kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Да ли су људи само визуелна бића?

slika2Значај човековог чула мириса је у прошлости дуго био потцењиван. Људи су, као и други примати, сматрани првенствено „оптичким бићима“, са високо развијеном визуелном моћи и релативно неразвијеним чулом мириса. Ова претпоставка последњих година подлеже бројним критикама и ревизијама. Неколико студија показује да феромони, супстанце које излучује један организам, а које чак и у врло малим количинама утичу на физиолошку реакцију и промену понашања код друге јединке исте врсте, играју значајну улогу у социјалном понашању сисара, укључујући и човека. Реч феромон потиче од грчких речи  φέρω (феро) – носити и  ὁρμή (хормон) – стимулисати.

Приказ Јакобсоновог органа и нервних ћелија олфакторног система.

Приказ Јакобсоновог органа и нервних ћелија олфакторног система.

Утврђено је неколико специфичних функција феромона: привлачење припадника супротног пола, повезаност између мајки и новорођенчади, синхронизација мeнструалног циклуса и др. Људи детектују феромоне кроз орган у корену носа, вомероназални орган, тзв. Јакобсонов орган који је повезан са хипоталамусом. Ови сигнализирајући молекули се налазе у телесним течностима, као што су зној, урин, специјализоване егзокрине и апокрине жлезде. Функција апокриних знојних жлезди, које су смештене у пазуху, гениталијама и дојкама, почиње у пубертету. Зној из ових жлезди се сматра секундарном полном одликом, а између осталог садржи стероиде, деривате 16-андростена (најчешће андростенон и андростенол), који примарно настају из холестерола.

Биосинтеза 16-андростена из холестерола се одвија у надбубрежним жлездама, тестисима и оваријумима. Раскидањем бочног ланца холестерола посредством ензима цитохрома P450scc (scc-side chain cleavage) настаје прегненолон, који даљим скраћивањем ланца у присуству ензима исте групе прелази у андроста-5,16-диен-3β-ол. Овај алкохол се посредством ензима 3β-хидрокси стероид дехидрогеназе (3βHSD–3β-hydroxysteroid dehydrogenase) трансформише у андроста-4,16-диен-3-он. Након тога дејством ензима 5α-редуктазе долази до формирања андростенона који се такође ензимски трансформише у α/β-андростенол. Познати научници Прелог и Ружичка су 1944. први пут изоловали ова два стероида из тестиста свиња. Касније је њихово присуство уочено код других животиња и код човека.

Биосинтеза α/β-андростерола/андростенона из холестерола.

Биосинтеза α/β-андростерола/андростенона из холестерола.

Свеже излучен људски зној је без мириса, али се брзо трансформише у мирисни андростенол и андростенон посредством аеробних бактерија из рода Corynebacterium. Разматрајући андростенол/андростенон сигнализациони систем, уочено је да андростенол изазива знатно пријатнија осећања код жена. С тога се за свеж зној који примарно садржи веће количине андростенола може рећи да је пријатног мириса, али се он брзо оксидује у андростенон, те добија врло непријатан мирис одбојан женама. Истраживања спроведена на андростенол/андростенон сигнализационом систему су показала да су жене које су биле изложене андростенолу показивале знатно већи број контакта са мушкарцима у односу на оне изложене андростенону. У другој врсти истраживања уочено је да је доживљај мириса андростенона зависан од фазе менструалног циклуса. Тако су жене у току овулације описивале мирис андростенона као пријатан (привлачан), за разлику од свих осталих дана циклуса. Резултати тог истраживања указују да постоји одређена емотивна процена мушкараца активирана на основу реакције на андростенон која је зависна од фазе менструалног циклуса.

Поред ова два поменута стероида, доминантан андростански стероид који луче мушкарци је и андроста-4,16-диен-3-он (андростадиенон). Показано је да чак врло мале количине овог стероида могу утицати на психолошке, физиолошке и хормоналне промене код појединаца, зависно од његових индивидуалних карактеристика и контекста околине. Уочено је да у социјалним интеракцијама андростадиенон утиче на различите начине на емотивно стање мушкараца и жена, при чему жене показују позитивну емотивну реакцију након излагања андростадиенону, док хетеросексуални мушкарци показују негативну емотивну реакцију или она изостаје. Недавна истраживања су показала да андростадиенон има утицај на хипоталамус код жена, што значи да овај стероид активира одређене хемосензоре у носној шупљини, који се даље преносе до хипоталамуса. Такође, неколико студија је показало да овај стероид утиче на расположење, узбуђење, рад срца и ниво кортизола код жена.

Осим утицаја на интеракцију између мушкараца и жена, показано је да мириси који потичу од андростенола и андростенона (који се луче из региона пазуха) могу да утичу на синхронизацију менструалног циклуса, иако сами активни принципи нису до сада потврђени. Истраживање показује да је код жена код којих је дошло до синхронизације циклуса (усклађивање циклуса најкасније у року од 3 месеца код жена које су биле цимерке) била појачана олфакторна активност на андростенол, док за андростенон оваква веза није уочена. Осим тога, примећено је да код жена ниво андростенола који се ослобађа преко пазуха показује варијације у току менструалног циклуса, а највећи је у касној фоликуларној фази (пред саму овулацију).

Иако је све више радова и истраживања на ову тему, не сме се заборавити да је људско понашање комплексно и веома зависно од наученог и  понашања заснованог у контексту друштвеног и физичког окружења, па се не може очекивати да људи показују стереотипно понашање индуковано само на основу утицаја феромона.

Референце

  • Grosser B. I., Monti-Bloch L., Jennings-White C., Berliner D. L. Behavioral and electrophysiological effects of androstadienone, a human pheromone. Psychoneuroendocrinology, 2000, 25, 289–299.
  • Hummer T. A., McClintock M. K. Putative human pheromone androstadienone attunes the mind specifically to emotional information. Hormones and Behavior, 2009, 55, 548–559.
  • Robic A., Larzul C., Bonneau M. Genetic and metabolic aspects of androstenone and skatole deposition in pig adipose tissue: A review. Genetics Selection Evolution, 2008, 40, 129–143.
  • Grammera K., Finka B., Neave N. Human pheromones and sexual attraction. Review. European Journal of Obstetrics & Gynecology and Reproductive Biology, 2005, 118, 135–142.
  • Savic I., Berglund H., Gulyas B., Roland P. Smelling of Odorous Sex Hormone-like Compounds Causes Sex-Differentiated Hypothalamic Activations in Humans. Neuron, 2001, 31, 661–668.
  • Gower D. B., Ruparelia B. A. Olfaction in humans with special reference to odorous 16-androstenes: their occurrence, perception and possible social, psychological and sexual impact. Journal of Endocrinology, 1993, 137, 167-187.
  • Morofushi M., Shinohara K., Funabashi T., Kimura F. Positive relationship between menstrual synchrony and ability to smell 5α-androst-16-en-3α-ol. Chemical Senses, 2000, 25, 407-411.
One Response
  1. avatar 16.08.2015.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: