kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Potraga za vanzemaljcima – (ne)opravdanosti SETI projekta

Dugo planiram da pisem o programu SETI, i konacno je doslo vreme i za to. Pokusacu ukratko da iznesem neke cinjenice i moja razmisljanja o ovom projektu, a zakljucke prepustam vama.

SETI (Search for Extra-Terrestrial Intelligence) je jedan veliki projekat koji obuhvata sve aktivnosti usmerene ka detekciji bilo kakvih radio signala koji poticu od nekog inteligentnog oblika zivota, van nase planete. Naravno, SETI nema nikakve veze sa onim skupljanjem “dokaza” o posetama vanzemaljaca, raznim NLO-ima i slicnim besmislicama. Za razliku od tih amaterskih (i fanatickih) pokusaja prikupljanja dokaza o NLO-ima, koji nemaju bas nikakve veze sa naukom, SETI projekta je nesto sasvim drugo. SETI podrzavaju i finansiraju velike naucne institucije i drzave, na njemu radi ogroman broj naucnika, koristi se najsavremenija oprema, ogromni radio-teleskopi, mocni racunari, ali jedini problem je to sto rezultata jos uvek nema 🙁

Sustina SETI projekta je prikupljanje i analiza radio talasa koji dolaze iz svemira. Logican i realan put u evoluciji svake civilizacije je unapredjenje kominikacije, kako se neka civilizacija sve vise i vise razvija razvijaju se i metode komunikacije. Setite se istorije Zemlje. U davna vremena, ljudi su kominicirali samo unutar svojih plemena, na vrlo malom prostoru. Kasnije, plemena su stvorila gradove, a gradovi drzave. Napredovala je i kominikacija, u pocetku vrlo spora, poruke su prepricavane ali kasnije pojavila su se pisma i pismonose. Kako je ljudsko drustvo evoliralo poboljsavao se i stepen komunikacije izmedju drzava i naroda. Bilo je mnogo problema, razliciti jezici ogromna rastojanja… tokom mnogo vekova ljudske istorije ti problemi su reseni. Pre nekih 50-60 godina covecanstvo je zagospodarilo radio-talasima. Pocela je nova era u komunikaciji!

Radio-talasi su vrlo efikasan posrednik u komunikaciji. Mnogo su brzi, najbrzi, putuju brzinom svetlosti i nista se ne moze kretati brze od njih. Ne samo sto su brzi, oni mogu da putuju daleko, dok god im se nesto ne nadje na putu. Osim ovih prednosti, radio-talasi imaju i jos mnogo drugih dobrih osobina. Neke od tih dobrih osobina nekada se mogu smatrati i nedostacima – nikada ne znate ko sve “slusa”. Radio-talasi su slicni zvuku – kada govorite svi oko vas mogu da vas cuju. Slicno je i sa radio talasima – kada neki predajnik emituje poruku on svoje postojanje otkriva svima koji slusaju, i ne samo sto ce slusaoci znati d apredajnik postoji – oni ce moci da cuju poruku!

Upravo ta osobina (i za neke potrebe nedostatak radio talasa, koji se resava na razlicite nacine) je osnova SETI projekta. Od nastanka radija, televizije a kasnije i satelitskih komunikacija, mi Zemljani saljemo radio talase svuda oko nas, u svemir, i govorimo “mi smo ovde”, “mi smo ovde”…. Mozda tamo daleko neko slusa.

Osnivaci SETI projekta pretpostavili su da ako neka napredna vanzemaljska civilizacija postoji ona mora da salje radio-talase u svemir. Najbolji nacin da otkrijemo tu civilizaciju je da slusamo, pamtimo i analiziramo to sto cujemo. Ideja je bila jednostavna, trebalo je samo napraviti odgovarajuce usi. Ni to nije bilo tesko, postojece radio antene okrenute prilagodjene su i okrenute u pravcu neba. Bili su to radio-teleskopi, usi nase planete.

Mreza radio teleskopa - VLA / "Usi" nase planete

Mreza radio teleskopa – VLA / “Usi” nase planete

Naravno, nije sve bilo tako jednostavno. Trebalo je izabrati sta slusati i na koji nacin. Eliminisati zvukove sa nase planete, zvukove koje emituju druge zvezde i planete (radio-talasi su prirodna pojava, nastaju u razlicitim procesima u prirodi koji nemaju bas nikakve veze sa covekom niti postojanjem neke inteligente civilizacije). Svemir vam mozda deluje kao tiho mesto, ali u radio spektru nije bas tako, tu je mnogo sumova. Poreklo mnogih je vec poznato, treba izdvojiti samo ono nepoznato i ono sto bi najbolje odgovaralo nekoj drugoj civilizaciji. Sve ovo za naucnike nije bio veliki problem i odredili su sta i na koji nacin treba slusati (kako i zasto je to uradjeno je druga tema, o tome mozda u nekom od narednih tekstova)

ARECIBO - jedan od najvecih radio teleskopa

Od kada je SETI pokrenut ogromni radio teleskopi sirom nase planete osluskuju razlicite delove neba, beleze tacno vreme, koordinate i signale koje cuju. U pocetku su radio teleskopi korisceni za SETI samo u slobodno vreme, kada nisu radili druge stvari. Bio je to, moze se reci hobi za naucnike, radio-astronome. Vremenom, stvari su ipak postale ozbiljnije, mnogo profesionalnije. Danas, svakoga dana 24 sata dnevno, 7 dana u nedelji, cele godine neki radio teleskopi slusaju i beleze podatke. Podaci sami za sebe ne znace nista, potrebna je detaljna analiza. Tu na scenu stupaju mocni racunari. Racunari obradjuju podatke i u njima tragaju za razlicitim pravilnostima, bilo cime sto bi ukazalo na prisustvo nekog inteligentnog zivota sposobnog da komunicira.

VLA - veliki broj povezanih antena/radio-teleskopa koji rade zajedno

Kolicina podataka koju prikupljaju radio teleskopi je ogromna, a vreme koje je bilo potrebno z aobradu dosta veliko. Mocni racunari bili su zauzeti i drugim stvarima. Bilo je potrebno obezbediti dovoljno racunara koji bi obradili tu ogromnu kolicinu podataka.

SETI@home - screensaver je ovako izgledao

Godine 1997. poceo je projekta SETI@home. Bio je ovo zanimljiv projekat koji je trebao da iskoristi kada racunari sede i cekaju novi posao. Zamisao je bila da se to vreme “dremanja” upotrebi za obradjivanje podatak koje su prikupljali radio teleskopi. Napravljen je jedan zanimljiv i vrlo koristan kompjuterski program. Zapravo, bio je to screensaver, ali ne obican ovaj ne samo sto je igrao ulogu obicnog screensavera on je i radio, tragao je za signalima. Screensaver je preko interneta, sa servera SETI@home preuzimao pakete podataka, radio signale koje su snimali teleskopi, obradjivao ih a onda rezultate slao nazad glavnim serverima SETI projekta. U javnosti se brzo culo za ovaj screensaver i njegovu namenu. Vekovima stara ljduska zelja za potragom za vanzemaljcima odigrala je ovog puta ulogu. Ogroman broj korisnika interneta instalirao je ovaj program i ucestvovao je u obradi SETI podataka. Ovo nije bio prvi projekat ovakve vrste, dobrovoljnog ustupanja procesorskog vremena, ali sigurno je bio najpopularniji i najmasovniji. Postavio je i osnove za dalji razvoj mnogih slicnih projekata za razlicite namene (fizika elemenarnih cestica, klimatologija, genetika, medicina). Zbog problema sa odrzavanjem i finanisranjem nekoliko godina nakon nastanka, nekoliko miliona korisnika i verovatno milijardi obradjenih paketica podataka, 15. decembra 2005 godine originalni projekat SETI@home je ugasen. Pridruzen je projektu BOINC. Bio je to projekat koji je radio na slican nacin, ali korisnici su osim potrage za vanzemaljcima slobodno vreme svojih racunara mogli da poklone i za druga istrazivanja.

Ime je promenjeno, ali sustina je ostala ista – traganje za signalom neke napredne civilizacije. Ipak, sve do danasnjeg dana, ko zna koliko obradjenih podataka nije otkriveno nista. Samo par signala koji su bili kandidati za “nesto”, ali nista vise od toga. Gomila sumova i niceg drugog… Oni koji podrzavaju SETI projekat ne odustaju, traganje se nastavlja, ogroman broj racunara analizira podatke, i sve to sa nadom da ce prvi kontakt uskoro biti ostvarn, da ce signal neke udaljene civilizacije biti detektovan.

Poznati WOW signal koji je detektovao SETI, verovatno najbolji kandidat za nesto... nikada nije utvrdjeno pravo poreklo ovog signala, nikada se nije ponovio

Od nastanka SETI-ja postavlja se jedno vazno pitanje – Koliko je to sve to realno? Da li stvarno mozemo da ocekujemo da detektujemo signale udaljenih svetova i pravilno ih protumacimo? Niko to sa sigurnoscu ne moze da odgovori na ova pitanja, ali u narednom tekstu (verovatno za par sati) pisacu o nekim mojim razmisljanjima u vezi (ne)opravdanosti SETI projekta.

4 Comments
  1. avatar 20.04.2008.
  2. avatar 20.04.2008.
  3. avatar 14.02.2010.
  4. avatar 16.03.2010.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: