CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Pomračenje krvavo plavog super Meseca

Tokom prethodnih nekoliko dana Mesec je ponovo stigao u centar interesovanja. Različiti naslovi pojavljuju se sa raznih strana, a tu su i različita predviđanja i najave za sutrašnje totalno pomračenjenje Meseca.

Ono što je sigurno i, iz ugla astronomije jedino važno, danas 31. januara nastupiće totalno pomračenje Meseca. Pomračenje će početi u 11:51h, kada će Zemlja ući u Mesečevu polusenku. U 12:48h Zemlja će ući u senku Meseca i počeće delimično pomračenje Totalno pomračenje će početi u 13:51, maksimum pomračenja nastupiće u 14:29h. Totalno pomračenje završiće u 15:07, Zemlja će iz senke izaći u 16:11. Pomračenje će završiti u 17:08h, kada će Zemlja izaći iz polusenke Meseca.

Nažalost, iz naših krajeva ovo pomračenje se neće videti, pošto je u to vreme, očigledno, dan.

Tokom prethodnih dana mogli smo da pročitamo mnogo različitih naziva za današnji pun Mesec i pomračenje. U javnosti postoji nekoliko različitih pojmova koji se vezuju za pun Mesec, to su: super Mesec, plavi Mesec i “krvavi” Mesec. Slučajno ili ne današnjem pomračenju pripisuju se sve tri osobine, i “SUPER” i “plav” i “krvav“.

Iako deluje čudno i retko što je naizgled običan pun Mesec dobio sve tri osobine, a uz to je u “pomračen”, to i nije toliko čudno i retko kao što na prvi pogled deluje.

Pomračenje krvavo plavog super Meseca 1Mnogima je verovatno već poznato da se pomračenja dešavaju onda kada se Mesec, Sunce i Zemlja nađu na istoj pravoj. Ako se Mesec nalazi između Zemlje i Sunca nastaje pomračenje Sunca, a ako se u sredini nalazi Zemlja tada nastaje pomračenje Meseca. Mesec se pomrači kada uđe u Zemljinu senku. Ova senka ima oblik konusa pošto je svetlosni izvor, Sunce, mnogo veći od naše planete. Senka je u proseku duga 1,4 miliona kilometara, a na srednjoj razdaljini Meseca od Zemlje ima prečnik od oko 9 hiljada kilometara. U senku Mesec može ući samo u vreme punog Meseca, ali ne uvek. Zbog međusobnog položaja orbita Meseca (oko Zemlje) i Zemlje (oko Sunca) on najčešće prolazi ispod ili iznad senke. Da bi došlo do pomračenja, nepohodno je da u vreme punog Meseca, Mesec dospe blizu ravni ekliptike tj. blizu svog čvora. Kako je prečnik senke dosta veći od prečnika Meseca (3500 km) nije neophodno da se ova tri tela nađu u istoj ravni već pomračenje može nastupiti i onda kad je Mesec malo ispod ili malo iznad ravni ekliptike.

Iako je pomračenje Meseca vrlo zanimljiva pojava ono, za većinu ljudi, nije atraktivno kao pomračenje Sunca. Međutim, jedna pojava koja nastaje tokom pomračenja je vrlo atraktivna i privlači pažnju mnogobrojnih posmatrača. Za razliku od Sunca, koje tokom pomračenja potpuno nestane, tokom pomračenja Meseca on ne nestaje potpuno već često njegova boja postaje tamno crvena. Isti procesi koji boje nebo naše planete u plavo “kradu” fotone plave svetlosti i kroz atmosferu naše planete i do Meseca stiže najviše fotona crvene svetlosti. Kao posledica ovog rasejavanja plave svetlosti u senci koju naša planeta baca ima više fotona crvene svetlosti i Mesec postaje crven. Primećeno je da izgled i nijansa Zemljine senke na Mesecu i njihova promena u toku pomračenja zavise od sastava atmosfere, ali i od Sunčevih aktivnosti. Ovo razlog za tzv. “krvavi” Mesec, koji se događa tokom svakog totalnog pomračenja.

Preostale karakteristike današnjeg punog Meseca nisu direktno vezana za pomračenje, ali javljaju se isključivo u vreme punog Meseca, kao i pomračenje.

Kružeći oko Zemlje, Mesec stalno menja rastojanje, kada je najbliži nalazi se na rastojanju od oko 350000 kilometara (perigej), a kad je najdalji odlazi na približno 400000 kilometara (apogej), odnosno svakog meseca rastojanje se promeni za 50000 kilometara. Na orbitu Meseca, kao i svih drugih tela u Sunčevom sistemu, utiče mnogo različitih faktora, pa rastojanja nisu ista tokom svake rotacije. Tokom perioda potrebnog da Mesec jednom obiđe oko Zemlje rastojanje između ova dva tela svakog dana promeni se za nekoliko hiljada kilometara, tj. svakog dana Mesec je oko 5000 kilometara bliži/dalji nego prethodnog/sledećeg dana. Tokom meseci i godina rotacije Meseca oko Zemlje tačna rastojanja u apogeju i perigeju variraju za određen broj kilometara.

Pomračenje krvavo plavog super Meseca 2Supermesec nastaje kada zakoni nebeske mehanike (približno) poklope trenutak kada je Mesec pun i kad se on na svojoj orbiti nađe u perigeju. Teško je nabrojati sve “pojave” super Meseca tokom poslednjih godina, ali da pokušam: mart 2011, maj 2012, juna 2013, tri puta 2014 (jul, avgust, septembar), septembar 2015 (isto pomračenje pomračenje), tri puta 2016 (oktobar, novembar, decembar) itd.

Razlog za ogromno interesovanje javnosti za Supermesec sigurno nije u tome kako te noći izgleda Mesec, već činjenica da definicija supermeseca ne potiče iz astronomije već iz astrologije.

Iako se u javnosti javljaju različite definicije, verovatno je jedina prava definicija ona prva, koju je dao 1979. godine dao astrolog Richard Nolle. Prema ovoj definiciji, supermesec je pojava koja nastaje kad mlad ili pun meseca mastupe u vreme kad se Mesec nalazi na minimalnom rastojanju (perigej) ili blizu njega (unutar 90% ovog rastojanja). Šta ova definicija tačno znači verovatno nikome nije jasno, niti je bilo gde objašnjeno zašto je izabrano baš 90% rastojanja u perigeju. Definisan na ovakav način, supermesec se javlja između dva i šest puta.

Prema jednom od tumačenja definicije treba uzeti 90% razlike minimalnog i maksimalnog rastojanja Meseca od Zemlje (oko 50.000 km), a onda dobijenu vrednost (oko 45.000 km) oduzeti od maksimalnog rastojanja (406.000 km – 45.000 km = 361.000 km). Prema tome ako pun Mesec nastane na rastojanju manjem od 361.000 km od centra Zemlje mnogi ljudi na nebu traže Supermesec.

Tokom obilaska Meseca oko Zemlje, sa rastojanjem, menja se i njegova prividna veličina na nebu. Kada je Mesec najbliži (u perigeju) prividan disk punog Meseca može da bude i skoro 15% veći i 30% sjajniji od diska najudaljenijeg Meseca. Zbog ove promene prividne veličine Meseca na nebu ovaj “perigejski pun Mesec”, kako se u astronomiji naziva, u široj javnosti dobio je, jednostavan i zanimljiv, nadimak SUPER Mesec.

Pomračenje krvavo plavog super Meseca 3Preostala je i poslednja osobina današnjeg punog Meseca. Plavi Mesec označava pojavu drugog punog Meseca u jednom kalendarskom mesecu. Kako kalendarski mesec traje 30 ili 31 dan (tj. 28/29 dana februar) a period Meseca iznosi 29.5 dana, tokom jednok meseca najčešće pun Mesec vidimo samo jednom, ali nekad nastane izuzetak i pun Mesec vidimo i drugi put. Taj drugi pun Mesec u istom kalendarskom mesecu naziva se “plavi Mesec”. Tokom januara pun Mesec mogli smo da vidimo 2. januara, a videćemo ga ponovo i danas 31. januara. Plavi Mesec isti je kao i svaki drugi pun Mesec, ista je boja, oblik i veličina. Baš ništa zanimljivo i neobično ne događa se na Mesecu. Jedino je ime drugačije. Pojam “plavi Mesec” često se koristi i da označi neku retku pojavu, usamljenost, neuzvraćenu ljubav i slično.

“Blue Moon…. You saw me standing alone, without a dream in my heart, without a love of my own.”

Elvis Prisli

Izvorno značenje pojma “plavi Mesec” u astronomiji bilo je nešto drugačije. Izvorno, i jedino ispravno, značenje ovog pojma označavalo je treći pun Mesec u godišnjem dobu u kome se pun Mesec pojavi četiri puta. U toku svakog godišnjeg doba pun Mesec se najčešće pojavljuje po tri puta, ali i ovo pravilo ima izuzetaka. Ovaj izvorni plavi Mesec mogli smo da “vidimo” 21. novembra 2010 godine, a zatim 21. avgusta 2013, a ponovo će se pojaviti 21. maja 2016. godine. Pogrešna interpretacija pojma plavi Mesec nastala je sredinom XX veka, tačnije 1946. godine kada je časopis Sky & Telescope objavio članak “Once in a Blue Moon” u kome je prvi put pojam “plavi Meseca” pogrešno interpretiran. Ubrzo je Sky & Teleskope potvrdio da je u izdanju iz 1946. godine napravljena greška u računu. Marta 1999. godine Sky & Teleskope ponovo je objavio članak u kome je ukazao na grešku u tekstu iz 1946. godine, ali ova pogrešna definicija ostala je u upotrebi. Uprkos jasnoj grešci u tumačenju definicije danas je najpoznatija (i najzanimljivija) ova pogrešna definicija iz 1946. godine.

Na kraju, naravno, standardna poruka za ovakve tekstove:

Ako verujete u teorije zavere i kataklizme onda za vas dolazi opasan period. Mesec se opasno približava, ne dolazi običan već opasni krvavo plavi SUPER Mesec. Bežite u podrume i skloništa, pripremite dovoljno vode i hrane, sedite tamo u strahu i ne izlazite odatle dok ne prođe smak sveta.

Svima nama ostalima preostaje da čekamo sledeće totalno pomračenje Meseca, koje će se iz naših krajeva videti 27. jula 2018. godine.

2 Comments
  1. avatar 31.01.2018.
  2. avatar 31.01.2018.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: