CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Pjer Kiri – skromni genije

Na današnji dan, 15. maja 1859. godine u Parizu rođen je Pjer Kiri (franc. Pierre Curie), francuski hemičar i fizičar. Pjerov otac je bio lekar, a majka ćerka fabrikanta. Roditelji su vrlo rano prepoznali potencijal svog sina Pjera, i s obzirom da su bili veoma imućna porodica, priuštili su mu kvalitetno školovanje. Pjera su kod kuće podučavali privatni učitelji i profesori, pa je sa svega 16 godina položio maturu, a već sa 19 godina stekao je nivo univerzitetskog obrazovanja i mogao da predaje fiziku i hemiju. Tada je počeo da radi kao asistent u laboratoriji za fiziku. U početku je bio posvećen izučavanju simetričnih kristala. Sa bratom Žakom je proučavao magnetne pojave i 1880. godine otkrio piezoelektricitet, a zatim je svoja istraživanja usmerio ka magnetizmu. Dokazao je da se magnetne osobine nekog materijala menjaju u zavisnosti od toplote, pa se stoga ta toplota sada naziva Kirijeva toplota.

Titulu doktora nauka je stekao 1895. godine, a 1900. godine je imenovan na mesto profesora fizike na fakultetu prirodnih nauka. Iste godine se oženio Marijom Sklodovskom, ćerkom učitelja zaposlenog u školi u Varšavi. Iako je bila siromašna, i njena porodica je takođe prepoznavala značaj znanja i obrazovanja.

Pjer Kiri – skromni genije 1
Pjer Kiri, 1906. godina

Proučavanje radioaktivnih materijala Pjer Kiri je vršio sa svojom suprugom, Marijom Kiri, u nepovoljnim uslovima i bez dovoljno laboratorijske opreme i uređaja. Godine 1898. godine bračni par Kiri je objavio pronalazak radijuma i polonijuma, koje su dobili iz uranijuma. Kasnije su izučavali radijum i njegov radioaktivni raspad. Njihov rad je stvorio osnovu za izučavanja u atomskoj fizici i hemiji.

Godine 1903. su dokazali da soli radijuma spontano oslobađaju toplotu i da radioaktivnost uglavnom ne zavisi od spoljašnjih uslova. Za ova otkrića, bračni par Kiri je zajedno sa Antoan-Anri Bekerelom dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1903. godine. Zanimljivo je da Komitet prvobitno nije želeo da prizna Marijin doprinos, ali je Pjer uložio prigovor, odnosno odbio je da bude nominovan bez nje, tako da je i njeno ime dodato u nominaciju. Novac koju su dobili od nagrade iskoristili su da zaposle svog prvog asistenta u laboratoriji. Iste godine ga je Kraljevsko društvo u Londonu nagradilo medaljom koju je dobio zajedno sa suprugom, a 1905. godine je postao član Francuske akademije nauka.

Nažalost, ova blistava naučna karijera prekinuta je 19. aprila 1906. godine ujutro, kada je Pjera, koji je žurio u svoju laboratoriju, prilikom prelaska ulice udarila konjska zaprega. Zadobio je povrede opasne po život i preminuo na licu mesta.

Bračni par Kiri je ostavio veliki trag u nauci. Po supružnicima Kiri nazvan je Kirijum (Curium, Cm) element sa atomskim brojem 96, kao i jedinica radioaktivnosti 1 kiri (Ci) koja je definisana kao broj raspada za 1 sekundu 1 grama čistog radijuma. Danas je ova jedinica zamenjena jedinicom 1 bekerel.

Pjer Kiri – skromni genije 2
Marija i Pjer Kiri u laboratoriji

Zanimljivo je da bračni par Kiri – Pjer i Marija, pre dobitka Nobelove nagrade u Francuskoj nisu bili naročito priznati, ali svetske nagrade i priznanja nisu izostali. Oboje su bili veoma skromni i dostojanstveni. Javnost im je zamerala što gala večerama prisustvuju u iznošenoj odeći, kao i na odsustvu zainteresovanosti za modu, ali i Marijin manjak ženstvenosti i ljupkosti. Na jednom svečanom prijemu Pjer je šapnuo Mariji: “Šta misliš, koliko bi laboratorija od one dijamantske ogrlice moglo da se napravi?” Imali su dve ćerke, Evu i Irenu. Irena je krenula stopama svojih roditelja, bavila se proučavanjem radioaktivnosti. Njen rad je takođe nagrađen Nobelovom nagradom.

(Objavljeno 15. maja 2019.)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.