kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

CERN puni 60 godina i slavi miroljubivu saradnju za nauku

Logo60ans_imageŽeneva, 29. septembar 2014 CERN, Evropska organizacija za nuklearna istraživanja, danas duva u 60 svecica na manifestaciji kojo prisustvuju zvanične delegacije iz 35 zemalja. Osnovan 1954. godine, CERN je danas najveća laboratorija za fiziku čestica na svetu i najbolji primer međunarodne saradnje koji okuplja naučnike iz skoro 100 nacionalnosti.

Začeci CERN-a javili su se u kasnim četrdesetim godinama dvadesetog veka. Nakon Drugog svetskog rata, mala grupa vizionarskih naučnika i članova javne administracije, sa obe strane Atlantika, identifikovala je fundamentalna istraživanja kao potencijalno vozilo za ponovnu izgradnju kontinenta i za negovanje mira u problematičnom regionu. Iz ovih ideja se rodio CERN 29. septembra 1954. godine, sa dvojnim mandatom da stvara izvrsnu nauku i da ujednini nacije. Ovaj plan saradnje je radio izuzetno dobro tokom godina i proširio se na sve kontinente.

“Već šest dekada CERN predstavlja mesto gde ljudi mogu da rade zajedno, bez obzira na njihovu kulturu i nacionalnosti. Mi formiramo most izmedju kultura tako što govorimo jedinstvenim univerzalnim jezikom, a to je jezik nauke,” rekao je generalni direktor CERN-a Rolf Hojer. “Zaista, nauka je esencijalni deo kulture. Maestro Aškenazi, koji ovde danas diriguje Omladinskim orkestrom Evropske unije, se najrečitije izrazio rekavši da muzika reflektuje realnost našeg duhovnog života i pokušava da nam prenese suštinu postojanja, i da je misija nauke vrlo slična – ona takođe pokušava da objasni svet oko nas.”

CERN je nastao 29. septembra 1954. kada je na snagu stupila konvencija koju je potpisalo 12 osnivačkih zemalja članica. Nastavljajuću uspeh tokom godina, CERN je privukao nove zemlje i zaista postao globalna organizacija. Danas ima 21 zemlju članicu i preko 10 000 korisnika širom planete, sa još zemalja koje se prijavljuju za članstvo.

“CERN je vremenom postao vodeća laboratorija za fiziku čestica, uvek usmerena ka postizanju izvrsnosti”, rekla je Agnješka Zalevska, predsednik Saveta CERN-a. CERN se bavi fundamentalnom fizikom, sa ciljem da pronađe od čega je sastavljen i kako radi univerzum. Od 1954. godine, izgled fundamentalne fizike se dramatično promenio. Tada je znanje o materiji na najmanjim skalama bilo ograničeno na jezgru atoma. Za 60 godina fizika čestica je unapredila znanje o silama i materiji na najmanjim skalama, razvila čvrstu teoriju zasnovanu na ovom znanju i poboljšala naše razumevanje univerzuma i njegovog početka.

Tokom godina, fizičari iz CERN-a su doprineli ovom progresu dok je niz sve većih i moćnijih aksceleratora omogućio naučnicima da istraže nove granice energija. Među brojnim dostignućima, neka otkrića su dramatično poboljšala shvatanja fundamentalnih prirodnih zakona i omogućila napredak tehnologija. Ovde ubrajamo otkriće čestice koja prenosi slabu silu, za koje su Karlo Rubia i Sajmon van der Meer dobili Nobelovu nagradu 1984-te, izum svetske internet mreže (Tim Berners-Li, 1989), razvoj revolucionarnog detektora čestica, za koji je Džordž Čarpak dobio Nobelovu nagradu 1992, i otkriće Higsovog bozona 2012. godine, dokazujući postojanje Brut-Angler-Higs mehanizma, koji je doveo do Nobelove nagrade uručene Piteru Higsu i Fransoi Angleru 2013. godine.

Danas se u CERN-u nalazi najveći akcelerator čestica na svetu, Veliki hadronski sudarač (Large Hadron Colider – LHC). Sa ponovnim pokretanjem LHC-a sledeće godine, CERN će nastaviti potragu za odgovorima na neka od najfundamentalnijih pitanja o univerzumu.

Srbija u CERN-u

  • Bivša Federativna Narodna Republika Jugoslavija je bila jedna od dvanaestevropskih država osnivača CERN-a, septembra 1954.
  • Od 1961. do 1995. Jugoslavija je imala status posmatrača. Srbija je naslednica bivše Jugoslavije, a od 1995. godine je nastavila saradnju sa CERN-om, kao samostalna država.
  • 9. jun 2001: potpisan Ugovor o naučnoj i tehničkoj saradnji između CERN-a i Srbije.
  • 12. avgust 2005: potpisan Memorandum o razumevanju za podržavanje i funkcionisanje eksperimenata ATLAS i CMS.
  • Mart 2009: Molba Srbije za prijem u CERN.
  • 10. januar 2012: potpisan Ugovor prema kome Srbija postaje pridruženi član sa statusom koji vodi ka punopravnom članstvu u CERN-u.
  • Mart 2012: Skupština Srbije je ratifikovala ovaj ugovor.
  • Februar 2014: Sporazum o naučnoj i tehničkoj saradnji: između CERN-a i Fizičkog fakulteta i između CERN-a i Instituta za fiziku.

Do sada, a naročito tokom punopravnog članstva Jugoslavije (1954—1961), nekoliko industrijskih kompanija iz Srbije je učestvovalo u izradi magneta za akceleratore (PS, SPS), kao i nekih delova
detektora za eksperimente u CERN-u. Najpoznatije među tim srpskim industrijskim kompanijama su „Ivo Lola“, MINEL, i posle 2000. Zastava alati (danas “UNIOR Components” i „Lola Korporacija“).

Srpski naučnici su učestvovali aktivno u projektima od osnivanja CERN-a. Najvažnija učešća srpskih naučnika u CERN-ovim eksperimentima (projektima) su:

  • ISOLDE: Institut „Vinča“ (1987—2003), Univerzitet u Novom Sadu (od 1990)
  • DELPHI (od 1995): Institut „Vinča“
  • CMS: Institut „Vinča“ (od 1997) i Fizički fakultet Univerziteta u Beogradu (od 2001)
  • ATLAS (od 2002): Institut za fiziku i Institut „Vinča“ (od 2008)
  • LHC-GRID (od 2006): Institut za fiziku
  • SHINE-NA61 (od 2011): Fizički fakultet Univerziteta u Beogradu i Institut za fiziku.

Trenutno oko 30 srpskih naučnika i inženjera radi u CERN-u.

(Izvor: IPB)

Tags:,

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: