Na današnji dan, 25. decembra 1642. godine rođen je Isak Njutn, engleski fizičar i matematičar, jedan od najznačajnijih naučnika u istoriji civilizacije.
Tri Njutnova zakona kretanja i zakon gravitacije predstavljaju najpoznatije i najvažnije zakone u fizici. Ove zakone, i još mnogo toga Njutn je objavio 1687. godine u delu Philosophiae Naturalis Principia Mathematica. Njutnova Principia sigurno je jedno od najvažnijih dela u istoriji nauke.
![Njutn 26 Njutn 1](https://i0.wp.com/www.svetnauke.org/wp-content/uploads/2019/12/PWDec18REV-newton_FEATURED.jpg?resize=600%2C338&ssl=1)
Izuzetno značajan doprinos Njut je dao i razvoju optike, konstruisao je teleskop sa ogledalima, razvio teoriju boja i demonstrirao razlaganje svetlosti kroz prizmu. Proučavao je brzinu zvuka i formulisao zakon hlađenja. Značajan doprinos dao je i razvoju matematike.
![Njutn 27 Njutn 2](https://i0.wp.com/www.svetnauke.org/wp-content/uploads/2019/12/tech-giants-3-raw.jpg?resize=460%2C600&ssl=1)
(portret, J A Houston, 1879; fotografija Universal History Archive)
Francuski matematičar Žozef Luj Lagranž često je izjavljivao da je Njutn najveći genije koji je ikada živeo, dodajući da je on, takođe, i “najsrećniji, jer se sistem sveta ne može otkriti i ustanoviti više nego jednom”. Engleski pesnik Aleksandar Poup, dirnut Njutnovim postignućima, napisao je čuveni epitaf:
Priroda i prirodni zakoni u noćnoj tami nalaze skrivenost;
Bog reče “Neka bude Njutn” i sve postade svetlost.
![Njutn 28 Njutn 3](https://i0.wp.com/www.svetnauke.org/wp-content/uploads/2019/12/861a382836b62c3c127548bd4991ddfd.jpg?resize=443%2C600&ssl=1)