CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Ruđer Bošković

Na današnji dan, 13. februara 1787. godine umro je Ruđer Josip Bošković, dubrovački filozof, astronom, matematičar, fizičar, inženjer, pesnik, diplomata i profesor.

Ruđer Bošković rođen je 18. maja 1711. godine u Dubrovniku, tada Dubrovačka republika. Gimnaziju je završio u Dubrovniku u Jezuitskom zavodu. Sa 15 godine 1725. stupa u Jezuitski red i odlazi u Rim. Stekao je vrlo visoko obrazovanje, mukotrpno se penjući jezuitskom hijerarhijom. Studirao je dve godine retoriku i poeziju, zatim tri godine filozofiju i matematiku, da obrazovanje okončao nakon pet godina teologije.

Ruđer Bošković 1
Portret Ruđera Boškovića, autor R. Edge Pine, London, 1760 (credits: Wikipedia)

Od 1744. do 1759. godine bio je predavač na katedri za matematiku Kolegijuma u Rimu. Pred kraj boravka u rimu shvatio je da je jezuitski red u krizi o odlučuje da ode u Pariz, a zatim u London a onda kratko boravi u Carigradu (1761). U Italiju se vraća 1763. godine. Sledeće, 1764. godine postaje profesor matematike na Univerzitetu u Paviji. Od 1965 do 1772. godine živi u Milanu gde osniva poznatu Milansku opservatoriju i postaje njen prvi direktor.

Nakon ukidanja jezuitskog reda, 1773. godine, ostaje obični sveštenik i seli se u Pariz. U Parizu provodi osam godina radeći kao šef marinske optike na Sorboni. Pariz napušta 1782. godine i vraća se u Italiju, da bi se 1785. godine doselio u Milano, gde pritisnut umorom i duševnom slabošću, ali i posledicama “dugotrajne groznice” (koju je stekao na obali Male Azije kada je svojevremeno krenuo u Carigrad) okončava svoj život 13. februara 1787. godine.

Ruđer Bošković 2
Detalj sa portreta Ruđera Boškovića, Narodni muzej u Beograd. Sliku je, od Vlaho Bukovca, kupio Mihajlo Pupin i poklonio je Narodnom muzeju u Beogradu.

Tokom života dao je ogroman doprinos u svim oblastima u kojima se bavio. Bio je jedan od najznačajnijih naučnika svog vremena. Izabran je za dopisnog člana Akademije nauka u Parizu, 1748. godine. Kraljevsko Naučno društvo u Londonu ga bira za svog redovnog člana 1760, a zatim to čini i Akademija nauka u Petrogradu. Članstvo su mu ponudile i Akademije iz Rima, Bolonje, Holandije, kao i niz drugih naučnih ustanova i društava.

Sa 70 radova bio je jedan od najplodnijih naučnika tog doba. Objavio je 19 radova iz matematike, 15 iz astronomije i 28 iz fizike, dok su ostala dela bila poetska ili putopisna.

Lion Lederman, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, u svojoj knjizi “Božija čestica”, u kojoj govori o istoriji traganja za elementarnim česticama, strukturom materije i Higsovom česticom (tzv. “božija” čestica), jedno poglavlje posvetio je upravo Ruđeru Boškoviću, uz Galileja, Njutna i mnoga druga poznata imena iz istorije nauke.

Dalmatinski pesnik

Još jedna beleška, završna, o ovoj etapi, dobu mehanike, velikoj eri klasične fizike. Frazu “išao je ispred svog vremena” ljudi koriste često i prečesto. Ali ja ću je ovde ipak upotrebiti. Ne govorim o Galileju niti o Njutnu. Obojica su stigla baš u pravo vreme, ni prerano ni prekasno. Gravitacija, vršenje opita, merenje, matematički dokazi… sve te stvari bile su u vazduhu. Galilej, Kepler, Bahe i Njutn bili su prihvaćeni – slavljeni sa fanfarama! – u sopstvenom vremenu zato što su nastupali sa zamislima koje je naučna zajednica bila spremna da prihvati. Nije svako te sreće.

Ruđer Josim Bošković, po rođenju Dubrovčanin, koji je veliki deo svoje karijere proveo ipak u Rimu, rođen je 1711. godine, šesnaest godina pre smrti Njutna. Bošković je veoma podržavao Njutnove teorije, ali je imao izvesne probleme sa zakonom gravitacije. Rekao je da su ti problemi u vezi sa “klasičnom granicom” koja se sastoji u tome što, kad su razdaljine veoma velike, možeš da se opredeliš za neku približno tačnu vrednost. Bošković je tvrdio da su Njutnovi zakoni gravitacije “maltene savršeno tačni, ali da izvesna odstupanja od zakona o obrnutom kvadratu rastojanja ipak postoje, iako su vrlo malena.” Nagađao je da će ovaj klasični zakon morati sasvim da se “sruši” na atomskoj razmeri veličina, na kojoj su sile privlačenja zamenjene oscilacijama između privlačnih i odbojnih sila. Zaprepašćujuća misao za naučnika u osamnaestom veku.

Bošković se rvao i sa starim problemom delovanja iz daljine. Pošto je pre svega i iznad svega geometar, došao je na zamisao da postoje polja sile pomoću kojih možemo da objasnimo kako tela deluju na druga tela na rastojanju. Ali čekajte, nije to sve!

Bošković je imao još jednu zamisao, potpuno ludačku za osamnaesti vek (a možda i za bilo koji drugi). Materija je sazdana od nevidljivih i nedeljivih atoma, rekao je on. Dobro, to nije osobito novo, sa tim bi se saglasili i Leukip, Demokrit, Galilej, Njutn i drugi. Ali čujte ovo što je novo: Bošković je tvrdio da te čestice nemaju veličinu; naime, da su geometrijske tačke. Jasno je, kao i kod mnogih drugih zamisli u nauci, sa se za ovo mogu naći nagoveštaji u radovima ranijih naučnika; verovatno već i starih Grka, a naravno i kod Galileja. Kao što ste možda zapamtili načasovima geometrije u srednjoj školi, tačka je samo jedno mesto. Bez dimenzija. A Bošković tvrdi, ni manje ni više, da je materija sazdana od čestica koje nemaju nikakve dimenzije! Mi nađosmo, evo pre dvadesetak godina, jednu česticu koja odgovara tom opisu. Nazvasmo je kvark.

L. Lederman, “Božija čestica”

Godine 1950. u Zagrebu je osnova Institut Ruđer Bošković, danas jedna od najvažnijih naučnih institucija u Hrvatskoj. U Beogradu je grupa studenata 22. aprila 1934. godine osnovala Astronomsko društvo “Ruđer Bošković”, jedno od najstarijih astronomskih društava u Evropi i najstarije na Balkanu.

Više o Ruđeru Boškoviću možete saznati na sajtovima Kosmodrom i u Petničkim sveskama br. 65.

(Prvi put objavljeno 13. februara 2019.)

One Response
  1. avatar 13.02.2019.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.