CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Adam Smit je ipak upravu

Adam Smit je ipak upravu 1Adam Smit je prvi veliki predstavnik britanske klasične ekonomije, do tad najveće ime u ekonomskoj nauci i jedno od najpoznatijih imena u toj nauci. On je izradio prvi celoviti sistem ekonomije, pa ga mnogi nazivaju i ocem ekonomske nauke. Iako je dao i sopstveni doprinos ekonomiji, on je pre svega sistematizovao mnogo od onoga što su stvarali njegovi prethodnici, naročito Peti i fiziokrati.

Adam Smit je rodom iz Kirkaldia, Škotske. Potiče iz zemljoposedničke porodice, iz koje se pre njega regutovani direktori poreza, pošta, carina, dvorski ljudi. Porodica mu je srednjeg imovinskog staleža. Smit je zbog toga, iako mu je otac umro neposredno pre njegovog rođenja mogao nesmetano da studira. Studirao je logiku, čistu filozofiju, a uzgred učio je i matematiku. Bio je profesor retorike u Edinburgu i logike i moralne filozofije u Glazogvu. Nakon 12 godina podučavanja postao je mentor jednom mladom aristokrati. To je bio tri godine i često je bio u Francuskoj gde se upoznao sa radovima fiziokrata iz ekonomije. Nakon toga vratio se na svoje imanje u Škotsku gde je ostao do svoje smrti i radio na svom kapitalnom delu „Istražiavanje o prirodi i uzrocima bogatstva naroda. Inače za njega su govorili da je čudan čovek i da je često voleo da bude sam. Postoje i radovi o tome da je značajan uticaj na njegov rad i razvoj teorija iz ekonomije uticao i sam Isak Njutn, ali je i sam Smit bio inspiracija drugim teoretičarima, kao što je Karl Marx. O tome drugom prilikom.

Smitovo delo se pre svega bavi sistematizacijom tadašnjeg znanja iz ekonomije, ali u njemu se nalaze i neke originalne ideje autora. Smita karakteriše težak stil pisanja, koji je većini ljudi nerazumljiv, ali imao je i dvosmislene definicije. Pre svega ću se zadržati na njegovoj teoriji o podeli rada i zašto je on važan. Smit kaže da godišnji proizvod jednog naroda zavisi od dva faktora: količine rada zaposlenog u proizvodnji i od produktivnosti rada. Smit se više zadržao na objašnjenju drugog faktora. Kaže da podela rada utiče višestruko na poboljšavanje produktivnosti rada, a to utiče na povećanje bogatstva pojedinca, kao i bogatstvo nacije. Rad postaje produktivniji ako se određeni posao može završiti u kraćem vremenskom periodu. To se ostvaruje tako što se proizvodnja određenog proizvoda prostije poslove. To će motivisati radnika da unapredi svoj proces rada i uvede nove tehnike u proizvodnju, ali uticaće i na rast „glupsoti“ radnika jer radi samo taj posao. U svakom slučaju prvi efekat je veći od drugog. Smit takođe kaže da je rad merilo vrednosti i da se vrednost porizvoda utvrđuje na osnovu uložene količine rada. Rast produktivnosti dovodi do pada vrednosti robe, ali utiče na rast bogatstva usled dejstva ekonomije obima. Što više pojedinac radi i želi da zadovolji svoje potrebe za bogatstvom on u stvari povećava bogatstvo cele nacije (Smit čoveka naziva homo-economicusom). To što ljude tera da se ponašaju na taj način jeste nevidljiva ruka tržišta. Jedina mana je što njegova koncepcija funkcioniše samo na tržištu potpune konkurencije.

Adam Smit je ipak upravu 2Praksa je zapravo pokazala da Smitova liberalna kocepcija ne može u stvarnom svetu da funkcioniše. Zato su se razvijale druge koncepcije i teorije o nastanku bogatstva i kako se raspodeljuje, ali i kako da se poveća bogatstvo naroda. Ali da li je yaista tako? Ekonofizika je pokazala da drugi ekonomisti nisu upravu i da je Smit ipak dobro razradio svoju teoriju, iako nije imao kompjutere, složenu matematiku i simulacije na raspolaganju.

Istraživač sa Purdue Univerziteta koristeći ekonofiziku pokazao je pod idealnim uslovima i tržištem slobodne konkurencije može da se ostvari pravilna raspodela bogatstva (prihodi, renta i profit) i da takav sistem ne podržava bonuse koje top menadžmenti širom sveta sebi obezbeđuju. On je u svom radu prikazao nov pogled na Adama Smita i njegovu „nevidljivu ruku“ koja upravlja tržištem. Taj istraživač je Venkat Venkatasubramanian, profesor hemijskog inženjerstva. On kaže da u stvarnom svetu samoorganizujući mehanizam tržišta nefunkcioniše za top menadžemnt, ali za zaposlene koji čine čak 95% ukupne radne snage odlično funkcioniše.

On savetuje da se upotrebom statističke mehanike i ekonofizike može rešiti ovaj problem. To je zapravo fizika u ekonomiji. Koriste se koncepti iz statističke termodinamike (koja se bavi ponašanjem gasova, tečnosti i čvrste materije) kako bi se vršilo proučavanje ponašanja tržišta potpune konkurencije i kako bi trebalo ono da se „ponaša”.

U ovom svom radu on je utvrdio da pravičnost zarade je normalna zavisnost od rada tržišta potpune konkurencije. Svoj model naziva „statistička teleodinamika”, od grčke reči telos, što znači cilju navođeno. Ovaj model i teorija koja ga potkrepljuje opisuju kako se ponaša racionalni agent na potpuno konkurentnom tržištu, pod idealnim uslovima, kada je navođen ciljem koji želi da ostvari.

Izvor: e! Science News

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: