kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Nevidljiva ruka Adama Smita

adamsmithU ekonomiji nevidljiva ruka je izraz koji ekonomisti koriste da bi opisali samoregulišuću prirodu tržišta, pa i privrede kao celine. Nevidljiva ruka je metafora osmišljena od strane Adama Smita u njegovom delu „Bogatstvo naroda“. Za Smita, nevidljiva ruka je kreacija sopstenog interesa, takmičarskog duha i ponude i tražnje svakog pojedinog učesnika na tržištu. Verovao je da nevidljiva ruka omogućava maksimiranje koristi svakog učesnika, kao i celokupne koristi (bogatstva) društva, pri čemu u dobijanju tog rezultata postojeća vlast nije učestvovala sa svojim intervencijama. To je postao osnov za nastanak laissez faire ekonomske filozofije (prevod: neka stvari teku kako teku).

Prema Smitovom shvatanju postoje dve ruke, vidljiva i nevidljiva. Vidljiva ruka se oslanja na poreze. Visina poreza se može odrediti dobrovoljno i isto tako naplatiti. Odgovornost za određivanje poreza je na vlasti. Zbog toga se to zove vidljiva ruka. Nevidljiva ruka se oslanja na cene i ona se formira na tržištu. Smitovo shvatanje nevidljive ruke, ali i funkcionisanja privrede izgledalo je otprilike ovako. Svaki pojedinac teži da postane bogatiji, gledajući samo sebe i svoj interes. Da bi povećao svoje bogatstvo on mora da izvrši razmenu na tržištu gde se to što nudi vrednuje. Ako svaka jedinka tako razmišlja, sledi da će na tržištu doći do zajedničkog povećanja korisnosti i bogatstva celog naroda.

Smit je bio religiozan čovek i nevidljivu ruku je video kao mehanizam kojim Bog upravlja univerzumom tako da se ljudska korist maksimizuje. U svojim spisima je naglasio da je potrebno da postoji određena struktura u društvu kako bi mehanizam postojao. Npr. imovinsko pravo mora biti jako. Takođe moralne norme moraju biti široko rasprostranjene, kao što su zabrane krađa i lažnih prikaza. Krađa je prema Smitu najgori zločin od svih, iako siromašan čovek krađom sebi može da poveća korisnost. Išao je toliko daleko u svojim izjavama da je govorio da je svrha vlasti da štiti bogate od siromašnih.

invisiblehandDanas se pod nevidljivom rukom smatra nešto sasvim određenije. Danas se podrazumeva da je to proces u kome se rezultati dobijaju na osnovu dejstva agenata prilikom čega oni deluju nezavisno jedan od drugog. Proces se dešava čak i kad agenti ne znaju za njega. Zato se i zove nevidljiv.

Adam Smit tvrdi da se najbolji rezultati ostvaruju na slobodnom (otvorenom) tržištu. Razlog je njegova pretpostavka da će kupci birati najniže cene, a investitori najviše profite. Zato će potrošači usmeriti investitore da investiraju u najprofitabilniju industriju. To su industrije koje proizvode dobra koja se najviše vrednuju od strane potrošača, pa dolazi do povećanja opšteg bogatstva ljudi.

Još jedan razlog zbog kog se najveći efekti nevidljive ruke ostvaruju na otvorenim tržištima jeste način razmišljanja učesnika. Zapravo radi se o kooperaciji učesnika na tržištu radi ostvarivanja zajedničkih interesa, iako učesnici nekad nisu ni svesni te kooperacije.

Teorija o nevidljivoj ruci je sigurno uverljiva i njena jednostavnost je takođe upečtaljiva. Nema sumnje da će svaki čitalac uspeti da je razume. Ona opisuje način na koji stvari funkcionišu. Međutim, čak i kad bi svi uslovi bili ispunjeni, pitanje je da li nevidljiva ruka dovodi do maksimizacije ljudkse koristi u ekonomskom smislu. Tu u pomoć priskače matematika u formi teorije igara.

U današnje vreme sve veću pažnju fizičara, ali i po nekog ekonomiste zaokuplja ekonofizika. Ekonofizika je malda naučna disciplina koja se bavi rešavanjem problema sa kojima se susreće u ekonomiji, a najviše n vezanih za tržišta (i to finansijska). Pošto nevidljvia ruka deluje kako u privredi, tako i na tržištu, može se reći da će zadatak ekonofizičara biti i odgonetanje tajne Smitove nevidljive ruke. Po do sadašnjem shvatanju i znanju možemo reći da je nevidljiva ruka mehanizam koji dovodi do ostvarivanja izuzetnih rezultata i koristi za sve učesnike na tržištu, a da pritom ni sami nisu toga svesni. Verovatno postoji određena zakonitost koja opisuje nevidljivu ruku i njen način funkcionisanja. Kako taj mehanizam funkcioniše, to je na ekonofizičarima da otkriju.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: