CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Ervin Šredinger i najpoznatija mačka

Erwin_SchrödingerNa današnji dan, 12. avgusta 1887. godine, rođen je Ervin Šredinger jedan od najznačajnijih fizičara i osnivača kvantne mehanike.

Rođen je u Beču, kao sin jedinac u porodici dobro obrazovanih roditelja. Obrazovanje je počeo u kući, gde je do 11. godine učio od svog oca i privatnog učitelja. Nakon toga učenje nastavlja u školi a kasnije upisuje Bečki univerzitet.

Na ovom univerzitetu diplomirao je fiziku i ostao je tu do Prvog svetskog rata. Tokom rata borio se na italijanskom frontu, kao artiljeriski oficir. Nakon rata vraća se u Beč, gde se oženio 1921. godine, a kasnije je dobio poziciju teorijskog fizičara na univerzitetu u Cirihu. Šest godina koje je proveo na ovom univerzitetu (1921-1927) bile su najproduktivnije u njegovoj karijeri. Godine 1927. odlazi na Berlinski univerzitet da zameni Maksa Planka. Na ovom univerzitetu ostao je do dolaska nacista 1933. godine, kad odlazi na Oksford. Iste godine podelio je Nobelovu nagradu za fiziku sa Polom Dirakom.

Pet godina kasnije vraća se za Austriju, ali nakon što je Austrija pripojena nacističkoj Nemačkoj odlazi za Dablin gde se bavio filozofijom fizike. U Beč se vraća 1960. godine, gde je umro 4. januara 1961. godine.

Google obeležio 126. rođendan E. Šredingera

Google obeležio 126. rođendan E. Šredingera

Ervin Šredinger je najveći doprinos fizici dao formulacijom tzv. talasne funkcije. Nakon rada De Brojla iz 1924.  godine u kome je on pretpostavio da svaku česticu “prati” odgovarajući talas i Hajzenbergove “matrične matematike”fizika je mnogo napredovala i odmakla od Borove formulacije atoma, a nova teorija postizala je velike uspehe tamo gde stara nije funkcionisala. Nažalost, rad sa Hajzenbergovim matricama bio je naporan i komplikovan, a vizuelno prikazivanje rezultata i efekata još teže.

A tada se, kako u knjizi “Božija čestica” kaže Lion Lederman “dogodio najslavniji godišnji odmor u istoriji fizike”. U nastavku Lederman na šaljiv i zanimljiv način opisuje kako je Šredinger došao do sigurno jednog od najznačajnihih otkrića u fizici.

Šredinger je zaključio ‘Meni je potreban godišnji odmor’. … Ostavio je ženu kod kuće, iznajmio vilu u švajcarskim Alpima na dve i po nedelje, poneo sveske i dva bisera i – poveo sa sobom jednu damu, jednu svoju raniju žensku iz Beča. Sebi je odredio misiju: da spase kvantnu teoriju, koja je tada bila sva zakrpljena i škriputava. Ovaj fizičar rođen u Beču, ugurao je sebi ta dva bisera u uši da mu nikakvi suvišni zvuci ne bi skretali pažnju. Svoju devojku je smestio u krevet, da mu se nađe pri ruci, za nadahnuće. Nije imao šta da se dvoumi, samo je trebao da odradi dva posla: da stvori novu kvantnu teoriju i da postigne to da mlada dama bude zadovoljna. (Nemoj postati fizičar ako nisi spremam da ispuniš ta dva zahteva.)

Sa sigurnošću možemo da tvrdimo da je Šredinger uradio bar jedan od dva zadatka koja je sebi postavio. Rezultat ovog “godišnjeg odmora” bila je poznata jednačina, koja je nazvana “Šredingerova jednačina” koja se u najopštijem obliku može napisati kao:

i \hbar \frac{\partial}{\partial t} \Psi = \hat{H} \Psi

a verovatno najpoznatiji oblik ove jednačine, za nerelativističku česticu, je:

i \hbar \frac{\partial}{\partial t} \Psi(\mathbf{r}, t) = \left[ \frac{-\hbar^2}{2m} \nabla^2 + V(\mathbf{r}, t) \right] \Psi(\mathbf{r}, t)

Schrodingers_cat.svg

“Šredingerova mačka” = živa i/ili mrtva

Osim ove ni malo jednostavne jednačine Šredinger je u javnosti verovatno mnogo poznatiji po paradoksu koji je nazvan “Šredingerova mačka”. “Šredingerova mačka” je misaoni eksperiment, koji ne ugrožava mačke i druge životinje, u kome je mačka zatvorena u neprovidnoj kutiji. Osim mačke u kutiji se nalazi mala količina radioaktivnog materijala, Gajgerov brojač, čekić i cijanid. Postavka eksperimenta je takva da Gajgerov brojač detektuje radioaktivno zračenje materijala koji se nalazi u kutiji. Ako do raspada dođe brojač aktivira čekić koji lomi posudu u kojoj se nalazi cijanid a otrov ubija mačku.

Paradoks Šredingerove mačke ogleda se u tome da bez otvaranja kutije nije moguće da znamo da li je mačka živa ili mrtva. Pošto je proces radioaktivanog raspada slučajan i zasnovan na kvantnim efektima ne postoji ni jedan način da budemo sigurni da li se neki atom raspao ili nije, a samim tim i da li je čekić razbio otrov ili nije. Prema kvatnoj mehanici, tačnije kopenhagenskoj interpretaciji, pre otvaranja kutije mačka je istovremeno živa i mrtva, tj. njena talasna funkcija je “mešavina” ova dva stanja sa jednakom verovatnoćom:

\textrm{\v Sredingerova ma\v cka}=\frac{1}{\sqrt{2}}\|ziva>+\frac{1}{\sqrt{2}}\|mrtva>

Ovde dolazimo do paradoksa – jednostavna veza između kvantnih efekata mikrosveta i naših saznanja o makrosvetu dovodi do potpuno neočekivanog rezultata i Šredingerove mačke koja je živa i/ili mrtva.

Pogledajte interesantno objašnjenje ovog paradoska u 100 sekundi, a za bolje razumevanje Šredingerove jednačine i kvantne fizike… potrebno je mnogo više vremena…

ps. Radoznalost nije ubila mačku! Verovatnoća da mačka pređe u stanje “mrtva” nakon otvaranja kutije je 50%, isto kao i verovatnoća da pređe u stanje “živa”. Lepše zvuči radoznalost je oživela mačku! 🙂

(Prvi put objavljeno 12. avgusta 2013)

One Response
  1. avatar 28.08.2013.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.