kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Meteorska “kiša” – Perseidi 2020 (Stižu zvezde “padalice”)

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata.

Međutim, svake godine oko 10. avgusta “zvezde padalice” postaju zanimljive. U periodu od 10. do 13. avgusta svake godine može se posmatrati jedan od najpoznatijih i najzanimljivijih meteorskih rojeva – Perseidi.

Meteorska "kiša" - Perseidi 2020 (Stižu zvezde “padalice”) 1
Kompozitna fotografija Perseida snimljena tokom 8 noći avgusta 2018. godine. Na fotografiji se može videti više od 400 sjajnih meteora. (Izvor: Petr Horálek, NASA APOD)

Meteori, ili zvezde “padalice”, kako su u narodu poznate, najčešće nastaju kad sitne čestice (meteoroidi), veličine zrna peska, uleću u atmosferu naše planete. Tokom prolaska kroz atmosferu ove čestice se zagrevaju, sagorevaju i sijaju “plamenom” različitih boja. Svetlo koje nastaje sagorevanjem meteoroida naziva se meteor (zvezda padalica). Nekoliko hiljada tona različitih čestica i prašine uleti u našu atmosferu svake godine, ogromna većina ovih čestica sagori u atmosferi i ne stigne do površine Zemlje, ali neke od njih, one veće, “prežive” i padnu na površinu i tada se nazivaju meteoriti. Brzina kojom čestice uleću u atmosferu naše planete kreće se u intervalu od 30 do 70 km/s, a svetlosna pojava, meteor, nastaje na visini od 80 do 120 km.

Meteorska "kiša" - Perseidi 2020 (Stižu zvezde “padalice”) 2
Kako nastaju Perseidi i Leonidi (grafika: Karl Tate, Space.com)

Čestice uleću u atmosferu svakog dana i svake noći i najčešće ih i ne primetimo. Tokom nekih noći u godini Sunčev sistem nam priprema posebnu zabavu, sa malim vatrometom. Te posebne noći su vreme kada je na nebu aktivan neki meteorski roj. Neke od tih posebnih noći dolaze ovog vikenda. Svake godine, od 17. jula do 24. avgusta aktivan je meteorski roj Perseida. U ovom periodu može se videti i nešto veći broj meteora koji prividno dolaze iz istog dela neba, iz sazvežđa Persej, ali uvek tokom noći 11. ili 12. avgusta taj broj postane maksimalan i mnogo veći od uobičajenog. Tokom prethodnih godina vreme maksimuma aktivnosti Perseida “videlo” se i 80-100 meteora na sat!

Perseidi su verovatno najpoznatiji i jedan od najlepših meteorskih rojeva.

Prvi pisani trag o njima potiče iz daleke 36. godine naše ere, kada je u Kini zabeleženo nekoliko stotina meteora u periodu od samo nekoliko sati. U periodu od VIII do XI veka postoje nedvosmisleni pisani tragovi o ovom meteorskim roju iz Kine i Japana. Tokom XVIII i IX veka astronomi su prikupili dosta podataka o ovom roju, ucrtavali su njihove putanje i beležili sjaj i boju pojedinih meteora. „Izvor“ roja Peresida odredio je Vilijam Dening, na osnovu 2.500 tragova meteora zabeleženih između 1869. i 1898. godine. On je izračunao da se „izvor“ roja nalazi u sazvežđu Persej, po čemu je i roj dobio ime.

U približno istom periodu utvrđeno je i da čestice koje stvaraju ovaj roj potiču od komete 109 P/ Swift-Tuttle, koja je otkrivena 1862. godine. Ova kometa, sa periodom od 135 godina, poslednji put je viđena 1992. godine.

Meteori su za posmatranje relativno laka i jedna od najzanimljivijih astronomskih pojava. Za posmatranje je potrebno strpljenje, dobro mesto i ništa drugo. Najbolje vreme za posmatranje Perseida je noć između 11 i 12 avgusta.

Ove godine su faza i pozicija Meseca su relativno (ne)povoljni za posmatrače. Najbolje vreme za posmatranje Persedida je posle ponoći pa do jutra, jer što je radijant višlje na horizontu može se videti više meteora. Nažalost, Mesec izlazi oko 23:40 h i u najbolje vreme za posmatranje biće (visoko) iznad horizonta. Dobra stvar je to što će biti “ostvetljeno” samo 46% diska Meseca.

Meteorska "kiša" - Perseidi 2020 (Stižu zvezde “padalice”) 3
Pozicija radijanta – sazvežđe Persej i radijanta Perseida (12. avgust, oko 02:00 h)

Očekivana aktivnost u toku ovih noći je standardna za ovaj roj i iznosi oko 40-50 Perseida na sat, ali može da bude i veća (u zavisnosti od doba noći, vremenskih i svetlosnih uslova).

Ako želite da posmatrate ove zvezde padalice potrebno je samo da nađete neko mračno mesto, što dalje od svetla grada, udobno se smestite.

Meteori će se pojavljivati svuda na nebu ali najbolje je gledati prema zenitu ili negde prama sazvežđu Perseja, tj. u pravcu severa ili severoistoka-istoka. Ako gledate u pravcu radijanta možete videti veći broj meteora, ali ako gledate sa strane (najbolje suprotno od položaja Meseca) tragovi koje meteori ostavljaju na nebu biće mnogo duži.

Ako sačekate da se vaše oči priviknu na mrak i budete strpljivi videćete brojne meteore koji uleću u atmosferu brzinom oko 70 km/s i sagorevaju iznad vaših glava na visini od oko 100 km.

Ako odlučite da krenete u ovaj (romantičan) lov na meteore, a nosite Android telefon možete da instalirate aplikaciju koja će vam pomoći u traženju meteora.

Koliko će se stvarno meteora (Perseida) videti?

Posle pomračenja Sunca i Meseca u javnosti verovatno najatraktivnija astronomska pojava su zvezde “padalice”. Za pojavu zvezda “padalica” tj. meteora u narodu se često vezuje verovanje o ispunjavanju želja onome ko ih vidi. Naravno, najbolje vreme za ispunjavanje želja je ono kad meteora ima najviše a to su one noći kada nastupa maksimum aktivnosti nekog meteorskog roja.

Ako vas astronomija bar malo interesuje gotovo je nemoguće na u medijima niste primetili najavu ovih zvezda “padalica” i brojeve od 50, 80, 100, pa čak i 200 meteora na sat. Ove vrednosti deluju fantastično, pravi vatromet na nebu ali šta one znače i šta stvarno treba da očekujete?

Meteorska "kiša" - Perseidi 2020 (Stižu zvezde “padalice”) 4
Perseidi iznad grada Luzern u Švajcarskoj (izvor: Orest Shvadchak, IMO)

Astronomi aktivnost svakog meteorskog roja mere brojem koji se naziva zenitna časovna aktivnost (zenital hourly rate) ili skraćeno ZHR. Ovo je broj koji astronomima omogućava da upoređuju podatke različitih posmatatraža, u različito doba noći i u različitim posmatračkim uslovima.

Naravno, kao i svaka standardizacija (npr. ono za temperaturu vazduha) tako i ZHR ne predstavlja uvek pravo stanje, odnosno ono što amateri vide ili mere.

Meteorska "kiša" - Perseidi 2020 (Stižu zvezde “padalice”) 5

Šta je ZHR?

Prema definiciji ZHR je broj meteora koje bi posmatrač video za sat vremena posmatranja u savršenim uslovima (bez oblaka i svetlosnog zagađenja) ako bi radijant bio u zenitu. Pošto savršeni uslovi ne postoje a i ako postoje radijant je u zenitu samo kratko onda je ZHR parametar koji se izračunava po matematičkoj formuli u kojoj se nalaze određeni korekcioni faktori (za loše posmatračke uslove).

ZHR se izračunava po formuli:

ZHR = \frac{\overline{HR} \cdot F \cdot r^{6,5-LM}}{\sin{(h R)}},

gde je \overline{HR} broj meteora N koje je posmatrač stvarno video tokom posmatranja koje je trajalo T_{eff}, tj.

HR = \frac{N}{T_{eff}}.

Korekcioni faktor F određuje vidno polje, tj. “meri” koji deo neba je za posmatrača bio zaklonjen (oblacima ili na neki drugi način). Definisan je kao

F=\frac{1}{1-k},

gde je k procenat neba koji je za posmatrača bio zaklonjen.

Sledeći korekcioni faktor zavisi od tzv. populacionog indeksa za meteorski roj (koji definiše raspodelu meteora u roju po sjaju) i od granične magnitude lm, tj. minimalnim sjajem zvezda (i drugih objekata) koje posmatrač može da vidi.

Poslednji korekcioni faktor \sin(hR) koji zavisi od visine radijanta iznad horizonta.

Kako sve ovo izgleda na primeru?

Pretpostavimo da večeras malo izađete iz grada da posmatrate Perseide. Na posmatranje odete oko 23:30 h i posmatrate oko pola sata. Za to vreme vidite 8 meteora.

Na osnovu ovih podataka imamo da je T_{eff}=0.5, N=8 i hR=40^\circ, tj. \overline{HR}=16, a možemo pretpostaviti da je populacioni indeks r=2,2.

Posmatrali ste sa mesta koje je van grada ali uslovi nisu idelni pa je granična magnituda lm\approx 4, tj. vidite skoro sve sjajne zvezde u sazvežđu Mala kola (zbog sjajnog Meseca večeras uslovi biti još nepovoljniji za posmatranje!)

Meteorska "kiša" - Perseidi 2020 (Stižu zvezde “padalice”) 6
Granična magnituda može da se odredi prebrojavanjem zvezda u nekom sazvežđu ili poznatom delu neba. Na slici je sazvežđe Mala kola (Ursa Minor) a sjaj zvezda je Polaris (α) 1,95; Kocab (β) 2,05; Phercab (γ) 3,00; Yildun (δ) 4,35; Urodelus (ε) 4,20; Ahfa al Farkadain (ζ) 4,25 i Anwar al Farkadain (η) 4,95 (izvor: Dark Sky Diary)

Noć je vedra, skoro da nema oblaka ali okolni objekti/šuma zaklanjaju oko 20% vidnog polja, tj.

F=\frac{1}{1-0,2}=1,25.

Zamenimo sada sve vrednosti u formulu da vidimo koliki je ZHR, tj. kolika je bila aktivnost meteorskog roja koji ste posmatrali

ZHR=\frac{\overline{HR} \cdot F \cdot r^{6,5-LM}}{\sin{(h R)}}=\frac{16 \cdot 1.25 \cdot 2,2^{6,5-4}}{\sin 40^\circ} \approx 102.

Ovo znači da je aktivnost meteorskog roja (ZHR) u trenutku posmatranja bila 102 meteora na sat, iako ste vi videli samo 8 meteora!

Aktivnost Perseida prethodnih godina

Tokom godina aktivnost Peresida je približno konstanta ali ipak u zavisnosti od godine postoje oscilacije u maksimalnoj vrednosti ZHR. U sledećoj tabeli dati su podaci za maksimalnu aktivnost ovog meteorskog roja.

GodinaPeriodMaksimum ZHR
201917. jul – 24. avgust80 (12/13. avg; pun Mesec 15. avg)
201817. jul – 24. avgust60 (11-13. avg)
201717. jul – 24. avgust? (12. avg)
201617. jul – 24. avgust150 (11/12. avg)
201517. jul – 24. avgust95 (12/13. avg; mlad Mesec 14. avg)
201417. jul – 24. avgust68 (13. avg; pun Mesec 10. avg)
201317. jul – 24. avgust109 (12. avg)
201217. jul – 24. avgust122 (12. avg)
201117. jul – 24. avgust58 (12. avg; pun Mesec 13. avg)
201023. jul – 24. avgust142 (12. avg)
200914. jul – 24. avgust173 (13. avg; Mesec – polovina diska)
200825. jul – 24. avgust116 (13. avg)
200719. jul – 25. avgust93 (13. avg)
2006100 (12/13. avg)
200590 (12. avg)
2004200+ (12. avg)
1994200+
1993200 – 500
188343
1864100+

Trenutna aktivnost Perseida (i očekivanje za maksimum)

Međunarodna meteorska organizacija (IMO) redovno prikuplja i obrađuje podatke posmatranja aktivnih meteoriskih rojeva. Na osnovu prikuljenih podataka posmatranja tokom prethodnih par noći aktivnost Perseida kretala se oko ZHR = 30, što je nešto niža vrednost nego prošle godine.

Meteorska "kiša" - Perseidi 2020 (Stižu zvezde “padalice”) 7
ZHR perseida tokom prethodnih noći (izvor: IMO)
Meteorska "kiša" - Perseidi 2020 (Stižu zvezde “padalice”) 8
ZHR Perseida u 2019. godini (izvor: IMO)
Meteorska "kiša" - Perseidi 2020 (Stižu zvezde “padalice”) 9
ZHR Perseida u 2018. godini (izvor: IMO)

Osim promene u aktivnosti meteorskog (ZHR) roja tokom različitih noći dolazi i do oscilovanja ZHR u tokom noći maksimuma, tj. maksimum aktivnosti meteorskog roja traje vrlo kratko!

Promena ZHR tokom maksimuma aktivnosti Perseida 2018. i 2019. godine izgledala je ovako.

Meteorska "kiša" - Perseidi 2020 (Stižu zvezde “padalice”) 10
Noć maskimuma Perseida 2018. godine (izvor: IMO)
Meteorska "kiša" - Perseidi 2020 (Stižu zvezde “padalice”) 11
Noć maskimuma Perseida 2018. godine (izvor: IMO)

Šta da očekujemo ove godine?

Tačno predviđanje aktivnosti meteorskog roja je vrlo nezahvalan posao i gotovo je nemoguće. Na aktivnost utiče dosta faktora počev od onih astrofizičkih, kao što je gustina vrlo malih čestica kroz koju Zemlja prolazi na svom putu oko Sunca, pa do onih lokalnih (uslovi za posmatranja, sjaj Meseca itd).

Ono što je jasno je da će skoro sjaj Meseca tokom cele noći dosta smetati i značajno smanjiti broj meteora koji se mogu videti. Ipak, iako su uslovi nepovoljni ne treba odustajati već biti strpljiv, a neka zvezda “padalica” će se sigurno pojaviti.

Srećan lov 😉

(Prvi put objavljeno kao dva teksta avgusta 2018. i 2019. godine)

4 Comments
  1. avatar 11.08.2020.
  2. avatar 12.08.2020.
  3. avatar 12.08.2020.
  4. avatar 19.11.2020.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: