CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Nikola Tesla – čovek koji je “pronašao” XX vek

U Njujorku je na današnji dan, na Božić, 1943. godine umro jedan od najvećih istraživača koji je ikada živeo – Nikola Tesla, “čovek koji je izmislio XX vek“, kako ga mnogi nazivaju. Umoro je sam, od srčanog udara u 87. godini života, u hotelskom apartmanu broj 3327 na 33. spratu Njujork hotela.

Povodom njegove smrti gradonačelnik Njujorka, Fjorel Henri Lagvardija, rekao je:

Nikola Tesla je umro. Umro je siromašan, ali je bio jedan od najkorisnijih ljudi koji su ikada živeli. Ono što je stvorio veliko je i, kako vreme prolazi, postaje još veće“.

Slika dana: Godišnjica smrti Nikole Tesle [07.01.2014]
Nikola Tesla (Smiljan, 10. jul 1856 — Njujork, 7. januar 1943)
Credit: Napoleon Sarony / Wikipedia

Nikola Tesla, svetski pronalazač srpskog porekla, dao je ogroman doprinos tehnološkom napretku i nauci kao pronalazač obrtnog magnetnog polja, indukcionog motora, višefazne neizmenične struje, generatora i kompletnog sistema proizvodnje i distribucije električne energije.

Rođen je u Smiljanu 10. jula 1856. godine (tadašnja Austrougarska) u porodici pravoslavnog sveštenika. Osnovnu školu učio je u Smiljanu i Gospiću, a Realnu gimnaziju u Gospiću. Godine 1870 završava gimnaziju u Gospiću i upisuje Visoku realnu gimnaziju u Karlovcu. Ovu školu završava 1873. godine, a dve godine kasnije odlazi da studira na Politehničkoj školi u Gracu. Godine 1880. upisuje studije filozofije prirode na Univerzitetu u Pragu.

Nikola Tesla - čovek koji je "pronašao" XX vek 1
Nikola Tesla u svojoj laboratoriji u Kolorado springsu, 1899. godina
(izvor: Dickenson V. Alley / Century Magazine)

Narednih nekoliko godina radi u Budimpešti, Parizu i Strazburu. U SAD odlazi 1884. godine.

Ubrzo nakon dolaska u SAD, Nikola Tesla je registrovao (oktobar 1887) neke od najznačajnijih patenata – višefazni elektromagnetni motor i prenos električne snage. Samo nekoliko godina nakon registracije ovi patenti primenjeni su u projektovanju hidroelektrane na Nijagarinim vodopadima.

Prva hidroelektrana u Srbiji koja je u potpunosti radila po Teslinim sistemima bila je hidroelektrana “Đetinja”, na istoimenoj reci kod Užica, snage 100 KS, koja je počela sa radom 1900. godine, samo pet godina posle Nijagare. Godine 1903. počela je da radi i druga hidroelektrana u Srbiji. Bila je to HE “Vučje”, u istoimenom selu na Vučjanki. Prvi dalekovod u Srbiji, dužine 17 km, izgrađen je od ove elektrane do Leskovca.

Nikola Tesla - čovek koji je "pronašao" XX vek 2
Mala hidroelektrana “Sveta Petka” sa kanalom za dovod vode u mašinsku zgradu
(izvor: Milorad Dimic / Wikipedia)

Pet godina kasnije sa radom je počela hidroelektrana “Sveta Petka”, na reci Nišavi, u Sićevačkoj klisuri kod sela Ostrvica. Prve kilovate električne energije ova hidroelektrana, proizvela je 21. septembra 1908. godine. Za početak izgradnje ove hidroelektrane zaslužni su meštani sela Sićeva, dok je neposredni incijator bio Todor Milovanović, tadašnji predsednik opštine Niš. Idejni projekat ove mini hidroelektrane dao je Nikola Tesla, i zbog toga je proglašen počasnim građaninom Sićeva. Ova hidroelektrana ima tri turbine snage od po 220 kW i 3 generatora naizmenične struje snage od po 200 kW (ukupna snaga 600 kW).

Mini hidroelektrane “Đetinja”, “Vučje” i “Sveta Petka” rade i danas.

Dalja istraživanja Nikole Tesle dovela su do novih otkrića na polju struja visoke frekvencije i visokih napona. Prvo je konstruisao visoko-frekventne alternatore, koji su dugi niz godina predstavljali osnovu emisionih radio-stanica, a zatim je prešao na proizvodnju neprigušenih elektromagnetnih talasa pomoću oscilatornih kola sa stacionarnim elementima – velikim kalemovima, kondenzatorima i antenama.

Nikola Tesla je tokom 1897. godine patentirao za radio veze fundamentalni princip rezonancije po dva električna kola na emisionom i na prijemnom kraju. Postavio je i osnove radio komunikacija na velikim daljinama.

Otkrio je mnoge osobine struje visoke frekvencije. Godine 1898 konstruisao je model broda bez posade, kojim se upravljalo sa obale pomoću radio talasa.

Nikola Tesla - čovek koji je "pronašao" XX vek 3
Ilustracija Teslinog predstavljanja broda sa daljinskim upravljanjem, Madison Square Garden, 1898. godina (izvor: Popular Science)

Dug i plodan Teslin istraživački rad urodio je velikim brojem izuma koji pripadaju grupi izuzetno vrednih rešenja za napredak tehnike, od kojih su mnogi bili toliko ispred svoga vremena, da se može reći da ni danas ne možemo u potpunosti da sagledamo sve njihove vrednosti i posledice.

Autor je više od 700 patenata (112 u oblasti elektrotehnike), koji su registrovani u 25 zemalja. Njegovi najznačajniji patenti vezani su za otkriće tzv. Teslinog transformatora, Teslinog kalema, asinhronog i sinhronog motora, obrtnog magnetnog polja i višefaznog sistema. Izuzetno značajan doprinos dao je primeni naizmenične struje čime je omogućio znatno efikasniji i lakši prenos električne energije na daljinu.

Nikola Tesla - čovek koji je "pronašao" XX vek 4
Prezentacija bežičnog prenosa energije na visokim frekvencama i naponima, 1891. godina

Nikoli Tesli u čast Međunarodna jedinica mere za gustinu magnetnog fluksa (magnetnu indukciju) dobila je ime tesla.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.