CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

OPERA: Neutrini brži od svetlosti

OPERA: Neutrini brži od svetlosti 1Danas popodne u CERN-u održan je seminar na kome su predstavljeni rezultati merenja brzine neutrina u laboratoriji Gran Saso. Rezultati dobijeni na osnovu merenja vršenih tokom prethodnih godina pokazali su da neutrini prešli put od 730 km za 60ns brže od svetlosti.

Rad koji je o ovome objavila kolaboracija Gran Saso na ArXiv-u pre dva dana izazvao je burne lavinu naslova u novinama i burne reakcije u javnosti. Bez obzira što su novinari i javnost doneli presudu protiv Ajnštajnove specijalne teorije relativnosti rezultati i realnost nisu tako jasni i crni za specijalnu teoriju relativnosti.

Nacionalna laboratorija Gran Saso (LNGS)  nalazi se u Italiji, između gradova L’Aquila i Teramo, na 120km od Rima. U ovoj laboratoriji oko 750 naučnika, iz 22 zemlje radi na 15 različitih eksperimenata. Laboratorija se nalazi duboko ispod površine zemlje i od spoljašnjeg sveta i uticaja kosmičkog zračenja štiti je sloj od 1400 metara stena. Zadatak ove laboratorije je analiza snopa neutrina koji dolazi iz CERN-a, kod Ženeve.

Neutrini nastali u CERN-u, pomoću SPS akceleratora, kreću na put dug 730 kilometara, kroz unutrašnjost naše planete i stižu do detektora u laboratoriji Gran Saso. Različiti eksperimenti u LNGS vrše različita merenja na tom snopu neutrina. Jedan od eksperimenata, OPERA, tokom prethodnih godina merio je vreme potrebno da neutrini stignu iz CERN-a do detektora.

Neutrini su čestice vrlo male mase  a njihova interakcija sa okolinom je zanemarljivo mala. Oni neometano prolaze ne samo kroz ogromna prostranstva svemira već i kroz našu planetu. Zbog svojih osobina neutrini iz CERN-a putuju kroz našu planetu do LNGS-a kao da je to prazan prostor. Merenje vremena potrebnog da neutrini pređu ovo rastojanje od  730 km je komplikovan i vrlo zahtevan proces. Zbog brzine približne brzini svetlosti neutrini skoro trenutno (~2 ms) prelaze ovo rastojanje i neophodno je tačno merenje rastojanja između mesta nastanka i detekcije neutrina, sinhtonizacija časovnika na obe lokacije i poznavanje samog procesa detekcije. Glavna osobina neutrina, da prolaze kroz materiju skoro bez interakcije, dodatno otežava njihovu detekciju i merenje.

OPERA: Neutrini brži od svetlosti 2Tim fizičara koji je radio na OPERA eksperimentu prikupio je podatke o 15000 neutrina u periodu od 2006. godine. Dobijeni rezultati bili su iznenađujući pa su izvršene dodatne provere opreme i proračuni mogućih grešaka. Nakon detaljnih analiza rezultata i opreme utvrđeno je je izmerena brzina neutrina veća od brzine svetlosti u vakuumu! Izmereno je da neutrini rastojanje od 730 kilometara prelaze za 60 nanosekundi brže od svetlosti! Greška merenja, nastala zbog eksperimentalne opreme i statistike je mnogo manja (7.4, odnosno 6.9 nanosekundi).

Za sada ne postoji objašnjenje dobijenog rezultata. Podaci koje je ima OPERA kolaboracija pokazuju da je reč o pouzdanom rezultatu i svi pokušaji pronalaženja neke greške merenja nisu uspeli. Na današnjem seminaru kolaboracija je predstavila dobijene rezultate i pozvala ostale laboratorije u svetu da provere dobijene rezultate.

Neutrini su čudne čestice i od kad znamo za njih ne prestaju da nas iznenađuju. Još je rano za prognoze kakvo su nam iznenađenje oni sada spremili i kakve će to posledice imati na fundamentalnu fiziku. Razočaravajuće za mnoge, malo je verovatno da ovaj rezultat može da ugrozi opstanak Ajnštajnove teorije relativnosti, ali moguće je da će dopuna ove teorije biti neophodna.

Rezultat eksperimenta OPERA otvorio je zanimljive mogućnosti. Ne treba zaboraviti da su za velike promene u nauci potrebne i dodatne provere i potvrde. Pre tumačenja ovog rezultata i donošenja bilo kakvih zaključaka neophodno je da rezultat bude potvrđen. Ako se ispostavi da je izmerena brzina tačna, biće to sigurno zanimljiv dan za fiziku.

Uskoro detaljnije…

10 Comments
  1. avatar 23.09.2011.
  2. avatar 23.09.2011.
  3. avatar 24.09.2011.
  4. avatar 24.09.2011.
  5. avatar 24.09.2011.
  6. avatar 24.09.2011.
  7. avatar 26.09.2011.
  8. avatar 27.09.2011.
  9. avatar 27.09.2011.
  10. avatar 29.09.2011.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.