CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Mihajlo Pupin (1858 – 1935)

Na današnji dan, 9. oktobra 1858. godine u malom selu Idvor, u Banatu, rođen je Mihajlo Pupin, naučnik, pronalazač, profesor na Univerzitetu Kolumbija, nosilac jugoslovenskog odlikovanja Beli orao Prvog reda i počasni konzul Srbije u SAD (u zavisnosti od izvora kao datumi rođenja pojavljuju se 4. oktobar i 9. oktobar a godine 1858. i 1854).

Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mestu, a srednju školu završio je u Pančevu. Zbog aktivnosti u pokretu Omladine srpske i sukoba sa nemačkom policijom, napušta Srbiju i 1872. godine odlazi u Prag nastavio školovanje. Nakon očeve iznenadne smrti, u martu 1874, u svojoj dvadesetoj godini života doneo je odluku da prekine školovanje u Pragu i da ode u SAD.

Mihajlo Pupin (1858 - 1935) 1
Rodna kuća Mihajla Pupina u Idvoru (credits: Sonjabgd / Wikipedia)

Pupin je, po dolasku i SAD, promenio svoje ime u Mihajlo Idvorski Pupin da bi naglasio svoje poreklo.

Po dolasku u Ameriku pet godina je radio kao fizički radnik i paralelno učio engleski, grčki i latinski jezik. Godine 1879. položio je prijemni ispit i upisao studije na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku.

Studije je završio 1883. godine sa izuzetnim uspehom iz matematike i fizike. Nakon studija vratio se u Evropu, i to prvo u Veliku Britaniju (1883—1885) gde je nastavio školovanje u oblasti matematike i fizike na Univerzitetu Kembridž. Iz Kembridža odlazi za Berlin gde nastavlja studije eksperimentalne fizike.

Mihajlo Pupin (1858 - 1935) 2
Mihajlo Pupin (1858 – 1935)

Doktorsku disertaciju “Osmotski pritisak i njegov doprinos slobodnoj energiji” objavio je 1889. godine.

Iste godine postao je nastavnik, a od 1901. godine redovni profesor, na Univerzitetu Kolombija, gde je proveo punih 40 godina. Kao profesor teorijske elektrotehnike svoja istraživanja je usmerio ka istraživanju tih fenomena.

Godine 1892. njegovu pažnju privukla je električna rezonanca. Tokom istraživanja ovog fenomena Pupin je pronašao električno strujno kolo sa mogućnošću podešavanja rezonantnih frekvenci. Ovaj patent našao je primenu u radio komunikaciji, a Pupin ga je kasnije prodao kompaniji Markoni.

Do još jednog značajnog otkrića došao je 1896. godine, samo godinu dana nakon što je Rentgen objavio svoj pronalazak X-zraka, Pupin je pronašao način da značajno skrati vreme snimanja od oko jednog časa na samo nekoliko sekundi. Ovim unapređenjem Pupin je omogućio široku i efikasnu primenu rentgenskog snimanja, koje se još uvek primenjuje. Ovo značajno unapređenje rentgena Pupin je postigao tako što je između objekta koji se snima i fotografske ploče jedan dodao fluorescentni ekran.

Mihajlo Pupin (1858 - 1935) 3
Pupinova zgrada na Univerzitetu Kolumbija

Pupinov najznačajniji pronalazak je u svetu poznat pod imenom „Pupinova teorija“ (1896) kojom je rešio problem povećanja dometa prostiranja telefonskih struja. Ovo otkriće omogućilo je otklanjanje štetnog dejstva kapacitivnosti provodnika koje je predstavljalo glavnu smetnju prenosa signala na velikim rastojanjima, a manifestovalo se pojavom šuma. Problem je rešen postavljanjem induktivnih kalemova na tačno definisanim rastojanjima duž provodnika.

Da bi došao do ovog rešenja Pupin je krenuo od tada već dobro poznate jednačine koja opisuje oscilovanje zategnute žice. Da bi rešio problem prenosa električnog signala Pupin je matematički analizirao analogni model oscilovanja žice na kojoj su raspoređeni tegovi određene mase. Rešavanjem ovog modela došao je do zaključaka koji su primenjeni na električko kolo, gde su mase zamenjene indukcionim kalemovima, dali željene rezultate. Ti kalemovi postali su poznati kao “Pupinovi kalemovi” i zahvaljujući njima uspostavljene su prve međugradske i međunarodne telefonske linije, a u upotrebi su ostali do danas u analognoj telefoniji.

Nakon ulaska SAD u Prvi svetski rat, 1917. godine, Pupin je na Univerzitetu Kolumbija organizovao grupu za pronalaženje efikasnih metoda za otkrivanje podmornica. Takođe je radio na uspostavljanju komunikacije između aviona.

Osim naučno-istraživačkog rada Pupin je dao izuzetan doprinos položaju Kraljevine Srbije u svetu. Godine 1912. imenovan je za počasnog konzula u SAD. Sa ove pozicije je, do 1920. godine, dao značajan doprinos uspostavljanju međudržavnih i širih društvenih odnosa između Kraljevine Srbije, a kasnije Kraljevine Jugoslavije, i SAD. Kao poznati i priznati naučnik u Americi imao je značajan uticaj na konačne odluke Pariske mirovne konferencije i određivanje granica tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Tokom vrlo teških i nepovoljnih pregovora za Srbiju, kada su Francuska, Engleska i Rusija zatražile su od Srbije da nakon rata učini teritorijalne ustupke Rumuniji i Bugarskoj, tako što bi Banat pripao Rumuniji a Bugarskoj deo Makedonije do Skoplja, Pupin je 19. marta 1919. lično uputio Memorandum predsedniku SAD, Vudrou Vilsonu. Na osnovu podataka dobijenih od Pupina o istorijskim i etničkim karakteristikama graničnih područja Dalmacije, Slovenije, Istre, Banata, Međimurja, Baranje i Makedonije svega tri dana kasnije dao izjavu o nepriznavanju Londonskog ugovora potpisanog između saveznika sa Italijom.

Mihajlo Pupin (1858 - 1935) 4
Prvi sastanak Nacionalnog savetotavnog komiteta za vazduhoplovstvo (NACA) 1915. godine. Pupin je prvi sa desne strane. Od NACA kasnije je nastala NASA.

Godine 1924. dobio je Pulicerovu nagradu za autobiografsko delo “Od pašnjaka do naučnika” (u originalu: “From immigrant to inventor“). Dobitnik je mnogih nagrada i medalja, bio je član Američke akademije nauka, Srpske kraljeve akademije i počasni doktor 18 univerziteta.

Bio je jedan od osnivača NACA (National Advisory Committee for Aeronautics) marta 1915. godine, od koje je nastala NASA (National Aeronautics and Space Administration) oktobra 1958. godine.

Preminuo je 12. marta 1935. godine u Njujorku.

Mihajlo Pupin

„Čovekov život je, koliko znamo, najviši proizvod stvaranja i on je najdragoceniji haos iz aktivnosti njegovih bezbrojnih molekula života i gradi kosmos čije prisustvo mi osećamo u unutrašnjem svetu našeg stvaralačkog bića i naše svesnosti; jezikom nauke to bi se moglo opisati kao vrhunac stvaralačke koordinacije“

(Prvi put objavljeno 12. marta 2019. godine)

8 Comments
  1. avatar 13.03.2019.
  2. avatar 09.10.2019.
  3. avatar 09.10.2019.
  4. avatar 09.10.2019.
  5. avatar 09.10.2019.
  6. avatar 09.10.2019.
  7. avatar 09.10.2019.
  8. avatar 01.11.2020.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.