vesti već su krenule mnogobrojne diskusije oko toga da li je vest tačna i šta ona zapravo znači, a neki su zauzeti brojanjem “koliko puta je Vojadžer 1 napustio Sunčev sistem”. Teško je reći šta tačno znači da je neko telo napustilo Sunčev sistem pošto su definicije različite, nekad je to gustina, nekad zona delovanja Sunčevog vetra, nekad gravitacioni uticaj Sunca itd. Čak i ako odaberemo samo jednu definiciju i vodimo se njom uopšte nije lako jasno definisati granicu, pošto (teoretski) delovanje gravitacije prestaje samo u beskonačnosti, gasovi koji se mešaju nemaju oštru granicu itd. Tako da granica definitivno mora da se definiše na osnovu nekih približnih kriterijuma i fizičkih parametara. Bez obzira na to koju definiciju izaberemo moramo da imamo u vidu da je ovo prvi put da NASA zvanično objavi da je neko telo napustilo Sunčev sistem. Iako verovatno nije dovoljno precizno ovog puta je za “granicu” Sunčevog sistema izabran prelazak iz zone uticaja solarnog vetra u zonu međuzevzdanog prostora (prema nekim definicijama deo Sunčevog sistema, tačnije tzv. Ortov oblak, nalazi se u međuzvezdanom prostoru).  Ono što je sigurno jasno je to da je Vojadžer 1 izašao iz heliosfere i sad se kreće kroz međuzvezdani prostor, ali on se još uvek nalazi u zoni gravitacionog uticaja Sunca i sa naše strane Ortovog oblaka, a do tamo će mu trebati još mnogo… par hiljada godina.

Odnos rastojanja u Sunčevom sistemu, položaj međuzvezdanog prostora, ortovog oblaka i najbliže zvezde. Rastojanja su i logaritamskoj razmeri u astronomskim jedinicama. Credit: NASA/JPL-Caltech

Odnos rastojanja u Sunčevom sistemu, položaj međuzvezdanog prostora, ortovog oblaka i najbliže zvezde. Rastojanja su i logaritamskoj razmeri u astronomskim jedinicama. Credit: NASA/JPL-Caltech

Ako vam se više sviđa nazovite ovaj tekst “Vojadžer 1 je izašao u međuzvezdani prostor” (po N-ti put) i poslušajte kako “zvuči” taj međuzvezdani prostor:

Podaci sa Vojadžera 1 emituju se na Zemlju predajnikom snage 22 W, iako ovaj signal deluje vrlo slabo u odnosu na bežistične uređaje koje srećemo na Zemlji svakog dana on je dovoljno jak da se izdvoji u odnosu na druge izvore u svemiru. Podaci stižu svakog dana, sa 17 sati zakašnjenja zbog ogromnog rastojanja. Prema trenutnoj potrošnji plutonijumskih baterija sonda će imati energiju do 2020-2025. godine. Za oko 40000 godina Vojadžer 1 stićiće do rastojanja od 1,7 svetlosnih godina od najbliže zvezde.

Malo smo bliži cilju, a jednog dana čovečanstvo će možda doživeti i ovo:

(Izvori: National Geographic, NASA Science News, JPL; Star Trek / Cap. Picard, Kirk & Archer)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: