CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Pjer Kiri – skromni genije

Na današnji dan, 15. maja 1859. godine u Parizu rođen je Pjer Kiri (franc. Pierre Curie), francuski hemičar i fizičar. Pjerov otac je bio lekar, a majka ćerka fabrikanta. Roditelji su vrlo rano prepoznali potencijal svog sina Pjera, i s obzirom da su bili veoma imućna porodica, priuštili su mu kvalitetno školovanje. Pjera su kod kuće podučavali privatni učitelji i profesori, pa je sa svega 16 godina položio maturu, a već sa 19 godina stekao je nivo univerzitetskog obrazovanja i mogao da predaje fiziku i hemiju. Tada je počeo da radi kao asistent u laboratoriji za fiziku. U početku je bio posvećen izučavanju simetričnih kristala. Sa bratom Žakom je proučavao magnetne pojave i 1880. godine otkrio piezoelektricitet, a zatim je svoja istraživanja usmerio ka magnetizmu. Dokazao je da se magnetne osobine nekog materijala menjaju u zavisnosti od toplote, pa se stoga ta toplota sada naziva Kirijeva toplota.

Titulu doktora nauka je stekao 1895. godine, a 1900. godine je imenovan na mesto profesora fizike na fakultetu prirodnih nauka. Iste godine se oženio Marijom Sklodovskom, ćerkom učitelja zaposlenog u školi u Varšavi. Iako je bila siromašna, i njena porodica je takođe prepoznavala značaj znanja i obrazovanja.

Pjer Kiri – skromni genije 1
Pjer Kiri, 1906. godina

Proučavanje radioaktivnih materijala Pjer Kiri je vršio sa svojom suprugom, Marijom Kiri, u nepovoljnim uslovima i bez dovoljno laboratorijske opreme i uređaja. Godine 1898. godine bračni par Kiri je objavio pronalazak radijuma i polonijuma, koje su dobili iz uranijuma. Kasnije su izučavali radijum i njegov radioaktivni raspad. Njihov rad je stvorio osnovu za izučavanja u atomskoj fizici i hemiji.

Godine 1903. su dokazali da soli radijuma spontano oslobađaju toplotu i da radioaktivnost uglavnom ne zavisi od spoljašnjih uslova. Za ova otkrića, bračni par Kiri je zajedno sa Antoan-Anri Bekerelom dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1903. godine. Zanimljivo je da Komitet prvobitno nije želeo da prizna Marijin doprinos, ali je Pjer uložio prigovor, odnosno odbio je da bude nominovan bez nje, tako da je i njeno ime dodato u nominaciju. Novac koju su dobili od nagrade iskoristili su da zaposle svog prvog asistenta u laboratoriji. Iste godine ga je Kraljevsko društvo u Londonu nagradilo medaljom koju je dobio zajedno sa suprugom, a 1905. godine je postao član Francuske akademije nauka.

Nažalost, ova blistava naučna karijera prekinuta je 19. aprila 1906. godine ujutro, kada je Pjera, koji je žurio u svoju laboratoriju, prilikom prelaska ulice udarila konjska zaprega. Zadobio je povrede opasne po život i preminuo na licu mesta.

Bračni par Kiri je ostavio veliki trag u nauci. Po supružnicima Kiri nazvan je Kirijum (Curium, Cm) element sa atomskim brojem 96, kao i jedinica radioaktivnosti 1 kiri (Ci) koja je definisana kao broj raspada za 1 sekundu 1 grama čistog radijuma. Danas je ova jedinica zamenjena jedinicom 1 bekerel.

Pjer Kiri – skromni genije 2
Marija i Pjer Kiri u laboratoriji

Zanimljivo je da bračni par Kiri – Pjer i Marija, pre dobitka Nobelove nagrade u Francuskoj nisu bili naročito priznati, ali svetske nagrade i priznanja nisu izostali. Oboje su bili veoma skromni i dostojanstveni. Javnost im je zamerala što gala večerama prisustvuju u iznošenoj odeći, kao i na odsustvu zainteresovanosti za modu, ali i Marijin manjak ženstvenosti i ljupkosti. Na jednom svečanom prijemu Pjer je šapnuo Mariji: “Šta misliš, koliko bi laboratorija od one dijamantske ogrlice moglo da se napravi?” Imali su dve ćerke, Evu i Irenu. Irena je krenula stopama svojih roditelja, bavila se proučavanjem radioaktivnosti. Njen rad je takođe nagrađen Nobelovom nagradom.

(Objavljeno 15. maja 2019.)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: