CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Ljudi koji menjaju svet – Henri Ford

Ljudi koji menjaju svet - Henri Ford 1„Da sam pitao ljude šta bi hteli, oni bi rekli da žele brže konje“
Henri Ford

Svet menjaju ljudi koji su u stanju da misle drugačije i koji podstiču druge da misle drugačije. Drugačije razmišljanje je posebno važno i dragoceno kada treba rešiti neki problem ili osmisliti novi proizvod.
“Kada tek počinjete sa rešavanjem nekog problema, prvo rešenje koje smislite je veoma složeno i većina ljudi stane na tome. Ali ako nastavite da živite sa problemom i oljuštite više slojeva tog luka, možete često da dođete do nekih veoma elegantnih i jednostavnih rešenja. Većina ljudi jednostavno ne uzme vreme i energiju potrebnu da stigne do toga.” – rekao je jednom prilikom Stiv Džobs, jedan od osnivača Apple-a [1]. Henri Ford definitivno nije pripadao toj većini…

Henri Ford (Henry Ford) je bio poznati američki industrijalac, osnivač i vlasnik čuvene kompanije za proizvodnju automobila Ford Motor Company, ali takođe i jedan od najpoznatijih istraživača organizacione prakse. Ford je nauku o organizaciji obogatio značajnim praktičnim doprinosima. Njegove organizacione inovacije su i u vreme savremene, moderne organizacije i dalje prisutne. Njegova najpoznatija dela su: „Moj život i rad“ i „Veliko danas – veće sutra“.

Rođen je u američkoj saveznoj državi Mičigen 30. jula 1863. godine kao prvo od šestoro dece imigranata iz južne Irske. Već kao dečak pokazivao je veliko interesovanje za mehaniku i često radio u očevoj radionici. Sa šesnaest godina otišao je od kuće da bi učio mašinstvo. Nakon nekoliko godina vraća se u rodni grad i ubrzo dobija posao inženjera u Edison Iluminating Company. Posle samo dve godine biva unapređen u glavnog inženjera, što mu donosi veće prihode i omogućava mu da se posveti vlastitim eksperimentima na motorima sa unutrašnjim sagorevanjem.

Ljudi koji menjaju svet - Henri Ford 2Uspesi u eksperimentalnom radu ga ohrabruju pa daje otkaz u Edison Iluminating Company i osniva sa drugim inovatorima Detroit Automobile Company koja je, na žalost, ubrzo bankrotirala. Nakon nje postaje suosnivač Henry Ford Company koju nakon izvesnog vremena napušta, a iz nje nastaje nova firma – Cadilac Automobile Company. Međutim, naredne godine, 1903. Ford osniva svoju vlastitu firmu pod nazivom Ford Motor Company. Već 1908. godine kompanija pušta u prodaju čuveni model „T“.

Kompanija Ford, praktično je nastala na ogromnom uspehu modela „T“ i do dana današnjeg, zadržala se među pet najvećih svetskih proizvođača motornih vozila. Henri Ford i njegova kompanija su, globalno gledano, među najzaslužnijima za stvaranje i razvoj svetske automobilske industrije, ali i kompletan smer razvoja civilizacije dvadesetog veka [2].

Model „T“, poznat takođe i kao „tin lizi“ je za punih devetnaest godina, koliko se proizvodio (do 1927. godine), napravljen u 15 miliona primeraka, što je za ondašnje industrijsko-proizvodne mogućnosti bilo ravno čudu. Ovakvu popularnost stekao je zahvaljujući činjenici da je bio prvi masovno proizvođen automobil koji je mogao da preveze više ljudi, a u isto vreme bio i dovoljno jeftin da su ga mogli priuštiti i niži društveni slojevi.

Naime, Ford je tvorac jednog sistema proizvodnje – sistema pokretne trake (sistem konvejera). Ovaj sistem doprineo je unapređenju organizacije rada u proizvodnji, a njegove najznačajnije prednost su: racionalno korišćenje elemenata proizvodnje, veći stepen iskorišćenja vremena, primena specijalizacije, adekvatnija priprema proizvodnje, veća količina proizvedenih proizvoda, veća produktivnost rada i dr. [3]. Ovakav način proizvodnje je za rezultat imao neverovatno povećanje produktivnosti uz istovremeno znatno snižavanje troškova proizvodnje, što je automobil koji se proizvodio u Fordovoj fabrici učinilo neuporedivo jeftinijim od svih konkurentskih modela.

Ipak, pored svih ovih prednosti, bitno je istaći i jedan nedostatak ovakvog sistema proizvodnje, a to je da je rad radnika sveden na najjednostavnije operacije, pa usitnjenost posla prouzrokuje monotoniju koja može biti uzrok prevremene pojave zamora radnika.

Henri Ford je takođe bio i začetnik ideje o proizvodnji istog modela automobila na različitim lokacijama, pa je tako model „T“ vrlo brzo počeo da se proizvodi u lokalnim pogonima u Kanadi, Australiji i Evropi. Ford je, kao sledbenik Tejlora, koji se uz Fajola smatra tvorcem naučne organizacije, nastavio neka od njegovih istraživanja unoseći određene modifikacije, a pre svega vezano za istraživanja u oblasti rukovođenja, metoda rada i organizacionih principa.

Henri Ford je umro pre tačno 70 godina, 7. aprila 1947. godine u 84. godini života, na svom imanju u Dirbornu u saveznoj državi Mičigen. Njegove inovacije ne samo da su dovele do revolucije industrijske proizvodnje, već su imale i veliki uticaj na modernu kulturu, u toj meri da neki društveni teoretičari razdoblje ekonomske i društvene istorije u kome je on stvarao nazivaju „fordizam“ [4].

I danas, Fordove kompanije u više od 50 zemalja sveta zapošljavaju na stotine hiljada radnika, proizvodeći godišnje više od deset miliona motornih vozila, mahom – automobila.

[1] https://raf.edu.rs/citaliste/svastara/3856-sta-mozemo-da-naucimo-od-stiva-dzobsa
[2] http://www.magazinauto.com/sto-godina-forda-t/
[3] Nikolić S. 1994. Organizacija preduzeća: Niš: Prosveta
[4] https://sh.wikipedia.org/wiki/Henry_Ford

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.