kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Lajka, prvo živo biće u svemiru

Na današnji dan 3. novembra 1957. godine lansiran je Sputnjik 2.

Sputnjik 2 na orbitu oko Zemlje ponela je raketa ICBM R-7 (sličan model rakete kao ona kojom je lansiran Sputnjik 1). Bio je to satelit mase 508 kg i sfernog oblika, prečnika oko 4 metara. Na orbiti oko Zemlje, površini naše planete planete je prilazio na oko 211 km i od nje se udaljavao do oko 1659 km, period obilaska oko Zemlje iznosio je 103,73 minuta.

Sputnjik 2 imao je jednog člana posade. Bio je to pas Lajka.

Lajka je bila prvo živo biće koje je poletelo u svemir sa naše planete, ali ona je bila i prva žrtva istraživanja svemira. Nikada nije planirano da se Lajka vrati na Zemlju.

Lajka, prvo živo biće u svemiru 1
Poštanska marka iz Rumunije (1959) sa likom Lajke i Sputnjika 2 (Izvor. Wikipedia)

Ceo let satelita Sputnjik 2 primljen je brzo. Posle velikog uspeha njegovog prethodnika, Sputnjik 1, tadašnji predsednik SSSR-a Nikita Hruščov zahtevao ja da nov satelit bude spreman i lansiran u sklopu obeležavanja 40. godišnjice Boljševičke revolucije. Za pripremu celog leta tim je imao samo četiri nedelje. Mnogo bolji i sofisticiraniji satelit koji je pripreman za lansiranje nije mogao da bude gotov do traženog roka pa je on postao Sputnjik 3, a za ovu priliku pripremljen je manji i slabije opremljen Sputnjik 2.

Lajka, prvo živo biće u svemiru 2
Model Sputnjika 2 (Izvor: RCS Energia)

Kako je Hruščov insistirao da ovaj let Sputnjika bude “spektakularan” tim inženjera odlučio je da u svemir pošalje živo biće – psa. Izbor je pao na jednu malu lutalicu sa Moskovskih ulica, koja je u svetu kasnije postala kao Lajka.

Lajka, prvo živo biće u svemiru 3
Lajka, prvi putnik u svemir (izvor: Sputnik news)

Sputnjik 2 bio je opremljen sistemom za održavanje života – generatorom kiseonika, sistemom koji je sprečavao trovanje ovim gasom, i sistemima za apsorpciju ugljen-dioksida i prikupljanje otpada. U kabini se nalazio i ventilator, koji se uključivao kad bi temperatura prešla 15 stepeni, i dovoljno hrane za nedelju dana leta.

Nakon lansiranja i izlaska na orbitu instrumenti si pokazivali da je Lajka uplašena i uznemirena, njeno disanje bilo je 3-4 puta, a puls 2-3 brži nego pre lansiranja. Oko tri sata nakon dolaska na orbitu i boravka u bestežinskom stanju Lajka se smirila i počela da uzima hranu.

Međutim, nakon što je Sputnjik 2 dostigao orbitu njegov vrh uspešno odbačen, središnji Blok A nije se odvojio kako je bilo planirano. Ovo je onemogućilo pravilan rad sistema za regulisanje toplote a neki od termoizolatora bili su oštećeni, usled čega je temperatura u kabini porasla na 40 °C.

Posle 5-7 sati provedenih u svemiru, i oko 4 obilaska naše planete, instrumenti više nisu registrovali znake života na satelitu Sputnjik 2. Lajka je uginula, najverovatnije zbog visoke temperature [izvor].

Brzina i želja za slavom na početku “hladnog rata” u svemiru uzela je svoju prvu žrtvu. Zbog kratkih rokova sistem za povratak Lajke nije ni planiran, već je u planu bila eutanazija otrovom ubačenim u hranu. Ali, trka sa vremenom dovela je do grešaka i u kontroli temperature.

Sovjetski Savez je godinama davao protivrečne izjave kako je Lajka uginula usled nedostatka kiseonika kada su se baterije pokvarile, ili da je eutanazija izvršena. Postojalo je više glasina o tome kako je zapravo umrla. Godine 1999. nekoliko ruskih izvora reklo je da je umrla nakon četiri dana usled pregrevanja kabine. U oktobru 2002. Dr Dimitri Malašenkov, jedan od naučnika iz misije Sputnjik 2, potvrdio je da je Lajka umrla pet do sedam sati nakon lansiranja usled prevelike temperature i stresa. Prema njegovim rečima „ispostavilo se da je bilo praktično nemoguće napraviti pouzdani sistem za kontrolu temperature u tako ograničenom vremenskom periodu.

Lajka nije dobila ni vreme koje je za nju bilo planirano u svemiru.

Nakon 162 dana provedenih na orbiti, i 2570 obilaska oko Zemlje, Sputnjik 2 sa telom Lajke je sagoreo u atmosferi 14. aprila 1958. godine

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: