CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Prvo merenje mase W bozona sa visokom preciznošću na LHC-u

Prvo merenje mase W bozona sa visokom preciznošću na LHC-u 1Jedna od međunarodnih istraživačkih grupa u CERN-u kojoj rade i istraživači iz Srbije, poznata kao kolaboracija ATLAS, izazvala je veliku pažnju nakon što je 6. februara objavila rad u časopisu European Physical Journal C. Reč je o prvom merenju mase W bozona sa visokom preciznošću na Velikom sudaraču hadrona (Large Hadron Collider, LHC), najmoćnijem akceleratoru današnjice. W bozon je jedna od dve elementarne čestice koje su prenosioci takozvane slabe interakcije – jedne od četiri sile koje upravljaju ponašanjem materije u Univerzumu.

Kako se navodi u radu, izmerena vrednost mase W bozona iznosi 80370±19 MeV, što je u skladu sa predviđanjima Standardnog modela fizike elementarnih čestica, teorije koja opisuje strukturu materije, čestice i njihove interakcije. Ovo merenje je zasnovano na podacima o čak 14 miliona W bozona koji su na akceleratoru prikupljeni tokom jedne godine (2011), dok je LHC radio na energiji od 7 TeV.

W bozon je jedna od najtežih poznatih čestica u svemiru. Njegovo otkriće 1983. godine predstavlja krunu uspešnog rada tadašnjeg CERN-ovog akceleratora, Super proton-antiproton Synchrotron-a, što je dovelo do Nobelove nagrade za fiziku 1984. godine. Mada se osobine W bozona izučavaju već 30 godina, merenje njegove mase sa visokom previznošću predstavlja jedan od najvećih izazova moderne nauke.

„Ovako visoka preciznost uprkos zahtevnim uslovima u sudaraču hadrona kao što je LHC predstavlja ogroman izazov“, kaže koordinator za fiziku u ATLAS kolaboraciji, Tandredi Karli. „To je vrlo obećavajući nagoveštaj sposobnosti da unapredimo naše znanje o Standardnom modelu i da potražimo tragove nove fizike kroz merenja visoke preciznosti“.

Standradni model je vrlo moćan u predviđanju ponašanja i određenih karakteristika elementarnih čestica i omogućuje da se neki nepoznati parametri izvedu na osnovu drugih, već poznatih. Mase W bozona, top kvarka i Higsovog bozona uzajamno su, na primer, povezane kvantnim relacijama. Zato je izuzetno značajno da se poveća preciznom merenja mase W bozona kako bi se bolje razumeo Higsov bozon, unapredio Standardni model i testirala njegova konzistentnost kao uspešne teorije.

Masa W bozona se danas može predvideti sa preciznošću koja prevazilazi direktna merenja. Zbog toga je to ključni sastojak potrage za novom fizikom, pošto svako odstupanje merene mase od predviđanja Standardnog modela može da ukaže na nove fenomene.

Ovo merenje počiva na temeljnoj kalibraciji detektora i na teorijskom modeliranju produkcije W bozona. Ovo je postignuto ispitivanjem događaja sa Z bozonima i nekoliko drugih pomoćnih merenja. Kompleksnost analize je tolika da je ATLAS timu bilo potrebno skoro pet godina da ostvari ovaj rezultat. Dalja analiza ogromnog uzorka sada dostupnih LHC podataka će omogućiti još veću tačnost u bliskoj budućnosti.

Naučnici iz Srbije učestvuju u merenju mase W bozona

Na ovom projektu učestvuju i dva istraživača iz Srbije koji su saradnici ATLAS kolaboracije, jednog od timova naučnika koji rade u CERN-u, zajedno sa istraživačima iz francuskog instituta CEA-Saclay, zatim Univerziteta u Majncu, CERN-a, Oksforda i Instituta Nils Bor.

Na merenju mase W bozona u CERN-u radili su i viši naučni saradnik na Institutu za fiziku u Beogradu, dr Nenad Vranješ, kao i njegova studentkinja Aleksandra Dimitrevska koja je u novembru prošle godine doktorirala upravo na merenju mase ovih čestica.

„Precizno merenje mase W bozona je od vitalnog značaja jer je ta opservabla usko povezana sa masama top kvarka i Higsovog bozona“, kaže Nenad Vranješ, koji je bio i jedna od ko-editora rada koji je objavljen u časopisu European Physical Journal C. „Treba napomenuti da je ovo rezultat visokog profila, prvi takav rezultat na LHC-u. Po preciznosti od 19 MeV odgovara rezultatu postignutom na eksperimentima CDF i D0 na Tevatronu“, objašnjava Vranješ, dodajući da je eksperimentima na Tevatronu bilo potrebno 20 godina da dostignu takvu preciznost, dok je ATLAS grupa radila pet godina.

Vranješ napominje da se ovakva merenja moraju nastaviti sve dok eksperimentalna preciznost ne dostigne, ili prestigne neodređenost od 8 MeV koju predviđa teorija. Ovo istraživanje je samo jedno od brojnih u kojima u CERN-u učestvuju istraživači sa Instituta za fiziku i Univerziteta u Beogradu. To je moguće jer je Institut za fiziku član kolaboracije ATLAS od 2003, a Republika Srbija pridružena članica CERN-a od 2012. godine.

(Izvor: IPB)

One Response
  1. avatar 03.03.2018.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: