CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Tomas Alva Edison

Tomas Alva Edison (Thomas Alva Edison), američki fizičar i pronalazač, rođen je 11. februara 1847. godine u malom gradu Majlan (Ohajo, SAD). Uz ime Tomasa Edisona registrovano je više od 1000 patenata, od kojih su najvažniji električna sijalica i fonograf.

Za razliku od mnogih velikih naučnika, Edison nije stekao skoro nikakvo formalno obrazovanje. Prvo obrazovanje stekao je od majke, nakon što je izbačen iz škole kao zaostao. Sa 14 godina već je počeo da radi, i to po 14 sati dnevno, kao raznosač novina i prodavac hrane na železnici. Jedan napušten vagon sredio je kao laboratoriju i štampariju za svoje novine „Grand Trunk Herald“, koje je najvećim delom sam pisao.

Tomas Alva Edison 1
Tomas Edison sa fonografom, april 1878. godine
(credits: Library of Congress Prints and Photographs Division Washington)

Tokom američkog Građanskog rata, kada je imao 16 godina postao je telegrafista i započeo karijeru pronalazača i izumeo i patentirao električni aparat za beleženje glasova na izborima.

Oko tri godine kasnije, 1. juna 1869, registrovao je svoj prvi patent berzanski „tiker“ s papirnom trakom, korišćen za slanje cena s berze širom zemlje, prodao ga za 30.000 dolara i otvorio industrijsku istraživačku laboratoriju.

Prva Edisonova otkrića bila su vezana za poboljšanje i unapređenje telegrafije. Osam godina nakon prvog patenta Edison privlaži ogromnu pažnju javnosti novim pronalaskom – fonografom (1877). Mogućnost snimanja i reprodukcije zvuka došli su iznenada i potpuno neočekivano pa su mnogima, u to vreme, delovali kao magija. Njegov prvi fonograf je snimao na aluminijumskoj folili namotanoj oko specijalnog cilindra. Uprkos lošem kvalitetu zvuka i tome što su se snimci mogli da se reprodukuju samo nekoliko puta, fonograf je proslavio Edisona.

U aprilu 1878, Edison je putovao u Vašington da demonstrira fonograf pred Nacionalnom akademijom nauka, kongresmenima, senatorima i predsednikom SAD. Uprkos velikoj popularnosti i Edisonovom patentu iz 1878. godine, Tomas Edison je malo uradio na razvoju ovog uređaja. Fonograf najveći napredak doživljava tek tokom 1880-tih godina otkrićima Aleksandra Grejam Bela, Čičester Bela i Čarlsa Tejnterauređaj. Njihov unapređeni fonograf koristio je voskom prekrivene kartonske cilindre.

Paralelno sa istraživanjima Edison 1876. godine osniva laboratoriju za industrijska istraživanja u Menlo Parku (Nju Džerzi, SAD). Sredstva za osnivanje i opremanje laboratorije Edison je zardio prodajom kvadrupleksnog telegrafa Vester Junionu za 2-3 puta veću cenu od planirane.

U ovoj laboratoriji je, prema uputsvima i pod nadzorom Edisona, radio veliki broj istraživača. I ako su mnogi od njih vršili i samostalna istraživanja, zakonski se većina patenata nastalih u ovoj laboratoriji pripisuje Tomasu Edisonu.

Tomas Alva Edison 2
Originalna Edisonova sijalica iz 1879. godine
(credits: Terren/Wikipedia)

Jedan od najznačajnijih patenata koji su izašli iz ove laboratorije bila je električna sijalica. Pre Edisona mogu se naći imena 22 druga pronalazača sijalice sa užarenom niti. Međutim, Edison je unapredio tada već postojeći proizvod. Upotrebio je efikasniji materijal, postigao je veći vakuum u balonu, i konačno, veću električnu otpornost sijalice a time i bolji sjaj. Ovakvi rezultati doprineli su da pronalazači pre Edisona budu zaboravljeni iz prostog razloga jer svoj pronalazak nisu dalje u praksi plasirali za širu upotrebu, kao što je to Edison uradio pomoću svog distribucionog sistema jednosmerne struje. Prvi sistem napajanja jednosmernom strujom, omogućio je Edisonu, da napravi i kompletan sistem javnog osvetljenja.

Jedino ime koje je još zabeleženo uz pronalazak sijelice je Džozef Sven koji je sijalicu sa nitima ugljenika pronašao 25 godina pre Edisona, međutim njegovo otkriće tada nije naišlo na uspeh.

Najveći broj Edisonovih patenata bili se patenti primene, koji su bili zaštićeni tokom perioda od 17 godina i obuhvatali su pronalaske ili procese koji su električne, mehaničke ili hemijske prirode. Desetak patenta bili su patenti dizajna. Većina ovih pronalazaka bila je poboljšanje postojećeg stanja tehnike. Jedino je fonograf bio je bez presedana, potpuno originalan i neočekivan, pošto je opisivao prvi uređaj za snimanje i reprodukciju zvukova.

Najznačajniji patenti Tomasa Edisona bili su i ugljeni mikrofon, jednostavna konstrukcija na osnovu stroboskopskog efekta, telegrafski aparat koji kuca štampana slova, filmska kamera, megafon, mimeograf itd.

Njegovi izumi pokrenuli su revoluciju i osvetljavanju domaćinstava i javnom snabdevanju jednosmernom električnom strujom. Mnoge probleme koji su se pojavili u javnom snabdevanju i distribuciji jednosmerne struje rešila je „nova revolucija“ koju je pokrenu Nikola Tesla – proizvodnja i distribucija naizmenične struje.

Tomas Edison je umro 18. oktobra 1831. godine u Nju Džersiju.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: