CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Istina je tamo negde

Istina je tamo negde 1Internet – mreža svih mreža, kako je mnogi nazivaju, nastala krajem šezdesetih godina prošlog veka uspostavljanjem prve veze između nekih univerziteta u SAD. Bilo je potrebno mnogo godina i rada dok Internet nije počeo da liči na ono što mi danas poznajemo. Mnogo godina “povezivanje” na Internet bilo je slično otvaranju vrata ogromne biblioteke, u kojoj vam je sve na dohvat ruke. Znanje celog sveta nalazilo se samo na par klikova. Nekad je to bilo mesto gde su informacije i znanje postali lako dostupni, gde je moglo mnogo toga da se sazna i nauči. A onda…

Dvadeset godina nakon pokretanja prvog web sajta došla je era kada je pravljenje sajtova postalo jednostavno, era Web 2.0, kako je neki nazivaju, vreme blogova i društvenih mreža i mnogo toga se promenilo. Tekstova je bilo sve više i više, kvantitet je rastao eksponencijalnom brzinom a kvalitet…?

Savremene Internet tehnologije omogućile su da Mreža postane dostupnija i lakša za korišćenje ogromnom broju ljudi. Korisnici su brzo, od pasivnih posmatrača koji su lutali hodnicima pozorišta zvanog Internet, stigli na scenu i počeli da preuzimaju glavne uloge. Popularnost blogova rasla je ogromnom brzinom i omogućila je lako pisanje i promociju ličnih razmišljanja, ideja i stavova. Neke “zvezdice” na blogosferi počele su da okupljaju sve više i više posmatrača i da sijaju sve jače i jače. Diskusije i kritike u komentarima brzo je zamenilo drugarsko ćaskanje i podrška istomišljenika, lakše je bilo otvoriti sopstveni blog i okupiti istomišljenike nego argumentovano se boriti za svoje mišljenje na tuđem blogu. Paralelno sa blogovima na Internet stižu i društvene mreže, MySpace, Facebook, Twitter i još mnoge druge čija imena verovatno mnogima ništa ne znače. Ove mreže omogućile su lako pronalaženje ljudi koje poznajemo, ali i ljudi sa sličnim interesovanjima. Mnogi starosedeoci Interneta shvatili su značaj društvenih mreža i brzo su počeli da ih koriste, najčešće za promociju i pre svega samopromociju sebe i svojih ideja.

Dve decenije nakon nastanka “Mreža svih Mreža” je postao mesto sa mnogo različitih mišljenja, stavova, ideja, informacija, znanja, ali i sa jednim velikim problemom – kako znati da je to što čitamo tačno?

Veliki problem Interneta, i savremenog društva uopšte, je to što je “tačno” i “istinito” postalo demokratska kategorija. Postalo je nevažno koje su vaše ideje i tvrdje, potrebno je samo da nađete dovoljan broj istomišljenika i to možete da prezentirate kao konačnu istinu. Nije važno da li tvrdite da je Zemlja lopta ili ravna ploča na Internetu možete da nađete vaše istomišljenike i da postanete glavna zvezda propagirajući tu ideju. Pitate se kako? Jednostavno – počnite da pišete blog, otvorite Facebook profil, “fan” stranu i Twitter nalog i budite dovoljno “glasni”. Uspeh je zagarantovan, ako tvrdite ovo drugo.

Naravno, nije sve tako crno. Među ogomnim brojem sajtova, blogova i profila na društvenim mrežama ima i mnogo onih gde može mnogo toga da se sazna i nauči, gde su informacije i tekstovi provereni i bazirani na činjenicama, ali teško ih je prepoznati. Tragedija savremenog Interneta je nepisano pravilo da je često tačnost podataka na Internetu obrnuto proporcionalna lepoti “pakovanja”, prisustvu na društvenim mrežama, izgledu sajta.

Istina je tamo negde 2Ako pogledamo stanje na Internetu na našim prostorima primetićemo da je broj ličnih sajtova, portala i blogova, profila višestruko veći od broja onih iza kojih stoji neka zvanična organizacija ili institucija. Nažalost, ovi drugi mnogo kasne na ovom polju i ostavili su slobodan prostor za pojedince, stručnjake, amatere, ljubitelje ili kritičare različitih oblasti. Ovakva situacija dovela je do toga da, kad nađemo neku informaciju, ne znamo da li možemo da verujemo ili ne. Problem je i što stari, oprobani metodi provere ne pomažu pošto je nemoguće prepoznati pouzdane izvore – rezultati pretraživača zavise od naših prethodnih navika, naših prijatelja ili sajtova koje posećujemo. Istovremeno, Internet je anoniman i nikako ne možemo da znamo da li je neko ko se potpisuje sa “diplomirani ekonomsita”, “diplomirani inženjer” ili “prof. dr” stvarno to i da li stvarno radi i da li je priznat u toj oblasti. U ovakvim slučajevima često dođemo do toga da gledamo čega ima više, ali i taj metod može da zavara (istina je najčešće nezanimljiva, dosadna i ne sviđa se velikom broju ljudi). Jedini izlaz iz ovakve situacije su sajtovi zvaničnih institucija, ali njih nema (a i kad ih ima često nisu “savremeni i lepi”, neažurni su i spori). I kako onda naći istinu? Da li bi vaš novi skupo plaćeni mobilni telefon/laptop/automobil dali na popravku stolaru iz komšiluka koji se potpisuje kao stručnjak ili bi pokušali da pronađete ovlašćeni servis? Da li bi dozvolili da vas operiše neko ko je hiruški “zanat” stekao skupljajući informacije na Googlu ili bi potražili hirurga koji je to studirao, specijalizirao, doktorirao? Znam da sigurno ima mnogo onih koji i u ovim slučajevima biraju prvu opciju, ali siguran sam da ih je, kod ovih realnih slučajeva, mnogo manje nego kada je reč o pisanju/čitanju na Internetu.

Glavni razlog za pisanje ovog teksta je to što se tokom prethodnih dana dosta pisalo o realciji između Internet vesti (pre svega Twittera) i klasičnih medija. Situacija sa medijma slična je, ali bolja, nego prethodno opisan slučaj zvaničnih sajtova. Priča o Twitteru (blogovima i društvenim mrežama uopšte) kao sredstvu za informisanje mi deluje kao totalan promašaj! Najčešći argument “tviteraša” je brzina prenošenja informacija i obaveštavanje u relanom vremenu ali upravo ova osobina Twittera, i drugih društvenih mreža, je najveća mana. Brzina kojom nove informacije nastaju i kojom se šire onemogućava njihovu proveru i često se dešava da nepotpune, neproverene ili pogrešne informacije obiđu svet.

One Response
  1. avatar 10.08.2011.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: