CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Hleba i igara sa prilozima

colliderČesto se govori o tome kako je akcelerator LHC preskop, kako je bačeno previše para, kako to ničemu ne služi, kako ima mnogo boljih načina za trošenje novca itd. Mnogi od onih koji najviše kritikuju ulaganje novca u istraživanje  sedi uz TV gledajući neke “zanimljive” utakmice ili sluša izveštaje o različitim ratnim sukobima širom sveta.

Napraviću kratko poređenje ulaganja u CERN, tačnije LHC, kao jedan od najskupljin naučnih projekata koji se trenutno realizuje, i ulaganja u neke druge stvari (i pojedince).

U periodu pripreme i izgradnje LHC-a uloženo je (tj. tokom proteklih desetak godina) uloženo je između 5 i 10 milijardi evra. Nisam uspeo da nađem tačne sumirane podatke za sve države ali samo institut CERN je potrošio 4.6 milijardi CHF na samu mašinu, 1 milijardu CHF na detektore (to je samo deo ulaganja, bez ostalih izvora), i po 0.16-0.17 milijardi CHF na IT infrastrukturu i nadogradnju akceleratorskog sistema koji prethodi LHC-u. Navedeni troškovi uključuju opremu i ljude.

Na projektu je angažovano nekoliko hiljada ljudi, a najvećim delom finansiran je od strane 20 država članica. Ukupno ulaganje ovih država za 2009. godinu iznosi 1.1 milijardi CHF. Najviše novca daju Nemačka (20%), Francuska (15%), UK (15%) i Italija (11%). Veliku, ali znatno manju, sumu novca ulaže i šest država posmatrača (među kojima je i USA). U projekat je uključeno još oko 30 država različitim pojedinačnim ugovorima sa kompanijama ili institutima.

Da bi pojednostavili dalje poređenje pretpostavićemo da je izgradnja LHC-a koštala 10 milijardi dolara i da je godišnji budžet 1 milijardu dolara (1 CHF ~ 0.9 $).

moneymanNeko drugo trošenje novca

Uporedimo sada ove vrednosti sa novcem kojim se finansiraju druge stvari. Krenimo od NBA lige, tačnije od listinga plata igrača u toj lizi. U sezoni 2008/2009  klubovi su potrošili između 55 i 95 miliona dolara samo  na plate igrača. Ukupno za plate oko  500 igrača (~30 klubova) potrošeno je 2 milijarde dolara! Odnosno, igrači u 30 NBA klubova zarade dva puta više para nego što 20 evropskih država godišnje uloži u CERN.

Slična situacija je i u evropskom fudbalu. Ukupan godišnji budžet klubova dostiče i 400 miliona evra (Real Madrid, sezona 2008/9). Naravno budžet većine klubova je nekoliko puta manji i kreće se do nekoliko desetina miliona evra. Zanimljivo je pogledati i listu najbolje plaćenih igrača u protekloj sezoni – njih 20 ukupno zarade oko 300 miliona evra, tj. više od 30% godišnjeg budžeta CERN-a.

Pre nego što sportski dušebrižnici i menadžeri različitih profila počnu da misle kako fudbal & košarka vraćaju uložen novac a nauka ne, podsetiću da je profit Real Madrida (na onih 400 miliona) samo 50 miliona, dok je prema podacima iz UK za svaku funtu koju UK uloži u CERN, kompanije/pojedinci u UK od CERN-a zarade 3 funte. Dok svakog stanovnika UK učešće države u CERN-u godišnje košta kao jedna krigla piva.

Najgori potrošač

O najgorem i najopasnjem potrošaču noca ne treba mnogo pričati, svima je poznato. Mnogobrojni ratovi i vojna industrija troše višestruko veće sume novca od svega drugog. U poslednjih desetak godina USA je na ratove potrošila nekoliko stotina (hiljada) milijardi dolara! Sama cena ratne mašinerije je isto ogromna (npr. bombarder B-52 košta između 10 i 50 miliona dolara). Namena i ciljevi ove mašinerije su svima dobro poznati.

LHC_ComputingGrid“Hleba i igara”

Kada na ovaj način uporedimo brojeve i ulaganje očigledno je da novac koji se ulaže u LHC nije ni blizu nekih drugih ulaganja. Daleko je od toga da je to uzaludno trošenje para. rezultati ulaganja u nauku su očigledni, vidljivi na svakom koraku jedino se treba malo potruditi i shvatiti šta je šta.

Na žalost društvo u kome živimo vraća se onoj stararoj “hleba i igara”. Ako se setimo istorije videćemo da je ta logika u mnogome doprinela padu Rimskog carstva, a mi smo čak i “unapredili” zahteve, pa često ostane samo “igara”.

Srećom uvek će postojati oni kojima konzerva piva i kesica kikirikija, uz neku utakmicu na TV-u, nisu prioritet života već neke druge “glupe” stvari. Koliko god “kašičica” novca bilo bačeno na istraživanja uvek će biti onih kojima će to biti dovoljno i koji će raditi i pokretati svet napred.

3 Comments
  1. avatar 02.11.2009.
  2. avatar 04.11.2009.
  3. avatar 04.11.2009.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.