CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Bezbednost hrane

Food-Safety-PicPesticidi u poljoprivrednim proizvodima, hormoni u mleku, antibiotici u mesu – šta ovi sastojci koji mogu da se nađu u hrani znače za naše zdravlje? Iako su količine ovih sastojaka male, a stručnjaci još uvek diskutuju oko toga da li su opasni ili ne, njihovo prisustvo u hrani zbunjuje i uznemirava ljude.

Hormoni u hrani

Hormonske injekcije daju se stoci kako bi brže dostigla željenu težinu. Veća težina znači više mesa, što znači veći profit za proizvođača. Hormoni, takođe, povećavaju proizvodnju mleka kod krava. Hormoni se decenijama koriste u industriji mesa i mleka. Veštaćki estrogen i testosteron su najčešće korišćeni hormoni. Prvi put je zabrinutost zbog injekcija estrogena koje su davane stoci izašla na videlo pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka kada su skoro sve krave u SAD tretirane sastojkom dietilstilbestrolom (DES). DES se koristio i u medicini, na primer, davan trudnicama kako bi se sprečio pobačaj.DES je izbačen iz upotrebe i u medicini i u stočarstvu. Poznato je, takođe, da dugotrajna izloženost estrogenu povećava rizik za rak dojke. To, logično, povlači pitanje da li je bezbedno dugotrajno korišćenje veštačkog estrogena kod stoke.

Rekombinovani (genetski modifikovan) goveđi hormon rasta je druga vrsta hormona koja povećava količinu mleka kod krava. Postoje sumnje da, iako sam po sebi bezbedan, on povećava nivo drugih hemikalija u organizmu koje mogu da izazovu rak. Za sada nema definitivnog dokaza ni da je bezbedan, ni da nije bezbedan. U svakom slučaju, FDA (Američka uprava za hranu i lekove) je 1993. godine odobrila upotrebu ovog hormona za stoku. Koliko hormona ima u jednom hamburgeru i da li on može da vam naškodi? Odgovor je da niko zaista ne zna. Istraživanja pokazuju da se hormoni koji se daju stoci pojavljuju u mesu i mleku. Da li se ovi hormoni prenose i na ljude i povećavaju rizik od bolesti i dalje je pitanje bez odgovora.Istraživanja koja finansira prehrambena industrija pokazuju da nema rizika, dok
nezavisna istraživanja govore da rizka po zdravlje ljudi ima.

Iako nije dokazana direktna veza, već dugo se sumnja da meso tretirano hormonima utiče na pojavu ranog puberteta kod dece. Tačno je da deca sve ranije ulaze u pubertet, ali da li su hormoni iz mesa krivi, ili se to može pripisati uslovima života savremene dece, pitanje je na koje naučnici još uvek nisu dali konačni odgovor. Štaviše, oni tvrde da je veoma teško razdvojiti sve elemente važne za istraživanje, jer hormoni prirodno postoje i u hrani i u organizmu dece (i ljudi generalno). Uz sve to, delovanje hormona je suptilno i potrebne su godine da se prikaže.

Količina hormona koja ulazi u krvotok čoveka nakon što pojede meso tretirano hormonima je mala u poređenju sa estrogenom koji organizam svakodnevno proizvodi. Ipak, čak i mali nivo hormona može bitno da utiče na neke procese u organizmu. Zbog nedostatka čvrstih dokaza o bezbednosti hormona u hrani, Evropska Unija je zabranila korišćenje svih hormona u govedini, a Japan, Kanada, Australija, Novi Zeland i EU su zabranile i rekombinovani goveđi hormon rasta. U SAD ne postoje značajna istraživanja koja bi procenila bezbednost po zdravlje hormona u mesu i mleku.

Pesticidi u voću i povrću

Farmeri koriste pesticide u konvencionalnoj proizvodnji voća i povrća. EPA (američka Agencija za zaštitu životne sredine) ograničila je količinu ostataka pesticida koji mogu da se pojave u hrani, a na osno-vu složenog procesa koji uključuje različite elemente kao što su toksičnost pesticida,ali i količina hrane koju ljudi unose. Nakon ovih izračunavanja, svaki od 9700 pesticida (toliko ih je bilo prilikom poslednjeg brojanja), dobio je broj odnosno procenat koji se toleriše.
Prema navodima FDA koji se baziraju na istraživanju neprofitne organizacije po imenu Radna grupa za zaštitu životne sredine (EWG), sledeće voće i povrće sadrži najviše nivoe ostataka pesticida: breskve, jabuke, paprike, celer, nektarine, jagode, trešnje, kruške, grožđe, spanać, zelena salata, krompir. Prema ovom istraživanju, najmanje ostataka pesticida imaju: avokado, zamrznuti kukuruz šećerac, ananas, mango, špargle, zamrznuti grašak, banane, kupus, brokoli, papaja.

Izloženost pesticidima može se smanjiti konzumiranjem organski gajenog voća i povrća umesto onog sa liste koja sadrži najveće količine ostataka pesticida. A bez obzira da li je reč o konvencionalno ili organski gajenom voću i povrću, trebalo bi preduzeti sledeće korake kako bi se smanjila zagađenost od pesticida ili bakterija: dobro operite voće i povrće pre upotrebe; oljuštite voće i povrće (ljuštenjem se uklanjaju, u velikoj meri, pesticidi i bakterije, ali se istovremeno uklanjaju i vredni hranljivi sastojci).

Antibiotici u mesu

Rančeri i farmeri daju male doze antibiotika stoci, svakoga dana, ne da bi sprečili da se stoka razboli, već da bi brže dobila na težini. Mnogi lekari i istraživači sumnjaju da se na ovaj način doprinosi pojavi sve većeg broja bakterija koje su otporne na antibiotike, što ima značajne i opasne posledice po naše zdravlje.

Istraživanje iz 2010. godine pokazalo je da je 84% bakterije salmonela u mlevenom goveđem mesu (iz supermarketa) bilo otporno da neke antibiotike. Istraživanje iz 2012. pokazalo je da su se ljudi razboleli unošenjem salmonele otporne na bakterije iz mesa svinja kojima je davan antibiotik ciprofloksacin. FDA procenjuje da je davanje antibiotika pilićima dovelo do toga da se 1999. godine 11.000 ljudi razboli od crevnih bolesti čiji je uzročnik na antibiotike otporna bakterija. Delom i zbog ovih otkrića naučnika, nekoliko glavnih lanaca brze hrane u SAD je odbilo da kupuje pileće meso tretirano antibioticima, dok su druge kompanije nastavile da kupuju i prodaju antibioticima tretirano meso.

I kod mesa je najbolje, ako je moguće, kupovati ono organski gajeno ili lokalno proizvedeno (najbolje kod poznatog farmera). Da bi meso bilo prodavano kao organski gajeno, mora da zadovolji nekoliko kriterijuma: da je stoka hranjena organski proizvedenom hranom (a posebno da nije hranjena klaničkim otpadom), da stoka nije tretirana antibioticima i hormonima, da meso nije zračeno u procesu prerade, te da je stoka vođena na ispašu (odnosno da nije živela samo u štalama i tamo hranjena).

Dijetaplus.com

Više informacija potražite na:

Tags:
One Response
  1. avatar 14.01.2016.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: