CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Peto izdanje Art+Science programa

Peto po redu izdanje art+science programa Centra za promociju nauke održaće se od 1. do 14. septembra 2020. na više lokacija u Beogradu

Centar za promociju nauke, petu godinu zaredom, predstavlja aktivnosti na spoju nauke i umetnosti kroz art+science lab. Ovogodišnji program predstaviće publici radove domaćih umetnika i transdiciplinarnih projektnih timova koji se bave širokom oblašću veštačke inteligencije. Pored izložbe, art+science lab ponudiće i jedinstvene edukativne sadržaje i bogat prateći program. Međunarodni karakter se ovaj put ostvaruje kroz zajedničke programe sa dve relevantne, partnerske manifestacije. U pitanju su konferencija ESOF (EuroScience Open Forum) u Trstu i Festival Ars elektronika u Lincu. Beogradski deo manifestacije će se, od 1. do 14. septembra, održati u Kulturnom centru Magacin, Francuskom institutu i Naučnom klubu Centra za promociju nauke.

Peto izdanje Art+Science programa 1

Kao i svake godine centralno mesto na izložbi pripada pobedničkom radu nacionalne AI Lab selekcije. Kroz projekat Digital Prayer, koristeći tehnike mašinskog učenja, mlada umetnica Kristina Tica uspostavlja vezu između kanonske strukture pravoslavne ikone i slike koja je veštački generisana pomoću računarskog programa. Na osnovu baze podataka sa više hiljada digitalnih reprodukcija pravoslavnih ikona, program uči da stvara potpuno novu sliku, sa konačnim vizuelnim izlazom koji stvara AI ikonu 21. veka. Naučni mentor projekta je dr Miloš Milovanović, sa Matematičkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti.

Pored produkcije pobedničkog rada nacionalne AI Lab selekcije, posebna vrednost ovogodišnjeg programa su radovi nastali nakon niza susreta, radionica i zajedničkih istraživanja naučnika i umetnika, na osnovu kojih su mapirane ključne teme i koncepti mogućeg doživljaja i predstavljanja veštačke inteligencije. Ovakav kontekst je omogućio formiranje dva transdisciplinarna tima čiji će umetnički rezultati biti premijerno prikazani na ovogodišnjoj izložbi. Pored njih, biće izložena i dela etabliranih domaćih umetnika, aktivnih i na međunarodnoj sceni.

Tokom prve nedelje manifestacije program je povezan sa konferencijom ESOF u Trstu koji, kao grad domaćin, nosi laskavu titulu Evropskog grada nauke za 2020. U pitanju je deveto izdanje događaja koji povezuje vodeće naučnike, mlade istraživače, naučne komunikatore, poslovne ljude i kreatore naučnih politika. Pored učešća u naučnim programima konferencije, Centar za promociju nauke učestvuje i u pratećem festivalu, Science in the City, u okviru izložbe Both Ways: Art & Science from Central and Eastern Europe. Kroz ovaj regionalni pregled savremene evropske umetnosti timovi umetnika i naučnika iz Srbije su uključeni u tršćansku izložbu, dok će izložba u Beogradu biti deo zajedničke virtuelne postavke. Selekciju iz Srbije Centar realizuje u saradnji sa našom poznatom kustoskinjom dr Majom Ćirić.

Peto izdanje Art+Science programa 2

Zajednički virtuelni program se razvija i sa Festivalom Ars elektronika iz Linca, najznačajnijom globalnom tačkom kada je u pitanju interdisciplinarno povezivanje nauke, umetnosti i novih tehnologija. Nakon prošlogodišnjeg jubilarnog, četrdesetog izdanja festivala, koje je okupilo najveći broj umetnika i stručnjaka iz čitavog sveta, Festival će ove godine imati svedene fizičke događaje. Najveći deo sadržaja realizuje se u virtuelnom prostoru, povezujući brojne svetske lokacije i partnere od 9. do 13. septembra. Kao dugogodišnji partneri i saradnici, Centar će se publici Festivala predstaviti kroz Ars Electronica Garden Belgrade.

Manifestacija art+science lab deo je programskih aktivnosti Centra u okviru projekta Evropska laboratorija veštačke inteligencije (European ARTificial Intelligence Lab − AI Lab), finansiranog kroz EU program Kreativna Evropa. AI Lab okuplja 13 raznovrsnih institucija koje se bave vezama između umetnosti, tehnologije i društva. Pokretanjem dijaloga i iniciranjem interdisciplinarnih saradnji, otvaraju se brojne teme koje generiše veštačka inteligencija i analizira budućnost zasnovana na ovoj supertehnologiji. Projekat se ne zadržava na tehnološkim aspektima, već uzima u obzir i tumači kulturne, filozofske, etičke, psihološke i duhovne aspekte promena koje AI nesumnjivo donosi.

Više informacija o projektu i učešću Centra možete videti na:

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.