CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Održivi energetski sistemi sa fokusom na infrastrukturu pametnih energetskih mreža

Održivi energetski sistemi sa fokusom na infrastrukturu pametnih energetskih mreža 1U Novom Sadu će od 30. juna do 03. jula 2018. godine biti održana treća po redu regionalna SDEWES konferencija za jugoistočnu Evropu. Tim povodom na Elektronskom fakultetu u Nišu, 26. oktobra 2017. godine, održano je predavanje pod nazivom: “Održivi energetski sistemi sa fokusom na infrastrukturu pametnih energetskih mreža”.

Okupljenima su dobrodošlicu poželeli organizatori ovog skupa, predstavnici Katedre za energetiku Elektronskog fakulteta u Nišu. Predavanju, koje je bilo izuzetno posećeno, prisustvovali su profesori Elektronskog fakulteta, Mašinskog fakulteta i Fakulteta zaštite na radu. Predavanje je izazvalo i interesovanje studentata energetskog smera Elektronskog i Mašinskog fakulteta.

Najavljena su predavanja prof. Nikole Rajakovića i prof. Nevena Duića. Prof. Nikola Rajaković, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, sa ogromnim akademskim i praktičnim iskustvom u oblasti elektroprivrede i energetske politike, autor udžbenika i učesnik mnogih projekata sa ovom tematikom, bio je, nažalost, sprečen da dođe. Predavanje je održao prof. Neven Duić, redovni profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Naučne teme kojima se profesor bavi su energetsko planiranje, energetski sistemi sa visokim učešćem OIE, klimatske promene. Profesor je član međunarodnog naučnog odbora konferencije SDEWES od 2003. godine i urednik nekoliko naučnih časopisa.

Na početku svog izlaganja, prof. Neven Duić je sa zadovoljstvom podsetio da ovo nije njegova prva poseta našem gradu, te da je 2010. godine boravio u Nišu kao gostujući profesor. Cilj ovog predavanja je, kako je istakao, otvoriti pitanja na koje će naučnici okupljeni na sledećoj SDEWES konferenciji dati odgovore. Pojasnio je da SDEWES (Sustainable Development of Energy, Water and Environment Systems) zapravo predstavlja internacionalni centar koji se bavi temama održivog razvoja energetike, vode i životne sredine.

Tema profesorovog izlaganja odnosila se na promene koje su se desile u sferi funkcionisanja energetskog sistema. Princip koji je postojao u dvadesetom veku bazirao se na inerciji, proizvodnji koja prati potražnju. Pošto proizvodnju energije iz varijabilnih obnovljivih izvora, kao što su vetar i solarna energija, ne možemo kontrolisati, dvadeset prvi vek doneo je obrnutu koncepciju, po kojoj potrošnja prati proizvodnju.

Povećano uključivanje varijabilnih obnovljivih izvora postiže se sledećim metodama: mnogo više mrežnih konekcija; fleksibilizacija već postojećih termoelektrana; formiranje berze i tržišta koja su međusobno povezana; integracija sa toplotom, hlađenjem, transportom i vodom; skladištenje energije.

Profesor Duić je naveo dobre primere iz Evrope i sveta. U Holandiji se promenljivost vetra stabilizuje mrežnom konekcijom iz Evrope, jer što je veća površina, lakše je balansiranje. Termoelektrane u Nemačkoj su već prilagođene fleksibilnom radu tj. uključuju i isključuju se dva puta dnevno. Zajedničko tržište funkcioniše na principu spojenih sudova, gde se jeftino proizvedena struja otprema u delove gde je skuplja, te se na taj način izjednačava cena struje. Termoelektrana u Danskom mestu Skagen integrisala je 42% vetra u svoj elektroenergetski sistem, što je dobar primer povezivanja sa toplotom. Na ostrvu Sao Visente u Portugaliji uspešno je izvedeno spajanje elektroenergetskog sistema sa proizvodnjom vode tj. sa njenom desalinizacijom. Kada je u pitanju integracija sa transportom, u Pekingu električni automobili već čine većinu. Ideje za elektrifikaciju kamiona i brodove postoje, a na dobro rešenje za elektrifikaciju aviona, još se čeka. Skladištenje energije je mera koja se najređe primenjuje, jer je i najskuplja.

Takođe, profesor Duić se osvrnuo i na mogućnosti naše zemlje. Zaključio je da Srbija kao i ceo Balkan raspolažu velikim potencijalom u sferi akumulacionih hidroelektrana, koje bi mogle imati veliki značaj u balansiranju varijabilnih obnovljivih izvora srednje Evrope. Podsetio je da se u Srbiji nalaze značajna ležišta litijuma, koji predstavlja osnovni sastojak baterije.

Naučna budućnost leži u multidisciplinarnosti. SDEWES je prva konferencija koja je prepoznala ovu potrebu. To je razlog što se od njenog osnivanja 2002. godine, na konferenciji sastaju inženjeri elektrotehnike, mašinstva, stručnjaci iz oblasti hemije, ali i društvenih nauka. SDEWES je pokrenula časopis JSDEWES, a ostvaruje saradnju sa drugim priznatim časopisima u kojima se objavljuju naučni radovi čija je vrednost priznata na međunarodnom nivou. SDEWES je inicirala i realizovala i nekoliko uspešnih naučnih projekata.

Na kraju svog izlaganja prof. Neven Duić je naglasio da mu je posebno drago što su predavanju prisustvovali i studenti, a kolege je pozvao da se uključe u rad naredne SDEWES konferencije.
Nesumnjivo je da efikasno korišćenje energije zahteva rešenja kojima bi se postiglo poboljšanje održivog razvoja, pa su konferencije ovog tipa pravo mesto gde bi naučnici razmenili iskustva i izneli nove ideje.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.