CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

AMS eksperiment zabeležio povećanje udela antimaterije u svemiru

ams_on_issMeđunarodni tim koji vodi Alfa Magnetni Spektrometar (AMS) danas je objavio prve rezultate potrage za tamnom materijom. Profesor Semjuel Ting, portparol AMS-a, prezentovao je ove rezultate na seminaru u CERN-u, a oni će biti objavljeni u jednom od vodećih časopisa iz oblasti fizike (Physics Review Letters). Objavljena je detekcija povećanje udela pozitrona u fluksu kosmičkog zračenja.

Rezultati AMS-a su zasnovani na oko 25 milijardi snimljenih događaja, a koji uključuju i 400 hiljada pozitrona čije su energije između 0.5GeV i 350GeV. Ovi podaci prikupljani su više od godinu i po dana i predstavljaju najveću kolekciju čestica antimaterije registrovanih u svemiru. Udeo pozitrona raste u opsegu od 10GeV do 250GeV, a nagib krive rasta se u opsegu od 20-250GeV smanjuje za jedan red veličine. Nema značajnih varijacija u podacima u zavisnosti od vremena i ne postoje preferabilni pravci iz kojih čestice dolaze. Ovi rezultati konzistentni su sa pretpostavkom da detektovani pozitroni potiču iz anihilacije čestica tamne materije u svemiru, ali još uvek nisu dovoljno ubedljivi da bi se odbacila druga objašnjenja.

“Kao dosad najpreciznija merenja fluksa pozitrona iz kosmičkog zračenja, ovi rezultati jasno pokazuju snagu i mogućnosti AMS detektora”, rekao je Semjuel Ting, portparol AMS-a. “Za nekoliko meseci, AMS će moći sa sigurnošću da kaže da li su ovi pozitroni znaci tamne materije ili imaju drugo poreklo.”

Kosmički zraci su naelektrisane čestice visoke energije koje prožimaju čitav svemir. AMS eksperiment je postavljen na Međunarodnoj svemirskoj stanici i dizajniran je za analizu kosmičkih zraka pre njihove interakcije sa Zemljinom atmosferom. Povećanje udela antimaterije u fluksu kosmičkog zračenja je prvi put uočeno pre oko dve decenije. Poreklo ovog viška je još uvek neobjašnjeno. Jedna mogućnost, koju predviđa teorija poznata kao supersimetrija, je da pozitroni verovatno nastaju kada se dve čestica tamne materije sudare i anihiliraju. Pod pretpostavkom da je tamna materija ravnomerno rasporedjena u svemiru, ova teorija upravo predviđa rezultate kakve je AMS zabeležio. Međutim, merenja AMS-a još uvek ne mogu da odbace alternativne teorije o poreklu pozitrona sa pulsara iz galaktičke ravni. Teorija supersimetrije takođe predviđa da u ovom spektru nema čestica sa energijama koje prevazilaze opseg mase čestica tamne materije, ali ovakvo ponašanje još nije zabeleženo. U narednim godinama, AMS će profiniti preciznost merenja i razjasniti ponašanje udala pozitrona na energijama iznad 250GeV.

“Kada novi precizni instrument stavite u novi režim rada, u mogućnosti ste da vidite mnogo novih rezultata. Nadamo se da je ovo samo prvi od brojnih”, rekao je Ting. “AMS je prvi eksperiment koji u svemiru obavlja merenja sa tačnošću od jednog procenta. Ovaj stepen preciznosti će nam omogućiti da odredimo da li pozitroni koje sada vidimo vode poreklo od tamne materije ili od pulsara.”

Tamna materija predstavlja jednu od najvažnijih misterija današnje fizike. Pretpostavlja se da ona čini više od četvrtine mase svemira i može se videti indirektno, kroz interakciju sa vidljivom materijom, ali treba je detektovati i direktnim merenjima. Potraga za tamnom materijom obavlja se na eksperimentima u svemiru, poput AMS-a, ali i na Zemlji u Velikom hadronskom kolajderu u CERN-u i brojnim eksperimentima postavljenim u laboratorijama duboko pod zemljom.

“Rezultat AMS-a je odličan primer komplementarnosti eksperimenata na Zemlji i u svemiru”, navodi Rolf Hojer, generalni direktor CERN-a. “Radeći u tandemu, mislim da možemo biti igurni da će u narednih nekoliko godina enigma tamne materije biti razrešena.”

(Izvor: IPB / CERN)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: