CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Higs je otkriven, ali ko je uopšte taj Higs?

Higs je otkriven, ali ko je uopšte taj Higs? 1

Današnji dan, sreda 4. jul 2012. godine ostaće zabeležen kao jedan od najznačajnijih dana u istoriji fizike  a možda i nauke, kao dan kada je potvrđeno otkriće Higsove čestice (tzv. “Božije” čestice, kako je u svojoj istoimenoj knjizi, duhovito nazvao Lion Ledermen, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku).

Jutros, tačno u 9 sati u CERN-u je počeo seminar na kome su predstavnici kolaboracija CMS i ATLAS predstavili najnovije, preliminarne, rezultate potrage za Higsovom česticom. Ove dve kolaboracije predstavile su rezultate koji su dobijeni na osnovu obrađenih podataka iz 2011. i dela 2012. godine. Među mnogobrojnim slušaocima, u sali se nalazio i Piter Higs, čovek koji je 1964. godine u jednom kratkom članku predstavio model koji je danas, po njemu, nazvan Higsov mehanizam a čiju osnovu predstavlja Higsova čestica.

Posle 40 godina neuspešne potrage za Higsovom česticom, ona je danas verovatno pronađena!

A sada, krenimo od kraja…

Rezultati CMS eksperimenta

Higs je otkriven, ali ko je uopšte taj Higs? 2Preliminarni rezultati na osnovu analiziranih podataka prikupljenih do juna 2012. godine sa eksperimenta CMS pokazali su povećan broj registrovanih događaja sa masom (energijom) od 125 GeV sa statističkim značajem od 5 sigma! Verovatnoća da su ovi rezultati nastali slučajno, tj. da nisu posledica postojanja čestice, iznosi 1 3.000.000. Registrovani signal je najjasniji kad se posmatraju kanali u kojima, kao konačni produkti, nastaju dva fotona ili dva para naelektrisanih leptona (elektron ili mion). Ovakvi, dobijeni rezultati, saglasni su sa predviđanjima Standardnog modela elemnetarnih čestica prema kojima se tako transformiše Higsov bozon. Za konačnu potvdu Higsove čestice i odbacivanje mogućnosti da je reč o nekoj novoj čestici i “fizici” iza Standardnog modela potrebno je da se prikupi i analizira još podataka.

Rezultati CMS-a dobijeni su analizom pet glavnih kanala raspada Higsove čestice. Od ovih pet kanala na tri su detektovani odgovarajući događaji. Na kanalu \gamma \gamma uočen je povećan broj događaja sa statističkim značajem od 4,1 \sigma. Na kanalu Z Z povećan broj događaja pojavio se sa statističkim značajem od 3.2 \sigma. Na trećem kanalu W W registrovani događaji imaju statistički značaj od 1,5 \sigma. Na preostala dva kanala b b\tau \tau nije registrovan povećan broj događaja.

Kombinovani rezultati na svih pet kanala raspada Higsove čestice dajeu rezultat sa statističkim značajem od 4,9 \sigma na energiji od 125 GeV. Kombinovanjem rezultata na dva najosetljivija kanala sa najvišom rezolucijom (\gamma \gammaZ Z) dobija se lokalni statistički značaj od 5 \sigma. Ovim rezultatom dostignut je kriterijom za potvrdu otkrića i potvrđeno je postojanje Higsove čestice sa masom od oko 125 GeV (masa mirovanja protona i neutrona je 1GeV).

Istovremeno analiza podataka sa eksperimenta CMS isključila je mogućnost Higsove čestice, prema Standardnom modelu, u oblasti od 110 do 124.5 GeV i od 127 do 600 GeV. (izvor)

Rezultati ATLAS eksperimenta

Higs je otkriven, ali ko je uopšte taj Higs? 3Preliminarni rezultati elsperimenta ATLAS bazirani su rezultatima koji su prikupljeni u 2011. i 2012. godini i zasnovani su na podacima za dva najznačajnija kanala raspada (\gamma \gammaZ Z). Rezultati ove kolaboracije pokazali sa da bi se masa Higsove čestice trebala da se nalazi u oblasti od 117 do 129 GeV, dok su oblasti oko 126 GeV detektovali povećan broj događaja! Statistički značaj detektovanih događaja, kombinovan na oba kanala raspada, iznosi  5 \sigma. Ovim rezultatima i ATLAS kolaboracija detektovala je i potvrdila postojanje čestice sa sličnim osobinama kao Higsov bozon iz stanradnog modela. (izvor)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.