CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Vuk Stefanović Karadžić – reformator srpskog jezika i velikan srpske književnosti

“Ja sam do sada nekoliko puta u Srbiju dolazio s punom glavom i torbom rodoljubivih planova samo zato da bi narodu što na polzu služiti mogao, pa kad sam video da se ne može, onda sam se žalostan vraćao opet amo (u Beč), da mu odovud služim s čim se i koliko se može.”

Vuk Stefanović Karadžić

Vuk Stefanović Karadžić, reformator srpskog jezika, sakupljač narodnih umotvorina i tvorac prvog rečnika srpskog jezika predstavlja najznačajniju ličnost srpske književnosti prve polovine 19. veka. Vuk je bio vizionar koji je poštovao tradiciju, čovek koji je razumeo značaj i lepotu narodne kulture. Iako suočen sa mnogobrojnim problemima (materijalnim, zdravstvenim, porodičnim), kao i sa napadima jednog broja tada učenih Srba, države i crkve, on je ostao dosledan sebi i svojoj zamisli i na kraju je izvojevao pobedu.

Vuk Stefanović Karadžić – reformator srpskog jezika i velikan srpske književnosti 1Kako je od malena pokazivao veliku radoznalost i žeđ za znanjem, Vuk je prva slova naučio od polupismenog rođaka još kao dečak. Njegovo dalje opismenjavanje i školovanje se nastavilo i kasnije, ali uz brojne probleme i prepreke. Učio je, ili je to pokušavao, u manastiru Tronoši, Gimnaziji u Sremskim Karlovcima, u Petrinji i u Velikoj školi u Beogradu.

Pored problema sa školovanjem, kao mlad se suočava i sa ozbiljnim zdravstvenim problemima. Zbog kostobolje, 1810. godine biva upućen na lečenje u Peštu. Iako lečenje nije dalo rezultate i noga mu je ostala trajno zgrčena u kolenu, ovo putovanje će biti od velikog značaja za njegov budući rad jer tada upoznaje Savu Mrkalja i Luku Milovanova.
Vuk je jedno vremeradio kao učitelj u Beogradu, a kasnije i kao carinski službenik u Kladovu. Nakon sloma Prvog srpskog ustanka 1813. godine napušta Srbiju i utočište nalazi u Austriji. U potrazi za novim znanjima, sa nevelikom školskom spremom i popriličnim životnim iskustvom odlazi u Beč, gde će provesti ostatak života.

Iako je živeo u Beču, povremeno se vraćao u Srbiju, želeći da uspostavi bolje odnose sa knezom Milošem. Mada je imao dosta planova i ideja za unapređenje srpske kulture i pismenosti, nije naišao na razumevanje kneza Miloša, koga su više interesovali novac i trgovina. Pošto su se prema Vuku u Srbiji odnosili sa nepoverenjem i omalovažavanjem, on se razočaran oprašta od Srbije i ponovo odlazi u Beč. Od 1820. godine Vuk se definitivno okreće Evropi.

U Beču počinje da izučava nemački i latinski jezik. Rad započinje u krugu srpskih izbeglica okupljenih oko Uredništva Novina serbskih. Vuk piše članak o uzrocima sloma Prvog ustanka koji dospeva u ruke Jerneja Kopitara, Slovenca koji je radio u bečkoj dvorskoj biblioteci kao cenzor slovenskih i novogrčkih knjiga i koji je gajio veliku ljubav prema književnosti slovenskih naroda. Kopitar nije objavio ovaj članak, ali se zainteresovao za Vuka i njegov rad. Savetovao ga je da objavi prvu gramatiku (sa reformisanom ćirilicom) i rečnik srpskog jezika sa rečima narodnog govora. Drugim rečima, da uvede narodni jezik u srpsku književnost. Vuk u početku biva rezervisan, ali ipak postepeno prihvata Kopitareve savete i započinje rad na skupljanju narodnih pesama, priča i drugih umotvorina – poslovica, zagonetki, pitalica. Nakon samo četiri meseca, Vuk u Beču štampa knjigu „Mala prostonarodna slavenoserbska pjesnarica“- zbirku od sto lirskih i osam epskih pesama, koje je zapisao po sećanju. Već naredne godine Kopitar je objavio Vukovu „Pismenicu serbskoga jezika po govoru prostoga naroda napisanu“ kao i „Malu prosto-narodnju slavenoserbsku pjesnaricu“.

Vuk Stefanović Karadžić – reformator srpskog jezika i velikan srpske književnosti 2Godine 1814. Vuk počinje pisanje gramatike srpskog jezika sa Lukom Milovanovim. Tako nastaje novi, jednostavan, pravopis, koji se svodi na fonetsko načelo „piši kao što govoriš, čitaj kao što je napisano“. Ovim je, praktično, bila započeta Vukova reforma pravopisa, koja se zasniva na narodnom govoru. Do tada su Srbi izdali ukupno stotinak knjiga i sve su bile napisane na teško razumljivom i komplikovanom jeziku koji se sastojao od slavenoserbskog, ruskog, crkveno-književnog i još nekih modifikacija ovih i sličnih jezika.

Iako u velikoj materijalnoj oskudici, 1818. godine Vuk uspeva da odštampa „Srbski rječnik“ – prvi rečnik srpskog književnog jezika, sa 26.000 reči, sa novim pravopisom i sa dosta etnografske i istorijske građe. U sklopu rečnika bilo je i prošireno izdanje gramatike, sa novim reformatorskim zahtevima.

Kopitar je pisao o srpskoj narodnoj poeziji u stranim listovima. Zahvaljujući njemu, Vuk se upoznao sa mnogim evropskim lingvistima i književnicima, a srpske narodne pesme, kultura i istorija postali su poznati širom Evrope. Za srpski jezik i srpske narodne pesme zainteresovali su se Johan Volfgang Gete, braća Grim, Ranke, Puškin i drugi. Nakon toga i sam Vuk postaje svestan snage pera, u kome vidi novo oružje u borbi za oslobođenje srpskog naroda od zaostalosti.

Ohrabren početnim uspesima, Vuk odlazi u Srem i beleži nove narodne pesme. Radi sakupljanja narodnih pesama nekoliko puta je putovao u Srbiju, preko Slavonije u Hrvatsku, Dalmaciju, Dubrovnik, Boku Kotorsku i Crnu Goru. Po sopstvenom kazivanju, žalio je što nije mogao da ode u Bosnu, Hercegovinu, na Kosovo, u Metohiju i svu Staru Srbiju. Vuk piše: „Ja sam o ovome putu jednako mislio i dosta puta se na nj spremao, ali su smetnje bile tolike da se nijesu mogle nadvladati.“

Prve Vukove knjige izazivaju različite reakcije. Tada slavni evropski naučnici i književnici -Kopitar, Grim, Herder, Gete i drugi, dočekali su ih rečima hvale. Njegov rad na gramatici naišao je na odobravanje evropskih filologa i lingvista. Nasuprot tome, u Srbiji i Vojvodini je nastala prava hajka na Vuka od strane nekih tada učenih Srba, srpske crkve i srpske države. Njegove ideje su dočekane sa neskrivenim ogorčenjem i osudama. Posebno su na udaru bili ortografija i narodni jezik koji je nazivan „prostim“ i „govedarskim“. Tadašnji mitropolit Stratimirović i crkva su svim sredstvima branili crkveni jezik, braneći time zapravo svoj uticaj u narodu i privilegije. Nepismeni Knez Miloš je 1832. godine zabranio upotrebu Vukovog pravopisa u Srbiji, a Vuku je zabranio da dolazi u zemlju. Srećom, Vuk je imao i mudre pristalice i istovremeno prijatelje, koji su shvatali vrednost njegovog dela, a neki od njih su bili Đura Daničić, Petar Petrović Njegoš, Dositej Obradović, Branko Radičević.

Napadi nisu pokolebali Vuka. Ubeđen u ispravnost svojih ideja i stavova, odlučno prihvata borbu, ne odustaje i ne povlači se. Prvo odgovara na napade, a zatim i sam napada, oštro i bespoštedno. Tako je započeo žestoki rat koji će trajati više od četiri decenije. Vuk je svojim protivnicima uporno dokazivao da nisu u pravu i sticao sve veći broj pristalica. Godina 1847. je godina Vukove pobede i godina u kojoj je konačno dokazao da je srpski narodni jezik jedini pravi jezik Srba. Te godine izdate su četiri knjige na narodnom jeziku:

  1. Vukov prevod „Novog zaveta“ sa crkvenoslovenskog na srpski jezik;
  2. rasprava o jeziku „Rat za srpski jezik i pravopis“, Đure Daničića;
  3. „Pesme“,Branka Radičevića; i
  4. „Gorski vijenac“ Petra Petrovića Njegoša.

Osim zasluga koje se tiču reformi pravopisa, veoma je bitno istaći i njegov rad na sakupljanju narodnih pesama. Svojim dubokim poznavanjem narodnog duha, dobrim ukusom u odabiru, predanošću i istrajnošću u poslu, Vuk je uspeo da prikupi najbolju zbirku srpskih narodnih pesama, koje su, zahvaljujući njemu i njegovim prijateljima i pristalicama ušle u evropsku i svetsku kulturnu baštinu i pronele po svetu lepotu naše narodne književnosti.

Pojavivši se u vreme procvata romantizma u Evropi, srpska narodna poezija je doživela izvanredan prijem. Jakob Grim je počeo da uči srpski jezik da bi mogao da je čita u originalu i upravo je njegovom zaslugom srpskoj narodnoj književnosti omogućen ulazak na velika vrata u evropsku književnost. Srpske narodne pesme (i pripovetke) prevođene su na nemački jezik gotovo uporedo s njihovim objavljivanjem, ponekad i pre toga, neposredno iz Vukovih rukopisa ili kazivanja. Dvesta pedeset lirskih i epskih pesama prevedeno je već 1825. godine. Pojava zbirki srpske narodne poezije ocenjena je tada kao „jedan od najznačajnijih književnih događaja modernog vremena“. Na osnovu nemačkih prevoda nastaju prevodi i na druge jezike – na engleski (Džon Bauring), francuski (E. Bojar), švedski (Finac Johan Runeberg), ruski (Puškin) i dr.

Jedan od najvećih nemačkih kompozitora, Johanes Brams, komponovao čak osam svojih dela prema srpskim narodnim melodijama. Na teme iz srpskih narodnih pesama komponovali supored njega i Čajkovski, Dvoržak, Rubinštajn, Korsakov i dr.

Vuk Stefanović Karadžić – reformator srpskog jezika i velikan srpske književnosti 3Osim gramatike i narodnih pesmama po kojima je najpoznatiji, Vukovo delo uključuje i istoriografski rad. Pisao je o događajima iz Prvog srpskog ustanka, vladavini kneza Miloša Obrenovića, napisao nekoliko monografija odnosno portreta nekih značajnih ličnosti tog doba (Hajduk Veljka Petrovića, Petra Dobrnjca i dr.). Takođe, opisivao je srpski narodni folklor, običaje i verovanja. Zbog svega toga, može se reći da je Vuk Karadžić bio lingvista, pisac, prevodilac, istoričar, putopisac… Drugim rečima, bavio se svime onime što je u to vreme spadalo u domen društvenih nauka. Dosta je putovao i upoznao različite kulture u kojima je takođe video bogatstvo.

Vuk Karadžić je umro u Beču 1864. godine sa knjigom narodnih pesama u rukama, kojima se, kako je isticao, celog života bavio kao „najmilijim poslom“. UNESCO je 1987. godinu (dvestotu godišnjicu njegovog rođenja) proglasio godinom Vuka Karadžića.

(Fotografije: pravestvari.rspovijest.hr)

One Response
  1. avatar 21.10.2019.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.