CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Oko – detektor fotona

Najveći deo informacija koje čovek dobija putem čula registruju oči. Ljudsko oko ima sposobnost da registruje elektromagnetno zračenje u jednom uskom intervalu talasnih dužina. Najveći deo spektra elektromagnetnog zračenja za nas je nevidljiv, ali upravo taj mali deo omogućava nam da upoznajemo svet oko nas. Osnovni princip na kome oko radi je relativno jednostavan – svetlost koja se odbija od nekog predmeta dolazi do oka, prolazi kroz sočivo, formira se lik predmeta koji aktivira detektore, oni sliku pretvaraju u električni impuls i šalju u mozak. Sličan princip kao i digitalna kamera ali mnogo savršenije.

Čovečije oko je približno sfernog oblika, prečnika oko 2 cm, ispupčeno na prednjem delu. Taj ispupčen deo (rožnjača) je providan i to je mesto gde ulazi svetlost.. Ispod rožnjače nalazi se očno sočivo. Prostor između sočiva i rožnjače ispunjen je tečnošću u kojoj se nalazi zenica. Unutrašnjost oka ispunjena je providnom staklastom masom. Na zadnjem očnom zidu nalazi se „detektor“ – mrežnjača.

Optički sistem koji čine rožnjača, očna tečnost, sočivo i staklasto telo funkcioniše kao sabirno sočivo. Ovaj optički sistem preslikava predmet tako da se na mrežnjači obrazuje umanjen, realan i izvrnut lik. Kod svakog sočiva rastojanje lika od sočiva zavisi od toga koliko je predmet udaljen. Kod optičkih instrumenata (dvogled, mikroskop, teleskop) postoje celi sistemi sočiva, sa mehanizmom koji omogućava promenu rastojanja između sočiva i izoštravanje lika. Oko ima samo jedno sočivo, koje se uvek nalazi na istom rastojanju od mrežnjače. Da bi vid bio jasan lik uvek mora da pada na mrežnjaču. Da bi ovo bilo moguće očni mišići rastežu i savijaju sočivo. Promena oblika sočiva, tačnije krivine sočiva, imaju za posledicu pomeranje tačke u koju pada lik. Kada se posmatrani predmet nalazi daleko očni mišić zateže sočivo, njegova debljina se smanjuje a poluprečnik krivine povećava. To dovodi do povećanja žižne daljine sve dok se se na mrežnjači ne formira jasan lik. Ako se posmatrani predmet nalazi blizu, očni mišići deluju na suprotan način i smanjuju žižnu daljinu. Ovaj mehanizam naziva se akomodacija oka i potpuno je nezavistan od volje čoveka. Kada se posmatrani predmet nalazi na daljini jasnog vida (za zdravo oko 25-30 cm) očni mišići nisu napregnuti i tada nema potrebe za akomodacijom. U oku se nalazi još jedan važan mišić koji kontroliše zenicu. Kada je intenzitet svetlosti koja dolazi u oko veliki otvor zenice se smanjuje tako da suvišna svetlost ne dolazi do sočiva i mrežnjače. U slučaju nedostatka svetlosti zenica se širi.

Kada fotoni svetlosti prođu kroz sočivo dolaze do mrežnjače. Mrežnjača ima zadatak da prepozna fotone i informaciju o boji i obliku posmatranog lika pretvori u električni impuls i pošalje u mozak, na dalju obradu. Mrežnjača je izgrađena od receptora – čepića (120 miliona) i štapića (7 miliona), koji su raspoređeni tako da formiraju matricu. Funkcija čepića je detekcija lika pri normalnom svetlu, oni „vide“ boju i oblik predmeta. Štapići su osetljivi samo na intenzitet svetlosti i služe za formiranje lika u mraku, oni ne mogu da razlikuju boje. Da bi oko moglo da registruje konture nekog predmeta dimenzije lika moraju da budu dovoljno velike da aktiviraju više štapića.

Boja posmatranog predmeta registruje se na sličan način na koji to rade digitalni foto aparati. Postoje tri vrste čepića i svaka vrsta je osetljiva na jednu komponentu boje (standardni RGB sistem, crvena, zelena i plava). Kada fotoni sa predmeta stignu do štapića oni pogađaju složene molekule koji se nalaze u njima. Dolazi do fotohemijskih reakcija, foton odgovarajuće energije pogađa elektron u molekulu, predaje mu svoju energiju, a elektron dalje izaziva hemijske promene, u zavisnosti od energije koju ima. Svaka od tri grupe čepića mozgu šalje informaciju o intenzitetu promene svake komponente boje.

Mozak je centralni „procesor“ koji prima električne impulse sa čepića i štapića i obrađuje informacije koje ti impulsi prenose. Kombinacijom podataka o intenzitetu RGB boja mozak izračunava koja je boja predmeta, na sličan način na koji to radi i računar (ali mnogo brže). Istovremeno, mozak u procesu obrade podataka i ponovo okreće lik i zahvaljuju ći tome mi predmete vidimo onakve kakvi jesu, a ne izvrnute. Ima onih koji vole da kažu da čovek „gleda“ mozgom, oči samo transformišu elektromagnetne talase u električne impulse.

6 Comments
  1. avatar 11.12.2008.
  2. avatar 11.12.2008.
  3. avatar 13.12.2008.
  4. avatar 01.02.2009.
  5. avatar 01.02.2009.
  6. avatar 09.12.2013.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.