Perseid Meteor Shower

Perseidi 2026: retka prilika za savršeno tamno nebo i najlepšu kišu zvezda padalica godine

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i budete dovoljno strpljivi, možete videti nekoliko meteora na sat. Međutim, svake godine, oko 12. avgusta, "zvezde padalice" postaju prava ...
welcome_chernobyl_pripjat_pripyat-126636

Havarija nuklearne elektrane Černobilj (26.04.1996)

Pre tačno 40 godina odigrala se najpoznatija i najveća havarija nuklearnog reaktora. Reaktor broj 4 u nuklearnoj elektrani Černobilj (tada SSSR, danas Ukrajna) izmakao je kontroli...Niko tog prolećnog jutra 25. ...
artemis_2_map_october_2021

Artemis II: povratak ljudi ka Mesecu

Artemis II je prva NASA-ina misija programa Artemis sa ljudskom posadom i ključni korak ka budućem povratku astronauta na površinu Meseca. Za razliku od misija Apollo, cilj ovog programa nije ...
imc_poster_announcement_en_final26

CERN Masterclass 2026

Međunarodni program “Physics Masterclasses” iz oblasti fizike elementarnih čestica u Srbiji organizuju univerziteti u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, u saradnji sa IPPOG (“International Particle Physics Outreach Group”). Program će se ...
chatGPT-2026-02-24

Predavanje „Per Aspera Ad Astra: Budućnost je već tu!“

U utorak, 24. februara 2026. godine, od 12 časova, biće održano on-line predavanje pod naslovom:„Per Aspera Ad Astra: Budućnost je već tu!“Predavanje će održati prof. dr Miroslav D. Filipović (Univerzitet ...
DALL-E planete

Jedinstven nebeski fenomen - Planete paradiraju nebom

“Parada planeta”, poznata i kao planetarno poravnanje, predstavlja zanimljiv nebeski događaj tokom kojeg se više planeta prividno grupiše na nebu iz perspektive posmatrača na Zemlji. Ovaj fenomen se, kako je ...
Acasia-Meteors-2

Pripremite želje, Perseidi ponovo dolaze

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata.Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" postaju ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Totalno pomračenje Sunca (12. avgust 2026): šta će se videti?

U sredu, 12. avgusta 2026. godine, Mesec će se ponovo naći tačno između Zemlje i Sunca. Za stanovnike Grenlanda, Islanda i severne Španije to će značiti nekoliko dragocenih minuta potpunog mraka usred dana – prvo totalno pomračenje Sunca vidljivo sa kopna kontinentalne Evrope još od avgusta 1999. godine, kada smo ga, setićete se, imali priliku da posmatramo i iz Srbije.

Ovoga puta “velika predstava” dogodiće se daleko od nas, ali će veći deo Evrope, uključujući i ceo Balkan, dobiti utešnu nagradu: upečatljivo delimično pomračenje, tik pred sam zalazak Sunca. Za razliku od oktobarskog pomračenja iz 2022. godine, o kom smo pisali ovde, ovog puta prizor će biti dodatno začinjen niskim, večernjim Suncem i bojama zalaska – uz jedan neplanirani bonus o kome ćete čitati pri kraju teksta.

Osnovni podaci o pomračenju

Putanja totaliteta počinje u svitanje nad severnim Sibirom, prelazi u blizini Severnog pola (mimoilazi ga za svega stotinak kilometara), pa se spušta preko istočnog Grenlanda, zapadnog Islanda, Atlantika i na kraju – prvi put posle više od jednog veka – prelazi preko kopna Španije, od Asturije i Galicije na zapadu do Katalonije i Balearskih ostrva na istoku, gde pomračenje dočekuje sam zalazak Sunca. Najduže totalitet traje 2 minuta i 18 sekundi, iznad otvorenog mora blizu Islanda; u naseljenim mestima duž putanje obično je nešto kraći od dva minuta.

Totalno pomračenje Sunca (12. avgust 2026): šta će se videti? 1
Mapa putanje pomračenja. Izvor i više informacija NASA SVS

Van uske trake totaliteta, u širokom pojasu koji obuhvata veći deo Evrope, severozapadnu Afriku i deo Severne Amerike, pomračenje će biti delimično – Mesec će “zagristi” samo deo Sunčevog diska, u procentu koji zavisi isključivo od toga gde se nalazite.

Kod nas pomračenje na zalasku Sunca

Za ceo Balkan pomračenje počinje uveče i traje sve do zalaska Sunca – što znači da ćemo ga posmatrati vrlo nisko nad zapadnim horizontom, u poslednjih sat i po dnevne svetlosti. To pomračenju daje poseban izgled: tamni, delimično “pojedeni” disk Sunca u bojama sumraka. Ali ista okolnost otežava i posmatranje – potreban je potpuno otvoren pogled ka zapadu, bez zgrada, drveća ili brda, jer čak i tanak sloj oblaka ili udaljeno brdo mogu sakriti Sunce baš u trenutku maksimalne faze.

Podaci za veće gradove na Balkanu

Koliko će Sunce biti prekriveno zavisi prvenstveno od toga koliko ste severno i koliko zapadno – što bliže Španiji i severu, to je pomračenje veće. Prema dosad objavljenim proračunima (NASA/Fred Espenak, timeanddate.com, theskylive.com), evo okvirnih vrednosti za nekoliko gradova:

  • Ljubljana – oko 65-70% prečnika Sunca, pomračenje se završava vrlo blizu zalaska.
  • Zagreb – oko 71% prečnika Sunca (magnituda približno 0,77); pomračenje počinje oko 19:26, a Sunce zalazi ubrzo posle 20:06.
  • Subotica – oko 43% prečnika (magnituda 0,532); početak 19:24, maksimum 19:51.
  • Novi Sad – oko 35% prečnika Sunca, maksimum neposredno pred zalazak, oko 20:15-20:20.
  • Beograd – oko 27% prečnika Sunca, maksimum tik pred zalazak Sunca (oko 19:55-20:00).
  • Sarajevo, Podgorica – nešto manje od Beograda, u zoni od otprilike 15-25%.
  • Niš – videti dole
  • Skoplje – magnituda oko 0,121, počinje u 19:29 a završava u 19:39 h
  • Sofija – magnituda 0,047, od 20:28 do 20:33 h (prema lokalnom vremenu)

Ove brojke su približne – za tačan procenat, vreme početka i visinu Sunca iznad horizonta za mesto u kom se nalazite, najbolje je proveriti interaktivnu mapu na timeanddate.com.

Primetićete zanimljiv obrazac: pomračenje je veće što ste severnije i zapadnije (Subotica > Novi Sad > Beograd > Niš), jer se time približavate putanji totaliteta koja prolazi kroz Islanda i Španiju. Idući dalje na jugoistok Balkana, procenat nastavlja da opada.

Niš: mala, ali vidljiva faza – i to baš pred sam kraj dana

Niš je, geografski, prilično daleko i od Islanda i od Španije, i dodatno je južnije i istočnije od Beograda. Prema gradijentu koji se vidi iz podataka za ostatak Srbije (Subotica ~43%, Novi Sad ~35%, Beograd ~27%, a na krajnjem istoku zemlje svega nekoliko procenata), realno je očekivati da će u Nišu Mesec u trenutku maksimuma prekriti vrlo mali deo Sunca.

Prema podacima sa timeanddate.com pomraženje će u Nišu početi u 19:27 h i trajaće 12 minuta i 9 sekundi. Magnituda pomračenja iznosiće 0.1783 i samo 8.87% Sunčevog diska biće prekriveno senkom. Sunce zalazi u 19:40 h.

Kako bezbedno posmatrati pomračenje?

Bez obzira na to koliko je pomračenje “malo”, pravilo je uvek isto: Sunce se nikada ne sme gledati golim okom, ni kada je 90% diska prekriveno Mesecom. Za direktno posmatranje koristite isključivo:

  • specijalne naočare za pomračenje sa oznakom (obične sunčane naočare, koliko god tamne, nisu dovoljne);
  • zaštitna stakla za zavarivanje, oznake #14, ako do specijalnih naočara ne možete da dođete;
  • solarne filtere postavljene ispred objektiva dvogleda, teleskopa ili fotoaparata – nikad iza okulara, i nikad bez filtera, jer koncentrisana sunčeva svetlost može trajno oštetiti opremu.

Odličnu alternativu i dalje predstavljaju indirektne metode – najjednostavnija je “pinhole” kamera od kartonske kutije, folije i belog papira, ili projekcija lika Sunca kroz teleskop na zaslon iza okulara. Zanimljivo je i posmatranje senki ispod krošnji drveća – sitni razmaci između listova deluju kao mnoštvo malih “pinhole” kamera, pa se na tlu, tokom pomračenja, mogu videti desetine sitnih srpastih senki.

Kako uopšte nastaje pomračenje Sunca?

Do pomračenja Sunca dolazi kada se Mesec, krećući se oko Zemlje, nađe tačno između nas i Sunca. U zavisnosti od geometrije tog poravnanja i trenutnog rastojanja Meseca od Zemlje (koje se, zbog eliptične orbite, stalno menja), pomračenje može biti:

  • delimično – Mesečeva senka ne prekriva ceo disk Sunca (ovo je, na najvećem delu Zemlje gde je pomračenje uopšte vidljivo, i najčešći slučaj);
  • totalno – kada je Mesec dovoljno blizu Zemlji (pa mu je prividni prečnik veći od Sunčevog) i potpuno prekrije Sunčev disk, otkrivajući na nekoliko trenutaka Sunčevu koronu;
  • prstenasto – kada je Mesec malo dalji od Zemlje, pa njegova senka ne uspeva sasvim da prekrije Sunce, ostavljajući oko nje tanak, blistav prsten svetlosti.

Zanimljivosti o pomračenju od 12. avgusta

  • Pomračenje se dešava taman uveče kada Perseidi, najpoznatiji letnji meteorski roj, dostižu svoj vrhunac – a pošto je pomračenje moguće samo za vreme mladog Meseca, te iste noći nebo će biti bez mesečeve svetlosti, što su idealni uslovi za lov na “zvezde padalice”.
  • Za kopneni deo Španije ovo je prvo totalno pomračenje Sunca još od 1905. godine – čitav jedan vek čekanja.
  • Tačka najvećeg pomračenja nalazi se na otvorenom moru zapadno od Islanda, gde totalitet traje najduže – 2 minuta i 18 sekundi.
  • Ovo pomračenje pripada Saros ciklusu 126 i po redu je 48. od ukupno 72 pomračenja u tom nizu.
  • Nemojte razočarano da odustanete ako vam se ovo pomračenje učini “premalo” – tačno godinu dana kasnije, 2. avgusta 2027., dešava se pomračenje koje astronomi već sada nazivaju “pomračenjem veka”: totalitet (koji na jednom mestu u Egiptu traje čak 6 minuta i 23 sekunde!) preći će preko severne Afrike i Bliskog istoka, a iz naših krajeva pomračenje će tada biti mnogo upečatljivije, sa magnitudom od oko 60-70%.
  • Prema podacima sa timeanddate.com, sledeće totalno pomračenje Sunca vidljivo baš iz Beograda dogodiće se tek 3. septembra 2081. godine.

Ima li opasnosti?

Kao i uvek kada je pomračenje u pitanju, vredi ponoviti: ova pojava nije ni najmanje opasna i ne postoji nikakav naučni razlog za zabrinutost. Sunce tog dana sija potpuno isto kao i svaki drugi dan – jedina razlika je što se između njega i nas, na kratko, nađe Mesec. Nema povećanog zračenja, nema uticaja na zdravlje niti na živi svet, osim onoga što je uobičajeno za privremeno i blago zamračenje neba. Jedina realna opasnost je gledanje direktno u Sunce bez odgovarajuće zaštite – a to važi za svaki sunčan dan.

Za kraj

I kada je pomračenje “skromno” kao ovo za veći deo Balkana, vredi izdvojiti pola sata jedne avgustovske srede i otići do najbližeg brda, ili krova zgrade, sa pogledom ka zapadu.

Sledeće “veliko” pomračenje Sunca biće vidljivo iz naših krajeva već 2. avgusta 2027. godine. Očekivana magnituda tog pomračenja, npr. iz Niša, je 0,67 i biće neuporedivo zanimljivije za posmatranje. Naredno pomračenje Meseca je za 18 dana (28. avgusta) ali u vreme koje nije baš zgodno za posmatranje (rano ujutru, od 3:23 do zalaska Meseca, u 5:55 h).

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.