CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Albert Ajnštajn (1879 – 1955)

Pre tačno 140 godina na današnji dan, 14. marta 1879. godine u Ulmu u Nemačkoj rođen je Albert Ajnštajn, jedan od najpoznatijih i najznačajnijih fizičara i naučnika u istoriji.

Albert Ajnštajn je formulisao (specijalnu i opštu) teoriju relativnosti kojima je doprineo nastanku potpuno novog pogleda na svet oko nas, svet velikih brzina i velikih masa. Osim ove revolucionarne teorije doprineo je napretku kvantne teorije i statističke mehanike.

Albert Ajnštajn (1879 - 1955) 1

Iako je najpoznatiji po teoriji relativnosti i jednačini E=mc^2, Nobelovu nagradu za fiziku 1921. godine dobio je za objašnjenje fotoelektričnog efekta. Rad o fotoelektričnom efektu “On a Heuristic Point of View about the Creation and Conversion of Light” objavio je 1905. godine. Iste godine objavio je i rad “O elektrodinamici tela u kretanju“, u kome je formulisao osnove specijalne teorije relativnosti.

Ovo nije bio kraj Ajnštajnovih revolucionarnih radova iz 1905. godine – objavio je još dva, prvi o Braunovom kretanju čestica (“Investigations on the theory of Brownian Movement“) i drugi o ekvivalenciji mase i energije i čuvenoj formuli E=mc^2 (“Does the Inertia of a Body Depend Upon Its Energy Content?“).

Zbog ova četiri Ajnštajnova rada kojima su definisane osnove teorijske fizike XX veka ta 1905. godina nazvana je Annus Mirabilis, ili „Godina čuda”, a tim povodom 2005. godina proglašena je Svetskom godinom fizike.

Albert Ajnštajn (1879 - 1955) 2
Poštanska marka sa likom Albeta Ajnštajna (credits: Olga Popova / laboratoryequipment.com

Potpuno originalan pogled na svet, svet u kome masa oblikuje prostor a prostor “govori” masi kako da se kreće, stigao je 1916. godine sa opštom teorijom relativnosti (“The Foundation of the General Theory of Relativity“).

Osim navedenih radova Ajnštajn je objavio i mnoge druge značajne radove, a predmet njegovih istraživanja bile se kapilarne sile, specijalna teorija relativnosti (kojom je ujedinio zakone mehanike i elektromagnetike), opšta teorija relativnosti (uopštenje Specijalne teorije kojim obuhvaćeno ubrzano kretanje i gravitacija), kosmologija, statistička mehanika, Braunovo kretanje, verovatnoća elektronskih prelaza u atomu, problemi probablističke interpretacije kvantne teorije, termodinamika svetlosti pri maloj gustini zračenja, fotoelektrični efekat, fotoluminiscencija, fotojonizacija, Voltin efekat, sekundarni katodni zraci, zakočno zračenje, stimulisana emisija zračenja, objedinjene teorije polja, unifikacija bazičnih fizičkih koncepata preko njihove geometrizacije itd.

Originalni radovi Alberta Ajnštajna dostupni su na sajtu The Collected Papers of Albert Einstein.

Od Ajnštajnovog naučnog rada najveću pažnju javnosti uvek je privlačila specijalna teorija relativnosti. Nažalost, i dan danas još uvek je mnogo onih koji stalno (najčešće u nenaučnim ili naučno-popularnim krugovima) pokušavaju da ova teorija nije tačna. Iako specijalna i opšta teorija relativnosti deluju prilično “uvrnuto” i na prvi pogled nisu saglasne sa našim svakodnevnim iskustvom svi efekti teorije relativnosti su već odavno eksperimentalno provereni a a bez njih se teško može zamisliti i naš svakodnevni život. Poslednja eksperimentalna potvrda jednog od predviđanja opšte teorije relativnosti bila je detekcija gravitacionih talasa, a neke “standardne” efekte specijalne i opšte teorije svako od nas proverava kad koristi GPS na mobilnom telefonu ili iskoristi struju olovnog akumulatora u automobilu.

Albert Ajnštajn (1879 - 1955) 3

Osim naučnog doprinosa, Alber Ajnštajn imao je i izuzetno veliki značaj na politička i društvena dešavanja. Godine 1939. bio je jedan od potpisnika pisma upućenog predsedniku Ruzveltu, čime je podržao početak istraživanja SAD u prvacu pravljenja prve atomske bombe. Po završetku rata Ajnštajn je bio jedan od najvećih protivnika nuklearnog naoružavanja i zalagao se za svetsku vladu.

Svoje mišljenje o globalnoj političkoj situacije najbolje je iskazao poznatom ečenicom “Ja ne znam kako će Treći svetski rat biti vođen, ali znam da će se u Četvrom svetskom ratu ljudi boriti toljagama i kamenjem“.

Preminuo je u Prinstonu, 18. aprila 1955. godine.

Više o životu Ajberta Ajnštajna pročitajte u tekstu “Život Alberta Ajnštajna” na blogu Svemir.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.