CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Sarajevski atentat – neposredni povod za početak Prvog svetskog rata

sarajevo-fbU nedeljno jutro 28. juna 1914. godine, austrougarski prestolonaslednik nadvojvoda Franc Ferdinand je sa suprugom Sofijom Hotek, vojvotkinjom od Hohenberga stigao vozom u Sarajevo. Nakon dolaska, formirana je povorka od šest vozila koja je krenula niz Apelovu obalu do Vijećnice. U autu na čelu kolone nalazili su se gradonačelnik Sarajeva Fehim efendija Čurčić i komesar sarajevske policije dr Edmund Gerde. U vozilu iza njih, marke Gräf & Stift, bili su nadvojvoda i njegova žena. Krov automobila je bio spušten, kako bi narod koji se poređao duž ulice, mogao da ih vidi i pozdravi. Preko puta njih sedeo je general Oskar Poćorek, guverner Bosne. Na mestu suvozača bio je potpukovnik Franc fon Harah. Za njima su išla još četiri vozila s lokalnim policajcima i članovima nadvojvodine i guvernerove pratnje.

Sedmorica zaverenika sastali su se u gradu nekoliko dana uoči ove posete. Tog jutra, kad je nadvojvoda dolazio, zauzeli su svoje pozicije duž keja. Za opasače su imali zadenute bombe, a u džepovima napunjene revolvere. Za uspeh njihove akcije bilo je neophodno da bude više ljudstva i oružja. Ukoliko pretresu i uhapse jednog ili ako jedan iz nekog razloga ne stupi u akciju, onda drugi uskače umesto njega. Svaki je sa sobom nosio i cijanid u prahu, kako bi se ubio odmah po izvršenom delu.

Uprkos upozorenjima o mogućim ispadima, zvanično obezbeđenje prestolonaslednika Austrougarske nije preduzelo potrebne mere predostrožnosti, pa su se nadvojvoda i njegova supruga vozili u otvorenom automobilu, a ruta kojom su išli bila je unapred poznata. Nije bilo špalira vojnika koji su u takvim prilikama obično raspoređeni duž pločnika, pa je povorka vozila prolazila praktično nezaštićena među gomilom. Nije bilo ni specijalnog obezbeđenja.

Automobili su prolazili pored kuća i dućana, na kojima su bile istaknute zastave, habzburška crno-žuta i bosanska crveno-žuta, i približavali se poziciji prvog zaverenika. To je bio Sarajlija Muhamed Mehmedbašić, koji je zauzeo poziciju kraj mosta. Međutim, on nije smogao dovoljno hrabrosti da stupi u akciju i automobili su mirno proši mimo njega. Sledeći atentator, prvi koji će stupiti u akciju, bio je bosanski Srbin Nedeljko Čabrinović, koji je stajao na keju bliže reci. Izvukao je bombu i bacio je na automobil u kome se nalazio Franc Ferdinand, ali je vozač video bombu kako leti kroz vazduh prema autu i nagazio je papučicu gasa. Bomba je promašila cilj, pala na zemlju i eksplodirala između dva automobila, ranivši nekoliko oficira, a ranjeni su bili i posmatrači koji su se tu zatekli.

Čim je Čabrinović bacio bombu, progutao je cijanid koji je poneo sa sobom i preko ograde se bacio u Miljacku. Međutim, otrov je bio nekvalitetan i nije ga ubio, čak ni onesvestio. Umesto u reku, pao je pokraj rečnog korita gde su ga brzo ščepali policajci uz pomoć lokalnih posmatrača.

Iznenađujuće je kako je nadvojvoda hladnokrvno odreagovao na ovaj incident. On nije hteo da odmah napusti to mesto nego je prvo naložio da se zbrinu ranjeni, a zatim da povorka nastavi do Vijećnice u centru, a izrazio je i želju da na povratku ponovo prođe Apelovom obalom kako bi on i njegova supruga mogli da posete ranjene u bolnici.

Gavrilo_Princip_young

Gavrilo Princip

Tako su ostali zaverenici, koji su još uvek bili na svojim položajima, dobili priliku da dovrše zadatak. Ali budući da su bili mladi i neiskusni, još trojica atentatora su izgubili hrabrost kada su videli da im se približava automobil s putnicima. To su bili Veljko Čubrilović, Cvjetko Popović i Trifko Grabež.

Gavrilo Princip je u prvom trenutku bio zatečen. Čuvši eksploziju, pretpostavio je da je plan uspešno sproveden. Otrčao je do Čabrinovićevog položaja i tamo spazio kako ga odvlače policajci dok se on uvija u mukama zbog ispijenog otrova. Kad je shvatio da će se par uskoro nastaviti svoj put, premestio se na desnu stranu Ulice Franca Jozefa, pošto je bilo javno objavljeno da će tom rutom povorka napustiti grad.

Isprva se učinilo da je nadvojvoda bio u pravu što je insistirao na tome da se nastavi s programom. Povorka se približila svome odredištu, sarajevskoj Vijećnici, bez daljih incidenata. Gradonačelnik je održao kratak pozdravni govor u čast uzvišenih posetilaca. Franc Ferdinand se uljudno obratio prisutnima i u završnim rečima, koje je izgovorio na srpskohrvatskom, zamolio gradonačelnika da prenese pozdrave žiteljima grada.

Prema prvobitnom planu, trebalo je da auto s nadvojvodom pređe kratku deonicu duž Apelove obale pa da onda skrene desno, odmah posle bazara u Ulici Franca Jozefa, prema Narodnom muzeju. Sigurnosti radi, Poćorek je predložio da se otkaže ostatak programa i nadvojvoda odveze pravo natrag u Ilidžu ili u guvernerovu palatu Konak, a odatle na železničku stanicu Bistrik na levoj obali reke. Ali nadvojvoda je hteo da poseti Poćorekovog ranjenog ađutanta, koji se oporavljao u garnizonskoj bolnici na zapadnom obodu grada. Odlučeno je da se otkaže obilazak muzeja i da kolona vozila pođe pravo Apelovom obalom i da ne skreće u Ulicu Franca Jozefa, jer se tu mogao očekivati novi napad.

Povorka je krenula natrag kroz grad, od Gradske većnice na zapad. Ali vozače niko nije obavestio da je maršruta promenjena. Kad su prolazili pored bazara, prvo vozilo u koloni skrenulo je desno u Ulicu Franca Jozefa i to je isto učinio i vozač automobila u kome su bili Franc Ferdinand i Sofija. Nakon intervencije Poćoreka, auto se zaustavio, polako okrenuo i vratio na glavni put.

atentat_u_sarajevuTaj trenutak je Gavrilo Princip čekao. Nalazio se ispred dućana na desnoj strani Ulice Franca Jozefa i ugledao auto koji je skoro potpuno stao. Pošto nije uspeo da na vreme izvadi bombu koja mu je bila prikačena oko pasa, izvukao je revolver i dvaput opalio iz neposredne blizine. Isprva se učinilo da je atentator promašio metu, jer su Franc Ferdinand i njegova supruga i dalje sedeli nepomično i uspravno na svojim sedištima. Zapravo, oboje su već bili na samrti. Prvi metak je prošao kroz vrata automobila i pogodio groficu u stomak gde joj je teško oštetio trbušnu arteriju; drugi metak je pogodio nadvojvodu u vrat i pokidao mu vratnu arteriju.

Iza vozila je ostala gomila koja je okružila Gavrila Principa. Revolver mu je izbijen iz ruku u trenutku kad ga je stavio na slepoočnicu u nameri da se ubije. Oduzet mu je i cijanid koji je bez uspeha pokušao da proguta. Udarali su ga, šutirali i tukli štapovima. Da ga oficiri nisu odvukli u pritvor, masa bi ga linčovala.

Sofija je već bila preminula kad su stigli u Konak. Franc Ferdinand je bio u komi. Posle samo nekoliko minuta i on je preminuo. Tek što je bilo prošlo 12 sati.

U vreme kada je izvršio atentat, Gavrilo Princip je bio suviše mlad za smrtnu kaznu, pa je osuđen na dvadeset godina zatvora. Kaznu je služio u gradu Terezinu u Češkoj, gde je i umro od tuberkuloze 28. aprila 1918. godine, malo pred kraj Prvog svetskog rata.

mesecariMesec dana nakon atentata u Sarajevu, Austrougarska je objavila rat Srbiji, što je aktiviralo niz savezništava koja su pokrenula lančanu reakciju objava rata. Do kraja avgusta 1914. veći deo Evrope se našao u ratu. U sukobu koji je tog leta izbio, mobilisano je 65 miliona vojnika, nestale su tri imperije, stradalo je 20 miliona vojnika i civila i ostao je 21 milion ranjenih.

Konflikt ogromnih razmera koji je nastao, bio je pre svega rezultat mahinacija velesila u doba imperijalizma, a razlozi za početak rata proizašli su iz geopolitičkih interakcija malih i velikih zemalja na evropskoj sceni početkom XX veka.

Napomena: Tekst je zasnovan na opisu ovog događaja iz knjige „Mesečari“ autora Kristofera Klarka

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: