U sredu, 12. avgusta 2026. godine, Mesec će se ponovo naći tačno između Zemlje i Sunca. Za stanovnike Grenlanda, Islanda i severne Španije to će značiti nekoliko dragocenih minuta potpunog mraka usred dana – prvo totalno pomračenje Sunca vidljivo sa kopna kontinentalne Evrope još od avgusta 1999. godine, kada smo ga, setićete se, imali priliku da posmatramo i iz Srbije.
Ovoga puta “velika predstava” dogodiće se daleko od nas, ali će veći deo Evrope, uključujući i ceo Balkan, dobiti utešnu nagradu: upečatljivo delimično pomračenje, tik pred sam zalazak Sunca. Za razliku od oktobarskog pomračenja iz 2022. godine, o kom smo pisali ovde, ovog puta prizor će biti dodatno začinjen niskim, večernjim Suncem i bojama zalaska – uz jedan neplanirani bonus o kome ćete čitati pri kraju teksta.
Osnovni podaci o pomračenju
Putanja totaliteta počinje u svitanje nad severnim Sibirom, prelazi u blizini Severnog pola (mimoilazi ga za svega stotinak kilometara), pa se spušta preko istočnog Grenlanda, zapadnog Islanda, Atlantika i na kraju – prvi put posle više od jednog veka – prelazi preko kopna Španije, od Asturije i Galicije na zapadu do Katalonije i Balearskih ostrva na istoku, gde pomračenje dočekuje sam zalazak Sunca. Najduže totalitet traje 2 minuta i 18 sekundi, iznad otvorenog mora blizu Islanda; u naseljenim mestima duž putanje obično je nešto kraći od dva minuta.

Van uske trake totaliteta, u širokom pojasu koji obuhvata veći deo Evrope, severozapadnu Afriku i deo Severne Amerike, pomračenje će biti delimično – Mesec će “zagristi” samo deo Sunčevog diska, u procentu koji zavisi isključivo od toga gde se nalazite.
Kod nas pomračenje na zalasku Sunca
Za ceo Balkan pomračenje počinje uveče i traje sve do zalaska Sunca – što znači da ćemo ga posmatrati vrlo nisko nad zapadnim horizontom, u poslednjih sat i po dnevne svetlosti. To pomračenju daje poseban izgled: tamni, delimično “pojedeni” disk Sunca u bojama sumraka. Ali ista okolnost otežava i posmatranje – potreban je potpuno otvoren pogled ka zapadu, bez zgrada, drveća ili brda, jer čak i tanak sloj oblaka ili udaljeno brdo mogu sakriti Sunce baš u trenutku maksimalne faze.
Podaci za veće gradove na Balkanu
Koliko će Sunce biti prekriveno zavisi prvenstveno od toga koliko ste severno i koliko zapadno – što bliže Španiji i severu, to je pomračenje veće. Prema dosad objavljenim proračunima (NASA/Fred Espenak, timeanddate.com, theskylive.com), evo okvirnih vrednosti za nekoliko gradova:
- Ljubljana – oko 65-70% prečnika Sunca, pomračenje se završava vrlo blizu zalaska.
- Zagreb – oko 71% prečnika Sunca (magnituda približno 0,77); pomračenje počinje oko 19:26, a Sunce zalazi ubrzo posle 20:06.
- Subotica – oko 43% prečnika (magnituda 0,532); početak 19:24, maksimum 19:51.
- Novi Sad – oko 35% prečnika Sunca, maksimum neposredno pred zalazak, oko 20:15-20:20.
- Beograd – oko 27% prečnika Sunca, maksimum tik pred zalazak Sunca (oko 19:55-20:00).
- Sarajevo, Podgorica – nešto manje od Beograda, u zoni od otprilike 15-25%.
- Niš – videti dole
- Skoplje – magnituda oko 0,121, počinje u 19:29 a završava u 19:39 h
- Sofija – magnituda 0,047, od 20:28 do 20:33 h (prema lokalnom vremenu)
Ove brojke su približne – za tačan procenat, vreme početka i visinu Sunca iznad horizonta za mesto u kom se nalazite, najbolje je proveriti interaktivnu mapu na timeanddate.com.
Primetićete zanimljiv obrazac: pomračenje je veće što ste severnije i zapadnije (Subotica > Novi Sad > Beograd > Niš), jer se time približavate putanji totaliteta koja prolazi kroz Islanda i Španiju. Idući dalje na jugoistok Balkana, procenat nastavlja da opada.
Niš: mala, ali vidljiva faza – i to baš pred sam kraj dana
Niš je, geografski, prilično daleko i od Islanda i od Španije, i dodatno je južnije i istočnije od Beograda. Prema gradijentu koji se vidi iz podataka za ostatak Srbije (Subotica ~43%, Novi Sad ~35%, Beograd ~27%, a na krajnjem istoku zemlje svega nekoliko procenata), realno je očekivati da će u Nišu Mesec u trenutku maksimuma prekriti vrlo mali deo Sunca.
Prema podacima sa timeanddate.com pomraženje će u Nišu početi u 19:27 h i trajaće 12 minuta i 9 sekundi. Magnituda pomračenja iznosiće 0.1783 i samo 8.87% Sunčevog diska biće prekriveno senkom. Sunce zalazi u 19:40 h.
Kako bezbedno posmatrati pomračenje?
Bez obzira na to koliko je pomračenje “malo”, pravilo je uvek isto: Sunce se nikada ne sme gledati golim okom, ni kada je 90% diska prekriveno Mesecom. Za direktno posmatranje koristite isključivo:
- specijalne naočare za pomračenje sa oznakom (obične sunčane naočare, koliko god tamne, nisu dovoljne);
- zaštitna stakla za zavarivanje, oznake #14, ako do specijalnih naočara ne možete da dođete;
- solarne filtere postavljene ispred objektiva dvogleda, teleskopa ili fotoaparata – nikad iza okulara, i nikad bez filtera, jer koncentrisana sunčeva svetlost može trajno oštetiti opremu.
Odličnu alternativu i dalje predstavljaju indirektne metode – najjednostavnija je “pinhole” kamera od kartonske kutije, folije i belog papira, ili projekcija lika Sunca kroz teleskop na zaslon iza okulara. Zanimljivo je i posmatranje senki ispod krošnji drveća – sitni razmaci između listova deluju kao mnoštvo malih “pinhole” kamera, pa se na tlu, tokom pomračenja, mogu videti desetine sitnih srpastih senki.
Kako uopšte nastaje pomračenje Sunca?
Do pomračenja Sunca dolazi kada se Mesec, krećući se oko Zemlje, nađe tačno između nas i Sunca. U zavisnosti od geometrije tog poravnanja i trenutnog rastojanja Meseca od Zemlje (koje se, zbog eliptične orbite, stalno menja), pomračenje može biti:
- delimično – Mesečeva senka ne prekriva ceo disk Sunca (ovo je, na najvećem delu Zemlje gde je pomračenje uopšte vidljivo, i najčešći slučaj);
- totalno – kada je Mesec dovoljno blizu Zemlji (pa mu je prividni prečnik veći od Sunčevog) i potpuno prekrije Sunčev disk, otkrivajući na nekoliko trenutaka Sunčevu koronu;
- prstenasto – kada je Mesec malo dalji od Zemlje, pa njegova senka ne uspeva sasvim da prekrije Sunce, ostavljajući oko nje tanak, blistav prsten svetlosti.
Zanimljivosti o pomračenju od 12. avgusta
- Pomračenje se dešava taman uveče kada Perseidi, najpoznatiji letnji meteorski roj, dostižu svoj vrhunac – a pošto je pomračenje moguće samo za vreme mladog Meseca, te iste noći nebo će biti bez mesečeve svetlosti, što su idealni uslovi za lov na “zvezde padalice”.
- Za kopneni deo Španije ovo je prvo totalno pomračenje Sunca još od 1905. godine – čitav jedan vek čekanja.
- Tačka najvećeg pomračenja nalazi se na otvorenom moru zapadno od Islanda, gde totalitet traje najduže – 2 minuta i 18 sekundi.
- Ovo pomračenje pripada Saros ciklusu 126 i po redu je 48. od ukupno 72 pomračenja u tom nizu.
- Nemojte razočarano da odustanete ako vam se ovo pomračenje učini “premalo” – tačno godinu dana kasnije, 2. avgusta 2027., dešava se pomračenje koje astronomi već sada nazivaju “pomračenjem veka”: totalitet (koji na jednom mestu u Egiptu traje čak 6 minuta i 23 sekunde!) preći će preko severne Afrike i Bliskog istoka, a iz naših krajeva pomračenje će tada biti mnogo upečatljivije, sa magnitudom od oko 60-70%.
- Prema podacima sa timeanddate.com, sledeće totalno pomračenje Sunca vidljivo baš iz Beograda dogodiće se tek 3. septembra 2081. godine.
Ima li opasnosti?
Kao i uvek kada je pomračenje u pitanju, vredi ponoviti: ova pojava nije ni najmanje opasna i ne postoji nikakav naučni razlog za zabrinutost. Sunce tog dana sija potpuno isto kao i svaki drugi dan – jedina razlika je što se između njega i nas, na kratko, nađe Mesec. Nema povećanog zračenja, nema uticaja na zdravlje niti na živi svet, osim onoga što je uobičajeno za privremeno i blago zamračenje neba. Jedina realna opasnost je gledanje direktno u Sunce bez odgovarajuće zaštite – a to važi za svaki sunčan dan.
Za kraj
I kada je pomračenje “skromno” kao ovo za veći deo Balkana, vredi izdvojiti pola sata jedne avgustovske srede i otići do najbližeg brda, ili krova zgrade, sa pogledom ka zapadu.
Sledeće “veliko” pomračenje Sunca biće vidljivo iz naših krajeva već 2. avgusta 2027. godine. Očekivana magnituda tog pomračenja, npr. iz Niša, je 0,67 i biće neuporedivo zanimljivije za posmatranje. Naredno pomračenje Meseca je za 18 dana (28. avgusta) ali u vreme koje nije baš zgodno za posmatranje (rano ujutru, od 3:23 do zalaska Meseca, u 5:55 h).









![Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023) 9 Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]](https://i0.wp.com/www.svetnauke.org/wp-content/uploads/2013/10/2013-10-18-Mesec-u-polusenci1.jpeg?fit=2000%2C1600&ssl=1)





![Prvi teleskop 15 Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]](https://i0.wp.com/www.svetnauke.org/wp-content/uploads/2014/08/2014-08-25-Galileo-Galilej-i-teleskop.jpg?fit=800%2C595&ssl=1)









