CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Nobelova nagrada 2011 – fizika

Nobelova nagrada 2011 - fizika 1

14 milijardi godina širenja svemira

Dobitnici Nobelove nagrade za 2011 godinu za fiziku su trojica astrofizičara iz Amerike: Saul Perlmutter (Lawrence Berkeley National Laboratory and University of California, Berkeley, CA, USA), Brian P. Schmidt (Australian National University, Weston Creek, Australia) i Adam G. Riess (Johns Hopkins University and Space Telescope Science Institute, Baltimore, MD, USA).

Trojica naučnika dobila su Nobelovu nagradu za fiziku za otkriće ubrzanog širenja svemira na osnovu posmatranja supernova. Jednu polovinu nagrade dobio je  Saul Perlmutter a drugu polovinu dele Brian P. Schmidt i Adam G. Riess.

Od nastanka ljudske civilizacije čovek je težio da upozna svet u kome živi, da sazna kako je “svet” nastao i koja je budućnost svega što ga okružuje. Tokom vekova menjale su se slike sveta. Krenulo je od Zemlje – ploče koju nose slonovi i kornjače, Zemlje koja je u centru svemira i oko koje kruže Mesec, planete, Sunce i druge zvezde. Evolucija opisa svemira u kome živimo bila je spora ali tokom XX veka razumevanje svemira u kome živimo polako je prevazilazilo oblast filozofije i postajalo je deo fizike i astrofizike. Više to nije bila samo priča već nešto što može da se posmatra i meri.

Do početka XX veka i Ajnštajnove opšte teorije relativnosti (1916. godina) verovalo se da je svemir stalan i nepromenljiv. Jednačine za gravitaciju opšte teorije relativnosti davale su drugačije rešenje – svemir koji ne miruje već se stalno menja. Tvorac ovih jednačina, Albert Ajnštajn, da bi dobijeni model svemira usaglasio sa svojim verovanjem odlučio je da u jednačine uvede tzv. kosmološku konstantu. Ova konstanta imala je zadatak da omogući da jednačine kao rešenje daju statičan i nepromenljiv svemir. Ubrzo je Ajnštajn priznao da je kosmološka konstantna njegova najveća greška.

Aleksandar Fridman (1922. godina) je rešavajući Ajnštajnove jednačine došao do jednačina koje opisuju evoluciju svemira. Rešenja ovih Fridmanovih jednačina dala su tri modela svemira koji se širi na različite načine. Potvrda širenja svemira stigla je nekoliko godina kasnije. Edvin Habl je posmatrajući promenljive zvezde – Cefeide u galaksijama sa Palomar teleskopa nerio njihove brzine na osnovu doplerovog pomaka. Na osnovu izmerenih rezultata postavio je tzv. Hablov zakon (1929. godina). Prema ovom zakonu sve galaksije se od nas udaljavaju brzinom koja je proporcionalna njihovom rastojanju. Bio je ovo posmatrački dokaz Fridmanovih modela i širenja svemira!

Nobelova nagrada 2011 - fizika 2

Mehanizam nastanka supernova tipa Ia

Posle ovog otkrića nastupilo je malo zatišije u kosmologiji koje je, u poslednjoj deceniji XX veka, prekinuto iznenadnim i revolucionarnim otkrićem trojice ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade. Dva tima astrofizičara, jedan koji je vodio Saul Perlmutter od 1988. godine i drugi koji je predvodio Brian Schmidt (od 1994. godine) a Adam Riess igrao glavnu ulogu krenula nezavisno jedan od drugog da preciznije provere i izmere Hablov zakon.

Protekle decenije donele su veliki napredak u razumevanju procesa u evoluciji zvezda a napredak u tehnici (CCD kamere, Nobelova nagrada za fiziku, 2009. godina) omogućio je bolja i preciznija posmatranja još daljih objekata. Rastojanja više nisu merena kao u Hablovo vreme već su korišćenje nove “standardne sveće” – supenove tipa Ia. Ovaj tip supernova nastaje na specifičan način i karakteriše ga veliki i priblično isti apsolutni sjaj eksplozije. Ovakav sjaj eksplozije supernova omogućava merenje velikih rastojanja u svemiru.

Saul Perlmutter, Brian Schmidt i Adam Riess i njihovi timovi, nezavisno jedan od drugog, su posmatrajući sjaj supernova tipa Ia, merenjem njihovog rastojanja i Doplerovog pomaka zaključili da se svemir širi ubrzano! Ovo otkriće stiglo je potpuno neočekivano čak i za same istraživače. Rezultat koji su timovi očekibali, na osnovu modela Velikog praska i Fridmanovih modela bio je svemir koji se širi usporeno, ali rezultati posmatranja i merenja brzina 50 udaljenih supernova dali su suprotne rezultate.  Ovo otkriće iznenadilo je sve i dovelo je do potpuno drugačijeg pogleda na svemir u kome živimo. Skoro vek stara teorija Velikog praska i svemira koji usporava koji se širi morala je da bude dopunjena.

Nobelova nagrada 2011 - fizika 3

Proglašenje dobitnika Nobelove nagrade za fiziku za 2011. godinu

Rezultati su objavljeni u časopisu Science decembra 1998. godine. Na naslovnoj strani nalazila se slika Ajnštajna koji duva veliki balon – svemir. Ubrzano širenje svemira ponovo je u fiziku vratilo Ajnštajnovu kosmološku konstantu, najveću grešku kako je on nazvao. Ideja o kosmološkoj konstanti je vraćena ali njena funkcija bila je suprotna. Ajnštajn je konstantu uveo da bi zaustavio širenje svemira a sada je kosmološka konstanta bila tu da ubrza njegovo širenje. Jedino objašnjenje za ovakve rezultate timova ovogodišnjih laureata Nobelove nagrade je postojanje neke nove, nevidljive i odbojne energije. Ta nevidljiva energija koja pokreće ubrzano širenje svemira nazvana je tamna energija. Ni danas, 13 godina kasnije još uvek niko ne zna šta je tamna energija jedino što znamo je da ona postoji i da je oko 73% ukupne mase svemira izgrađeno od tamne energije.

Rezultati Saul Perlmutter, Brian Schmidt i Adam Riess otkrila su tamnu stranu našeg univerzuma. Posle njihovog otkrića videli smo da poznajemo samo 4-5% mase univerzuma – samo to su atomi i čestice koje mi poznajemo. Sve ostalo igrađeno je od tamne materije (23%) i tamne energije (73%). Nekada jasan i razumljiv svemir ponovo je postao mračan i nepoznat.

Image credits: NobelPrize.org, NASA/ESA, Reuters/VOA.

3 Comments
  1. avatar 04.10.2011.
  2. avatar 18.06.2012.
  3. avatar 04.10.2012.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: