CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Kina – druga svetska ekonomska sila! Znači li to nešto?

Kina - druga svetska ekonomska sila! Znači li to nešto? 1Ovih dana smo čuli vest da je Kina, na osnovu podataka za drugi kvartal prošle godine, po ekonomskoj snazi premašila Japan i postala druga svetska privredna sila, iza SAD. Japanski bruto domaći proizvod, kojim se uobičajeno meri privredna snaga zemlje, u periodu april – jun prošle godine dostigao je vrednost od 1.286 miliona dolara. Isti pokazatelj za Kinu u tom razdoblju bio veći i iznosio je 1.335 miliona dolara. Kina je time i zvanično postala druga ekonomska sila sveta, pošto je pretekla Japan, koji je više od četiri decenije bio na tom mestu. Tome je, kažu, pogodovao snažan ekonomski rast, dok se istovremeno u Japanu beleži pad vrednosti izvoza i manja potrošnja.

Bruto domaći proizvod (BDP ili GDP eng.) je ekonomski izraz koji predstavlja ukupnu produkciju roba i usluga, ostvarenu u nacionalnoj ekonomiji, bez obzira na vlasništvo. To podrazumeva da BDP uključuje vrednost produkcije stranih lica (kompanija) u zemlji, a isključuje aktivnosti firmi u vlasništvu domaćih rezidenata u inostranstvu. BDP predstavlja ukupno stvoren domaći dohodak.

Isto tako, stručnjaci procenjuju da će Kina ove godine, prema najnovijim procenama, ostvariti privredni rast od približno deset odsto, dok se u Japanu može očekivati privredni rast od svega dva do tri procenta. U proteklom kvartalu, Japan je ostvario privredni rast od 0,4%, a Kina veći od 11%.

Privredni rast predstavlja povećanje nacionalne proizvodnje tokom vremena. To povećanje može se izražavati za celu zemlju ili po glavi stanovnika. Pošto se broj stanovnika takođe povećava, rast proizvodnje po stanovniku predstavlja precizniju meru ekonomskog napredovanja jedne zemlje. Privredni rast dovodi do privrednog razvoja zemlje. Privredni razvoj je složen ekonomski tok, kojim se jedna zemlja postepeno oslobađa ekonomske nerazvijenosti i siromaštva, dostižući sve više razvojne nivoe. Taj razvoj čine: privredni rast i promene u sastavu privrede. Tokom privrednog razvoja promene u sastavu privrede su raznovrsne. One su najizraženije ako posmatramo učešće pojedinih delatnosti (kao što je poljoprivreda i industrija) u ukupnoj proizvodnji. U novije vreme sve veći značaj dobijaju društveni i ekološki činioci privrednog razvoja. Za savremeni pristup razvoju karakteristično je da se čovek stavlja u središte pažnje. Stanovništvo predstavlja izvor radne snage za potrebe privrednog razvoja.

Kina - druga svetska ekonomska sila! Znači li to nešto? 2I sad, možda ja imam predrasude, ali kada razmišljam o Kini, nikako u glavi ne mogu da povežem sliku koju imam o toj zemlji, s obzirom na njen ekonomski i društveni sistem, njenu industriju i stanovništvo sa gore pomenutom tvrdnjom o Kini kao ekonomskoj sili i napretku. Ekonomski podaci govore u prilog tome, ali da li je to baš tako?

Privredni razvoj ima smisla samo ako omogućava bolji život većini stanovništva. Proizvodnja u jednoj zemlji može da raste uz raznovrsne promene u sastavu privrede, a da koristi od tog razvoja imaju samo bogatiji slojevi stanovništva. Isto tako, privredni razvoj može da dovede do iscrpljivanja neki prirodnih resursa i zagađivanja životne sredine, što nikako ne doprinosi dobrobiti ljudi.

Na privredni razvoj jedne zemlje deluju brojni i raznovrsni činioci. Oni potiču iz same privrede, ali i iz drugih delova društva s kojima je privreda povezana. Tehnološki napredak je takođe važan činilac privrednog razvoja, a njegov značaj se povećava tokom vremena. On povećava kvalitet proizvodnih činilaca i podiže korisnost njihove upotrebe, što povoljno utiče na privredni rast. Uz to, širi krug ljudskih potreba i omogućava da se te potrebe sve potpunije zadovoljavaju.

Dostignuti nivo razvoja nacionalne privrede teško je tačno izraziti. Na osnovu stepena privredne razvijenosti može se suditi o tome dokle je jedna zemlja stigla u toku razvoja, ali i kakvi su njeni izgledi za dalje ekonomsko napredovanje. Kada želimo da predstavimo nivo razvijenosti nacionalne privrede, najčešće se služimo društvenim proizvodom po stanovniku kao najopštijim ekonomskim pokazateljem stepena privrednog razvoja jedne zemlje, koji je pogodan i za međunarodna poređenja.

Kina - druga svetska ekonomska sila! Znači li to nešto? 3 Međutim, da bi se dobila preglednija slika o dostignutom nivou razvijenosti neke zemlje, treba uzeti u obzir i druge ekonomske pokazatelje, kao što su:

  • sastav izvora društvenog proizvoda – učešće pojedinih delatnosti u njegovom obrazovanju;
  • ekonomski sastav stanovništva – odnos poljoprivrednog i nepoljoprivrednog stanovništva;
  • obim i sastav robne razmene sa inostranstvom;
  • veličina OPF po stanovniku;
  • stepen zaposlenosti itd.

Privredni razvoj ima za cilj što potpunije zadovoljavanje potreba ljudi. Društveni proizvod po glavi stanovnika (uz druge ekonomske pokazatelje koji ga prate) pokazuje kakve su materijalne mogućnosti za podmirivanje potreba stanovnika jedne zemlje.

Zbog svega ovoga, mnogi ekonomisti smatraju (a ja se slažem sa njima) da najnoviji pokazatelji o daljem jačanju pozicija Kine na rejting listi najmoćnijih svetskih ekonomija imaju samo „simboličko“ značenje. Treba, ipak, imati u vidu da je u Japanu prosečan BDP po glavi stanovnika prošle godine iznosio 37.800 dolara, dok je isti pokazatelj za Kinu u 2009. godini bio drastično manji – svega 3.600 dolara. Iako je ukupna vrednost bruto društvenog proizvoda Kine veća, dohodak po glavi stanovnika u Japanu je deset puta viši. Iako su podaci ohrabrujući i pored ekonomskog buma Kina mora mnogo da radi na podizanju prosečne zarade građana. Radi poređenja, SAD su u prošloj godini imale prosečan BDP po glavi stanovnika od 42.240 dolara, što znači da je, mereno na osnovu tog pokazatelja, standard prosečnog Kineza još daleko niži u odnosu na žitelje Japana i SAD.

Stručnjaci ističu, osim toga, da je bogatstvo među više od 1,3 milijarde Kineza sada raspoređeno veoma neujednačeno, pa je životni standard nekoliko stotina miliona seljaka u najmnogoljudnijoj zemlji sveta osetno niži od proseka za celu zemlju, a pogotovo ako se uporedi sa stanovnicima gusto naseljenih industrijskih centara kakvi su Šangaj, Peking i drugi veliki gradovi.

Stvarna slika o ostvarenom privrednom, ekonomskom i uopšte društvenom napretku može se dobiti tek na osnovu društvenih pokazatelja. Među društvene pokazatelje stepena razvijenosti privrede svrstavaju se:

  • očekivano trajanje života;
  • stopa pismenosti (stanovništva starijeg od 10 godina);
  • broj lekara na 1.000 stanovnika;
  • stopa smrtnosti odojčadi itd.

Poslednjih godina sve veći značaj dobijaju ekološki pokazatelji privrednog razvoja koji svedoče o tome u kojoj meri se zadovoljavaju potrebe ljudi, odnosno kakvi su uslovi njihovog života i rada.

I opet, možda ja imam predrasude, ali kad pomislim na Kinu, meni prvo padnu na pamet jednopartijski sistem i deca koja rade u fabrikama po 12 i više sati dnevno i kineski plagijati svega i svačega i pomislim na novorođenčad ostavljenu pored puta da umru, samo zato što su ženskog pola i na prenaseljenost i siromaštvo i nepoštovanje ljudskih prava i još mnogo toga, uglavnom ništa lepo… I sve to mi je nekako nespojivo sa državom koja je snažna i razvijena i koja treba da služi kao uzor drugima. Možda je Kina napredovala u odnosu na prethodne decenije i možda se neke stvari popravljaju i idu na bolje, ali mislim da je stanje u toj zemlji još prilično daleko od poželjnog.

Mnogi su jedva dočekali ovakvu vest kako bi mogli da mašu njome i dokazuju da je Kina ispred Amerike i Evrope, da je bogatija, lepša i uspešnija… A ja bih samo da ih pitam – pa kad vam se već toliko sviđa, da li biste otišli tamo da živite? Sigurna sam da bi njihov odgovor bio – NE! Proverite…

One Response
  1. avatar 25.03.2012.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: