CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Albert Ajnštajn (1879 – 1955)

Pre tačno 140 godina na današnji dan, 14. marta 1879. godine u Ulmu u Nemačkoj rođen je Albert Ajnštajn, jedan od najpoznatijih i najznačajnijih fizičara i naučnika u istoriji.

Albert Ajnštajn je formulisao (specijalnu i opštu) teoriju relativnosti kojima je doprineo nastanku potpuno novog pogleda na svet oko nas, svet velikih brzina i velikih masa. Osim ove revolucionarne teorije doprineo je napretku kvantne teorije i statističke mehanike.

Albert Ajnštajn (1879 - 1955) 1

Iako je najpoznatiji po teoriji relativnosti i jednačini E=mc^2, Nobelovu nagradu za fiziku 1921. godine dobio je za objašnjenje fotoelektričnog efekta. Rad o fotoelektričnom efektu “On a Heuristic Point of View about the Creation and Conversion of Light” objavio je 1905. godine. Iste godine objavio je i rad “O elektrodinamici tela u kretanju“, u kome je formulisao osnove specijalne teorije relativnosti.

Ovo nije bio kraj Ajnštajnovih revolucionarnih radova iz 1905. godine – objavio je još dva, prvi o Braunovom kretanju čestica (“Investigations on the theory of Brownian Movement“) i drugi o ekvivalenciji mase i energije i čuvenoj formuli E=mc^2 (“Does the Inertia of a Body Depend Upon Its Energy Content?“).

Zbog ova četiri Ajnštajnova rada kojima su definisane osnove teorijske fizike XX veka ta 1905. godina nazvana je Annus Mirabilis, ili „Godina čuda”, a tim povodom 2005. godina proglašena je Svetskom godinom fizike.

Albert Ajnštajn (1879 - 1955) 2
Poštanska marka sa likom Albeta Ajnštajna (credits: Olga Popova / laboratoryequipment.com

Potpuno originalan pogled na svet, svet u kome masa oblikuje prostor a prostor “govori” masi kako da se kreće, stigao je 1916. godine sa opštom teorijom relativnosti (“The Foundation of the General Theory of Relativity“).

Osim navedenih radova Ajnštajn je objavio i mnoge druge značajne radove, a predmet njegovih istraživanja bile se kapilarne sile, specijalna teorija relativnosti (kojom je ujedinio zakone mehanike i elektromagnetike), opšta teorija relativnosti (uopštenje Specijalne teorije kojim obuhvaćeno ubrzano kretanje i gravitacija), kosmologija, statistička mehanika, Braunovo kretanje, verovatnoća elektronskih prelaza u atomu, problemi probablističke interpretacije kvantne teorije, termodinamika svetlosti pri maloj gustini zračenja, fotoelektrični efekat, fotoluminiscencija, fotojonizacija, Voltin efekat, sekundarni katodni zraci, zakočno zračenje, stimulisana emisija zračenja, objedinjene teorije polja, unifikacija bazičnih fizičkih koncepata preko njihove geometrizacije itd.

Originalni radovi Alberta Ajnštajna dostupni su na sajtu The Collected Papers of Albert Einstein.

Od Ajnštajnovog naučnog rada najveću pažnju javnosti uvek je privlačila specijalna teorija relativnosti. Nažalost, i dan danas još uvek je mnogo onih koji stalno (najčešće u nenaučnim ili naučno-popularnim krugovima) pokušavaju da ova teorija nije tačna. Iako specijalna i opšta teorija relativnosti deluju prilično “uvrnuto” i na prvi pogled nisu saglasne sa našim svakodnevnim iskustvom svi efekti teorije relativnosti su već odavno eksperimentalno provereni a a bez njih se teško može zamisliti i naš svakodnevni život. Poslednja eksperimentalna potvrda jednog od predviđanja opšte teorije relativnosti bila je detekcija gravitacionih talasa, a neke “standardne” efekte specijalne i opšte teorije svako od nas proverava kad koristi GPS na mobilnom telefonu ili iskoristi struju olovnog akumulatora u automobilu.

Albert Ajnštajn (1879 - 1955) 3

Osim naučnog doprinosa, Alber Ajnštajn imao je i izuzetno veliki značaj na politička i društvena dešavanja. Godine 1939. bio je jedan od potpisnika pisma upućenog predsedniku Ruzveltu, čime je podržao početak istraživanja SAD u prvacu pravljenja prve atomske bombe. Po završetku rata Ajnštajn je bio jedan od najvećih protivnika nuklearnog naoružavanja i zalagao se za svetsku vladu.

Svoje mišljenje o globalnoj političkoj situacije najbolje je iskazao poznatom ečenicom “Ja ne znam kako će Treći svetski rat biti vođen, ali znam da će se u Četvrom svetskom ratu ljudi boriti toljagama i kamenjem“.

Preminuo je u Prinstonu, 18. aprila 1955. godine.

Više o životu Ajberta Ajnštajna pročitajte u tekstu “Život Alberta Ajnštajna” na blogu Svemir.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: