CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Margaret Tačer – Čelična ledi

Margaret_ThatcherMargaret Tačer je 1974. godine postala prva žena predsednik Konzervativne stranke, a maja 1979. godine i prva žena predsednik Vlade Ujedinjenog Kraljevstva. Na tom položaju je ostala do novembra 1990. godine, što je najduži mandat jednog predsednika vlade Ujedinjenog Kraljevstva od 1827. godine. Po zanimanju je bila advokat i hemičar. Kada je Margaret Tačer došla na vlast, Britanija je bila „bolesnik Evrope“, na ivici ekonomskog kolapsa. Kada je napustila vlast, 1990. godine, ova zemlja je bila jedna od finansijskih prestonica sveta. Bila je u odličnim odnosima sa američkim predsednikom Ronaldom Reganom, koji ju je izuzetno cenio i smatrao svojim najbližim savetnikom.

Politička filozofija Margaret Tačer nazvana je „tačerizam“, a njene osnovne odlike su nisko oporezivanje, niska javna potrošnja, slobodno tržište i masovne privatizacije. Bila je pobornik slobodnog tržišta, na kome ima mesta za svakoga i koje svakom omogućava da svoje sposobnosti iskoristi na najbolji mogući način i da živi bolje, a država je tu da zaštiti svačiju svojinu. Pritisak tržišta, odnosno konkurencije na njemu, bi od svakoga zahtevavao da da maksimum, kako bi u tom okruženju uspeo da učini nešto za sebe i svoju porodicu.

Za vreme svog mandata morala je da se bavi masovnom nezaposlenošću, nekontrolisanom inflacijom i beskrajnim štrajkovima, a vodila je i rat na Foklandskim ostrvima 1982. godine. Ostaće zapamćena po bolnim rezovima nužnim za oporavak zemlje. Posedovala je odlučnost u sprovođenju svoje vizije, znala je šta želi i kakvu Britaniju želi da ostavi iza sebe. Radila je na planu umanjenja budžetskih rashoda, ukidanju birokratskih prepreka poslovanju, umanjenju državne intervencije, privatizaciji i zatvaranju neprofitabilnih preduzeća, pa makar to bili i rudnici. Takođe, uspela je da smanji moć sindikata, koji su ugrožavali slobode poslodavaca i na taj način štitili već zaposlene na račun nezaposlenih.

Utisnula je neizbrisiv pečat britanskoj privredi, toliko, da se ekonomska strategija njenih naslednika, bez obzira da li se radi o laburistima ili konzervativcima, ocenjuje merilima koje je ona postavila. Margaret Tačer je zauvek promenila britansku privredu jer je promenila način na koji Britanci razmišljaju o novcu, kapitalizmu i preduzetnišvu. Bila je spremna i odlučna u sprovođenju reformi „od kojih zastaje dah“ i sprovođenju zacrtanog ekonomskog programa.

Ostaće upamćena i po svojim doprinosima, ali i po izvesnim rezervama prema evropskom projektu. Potpisala je Jedinstveni evropski akt (ugovor iz 1986. godine kojim je prvi put značajnije modifikovan Rimski ugovor) i doprinela stvaranju jedinstvenog tržišta koje je počelo da funkcioniše januara 1993. godine. Margaret Tačer je bila veliki zagovornik proširenja evropske zajednice na zemlje srednje i istočne Evrope.

Nisu je interesovale svakodnevne ankete javnog mnjenja, ni popularnost među biračima, jer je znala da, neminovno, neće biti popularna u velikom delu biračkog tela. Ostala je upamćena kao jedna od najkontroverznijih političarki 20. veka, sa velikim brojem onih koji je poštuju, ali i onih koji je osporavaju. Njeni protivnici, uglavnom levičari, optužuju je da je uništila radnička prava i zameraju joj smanjene javne potrošnje.

Međutim, ono što joj niko ne može osporiti, jeste to da je bila velika državnica, kao i činjenica da je pokazala više odlučnosti nego bilo koji drugi političar njene generacije. Njena zaostavština nesumnjivo je oblikovala Ujedinjeno Kraljevstvo kakvo je danas, uključujući i posebnu ulogu Velike Britanije u Evropskoj uniji koja traje i danas.

U februaru 2007. godine, Margaret Tačer je postala prvi britanski premijer za života počastvovan statuom u Donjem domu parlamenta (House of Commons).

Ovim tekstom sam želela da ukažem na neke pozitivne osobine koje su neophodne za delanje u politici – kao sto su odlučnost, vizija, i stajanje iza svojih odluka. To je ono što je potrebno svima koji upravljaju državom ili nekim njenim segmentom. Ja lično, cenim Margaret Tačer zbog njene iskrenosti, odlučnosti i snage karaktera. Delim mnoga njena verovanja i slažem se sa mišljenjem onih koji tvrde da je ostavila primer političke prakse koji će za ozbiljne državnike zauvek ostati „svetionik“.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.