CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Higs je otkriven, ali ko je uopšte taj Higs?

Kako tražimo Higsa? …. i šta znače sve ove brojke i slova?

Potraga za Higsovom česticom, kao i svakom drugom česticom, je složen i dugotrajan posao, potrebno je mnogo ljudi, tehnike, vremena, truda i ponešto sreće. Tokom dvadesetog veka otkrivene su mnogobrojne nove čestice, uglavnom sve veće i veće mase mirovanja, na sve većim i većim energijama. Povećanje mase (energije) traženih čestica tražilo je sve moćnije (i skuplje) akceleratore (više o akceleratorima). U akceleratorima čestice se ubrzavaju do brzina koje su približne brzini svetlosti a onda međusobno sudaraju. U tim sudarima nastaju mnogobrojne poznate ali i neke nove čestice. Jedan takav akcelerator je i LHC, u CERN-u (više o LHC-u), koji je izgrađen da zameni sve prethodne akceleratore i istraži fiziku u oblast energija većih od 1TeV (Šta je 1 TeV?).

Upoznati sa teorijom elementarnih čestica, tzv. Standardnim modelom (više o standardnom modelu) fizičari “usmeravju” akceleratore u željena područija i tragaju za nečim novim. Svakim sudarom čestica u akceleratoru nastaje ogroman broj događaja. Većina ovih događaja potuno je nezanimljiva za fizičare pošto je reč o dobro poznatim i analiziranim procesima i česticama. Ipak, povremeno pojavi se neki nov događaj koji zainteresuje istraživače. Analizirajući te nove događaje i njihovim upoređivanjem sa poznatim teorijskim predviđanjima fizičari tragaju za novim česticama ili odbacuju mogućnosti za njihovo postojanje.

Jedna takva potraga bila je i lov na Higsovu česticu, tj. Higsov bozon. Prema predviđanjima Standardnog modela ova čestica nije trebala da ima masu veću od svih do sada detektovanih čestica, ali načini i mogućnosti za njeno detektovanje uslovili su potrebu za mnogo energije, mnogo više nego što je to bilo potrebno za druge čestice. Zbog toga je bilo potrebno izgraditi veliku i moćnu mašinu, kao što je LHC, koja će obezbediti dovoljan broj sudara na dovoljno visokoj energiji. U tim sudarima je potrebno proizvesti dovoljan broj Higsovih čestica koje će detektori uhvatiti. Ali… detektori ne mogu da uhvate Higsov bozon!

Za lov na ovu “neuhvatljivu” česticu potrebno je koristiti neke posredne metode. Te metode zasnivaju se na hvatanju produkata raspada tražene čestice (metod koji se najčešće i koristi u detekciji čestica). Higsov bozon raspada se na različite načine a najznačajniji i najčešći kanali raspada su: \gamma \gamma, Z Z (ili 4 leptona, kako se drugačije označava), W Wb b\tau \tau. Kao konačni produkti ovih raspada nastaju dva fotona,  dva Z bozona (koji se kasnije raspadaju na 2 para leptona, elektrona ili miona, i tako identifikuju), dva W bozona (od koji se svaki identifikuje raspadom na elektron i elektronski neutrino ili mion i mionski neutrino). Kanali b b\tau \tau su dosta složeniji i detektuju se na osnovu složenijih raspada i kojima nastaje više čestica.

Analizom ovih pet kanala i brojanjem događaja na određenim energijama određuje se broj proizvedenih Higsovih čestica (tj. bozona koji se raspadaju na ovakav način). Analiza registrovanih podataka zasnovana je na statistici i potrebno je analizirati mnogo podataka za dobijanje konačnih zaključaka, tj. za potvrdu ili odbacivanje teorije o postojanju odgovarajuće čestice.

Higs je otkriven, ali ko je uopšte taj Higs? 1U statističkoj analizi podatak vrši se upoređivanje broja registrovanih događaja sa teorijskim predviđanjima. Kako svaka statistička izračunavanja nose i određenu mogućnost greške potrebno je odrediti i tu vrednost, tj. mogućnost da su neki rezultati samo proizvod slučajnih događaja. Ta mera kojom se određuje pouzdanost dobijenih podataka naziva se statistički značaj i izražava se kao “sigma”, gde je \sigma standardna devijacija. Što je broj sigma veći veća je i verovatnoća da su rezultati pouzdani, tj da nije reč o nekom slučajnom procesu. Tokom prikupljanja i analize podataka statistički značaj se menja i što je veći broj analiziranih događaja on postaje sve veći (ako je reč o “dobrom” rezultatu, tj. o postojanju neke čestice) odnosno sve manji ako je reč o slučajnim procesima.  Staistički značaj od 1 \sigma označava da je rezultat tačan sa verovatnoćom od 68.2689492%, 3 \sigma je već 99.7300204% (tj. mogućnost greške od 1:370000) dok je za potvrdu otkrića potrebno 5 \sigma odnosno verovatnoća da je rezultat tačan od 99.9999426697%!

Eksperimenti ATLAS i CMS danas su predstavili rezultate u kojima su upravo sa ovom verovatnoćom pokazali da postoji Higsov bozon na energiji od 125-126 GeV.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: