CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Fizika kao tajno oružje tenisera

pw-12-6-3-fig1Rekord u ikada najbržem servisu drži Endi Rodik. U finalu Davis kupa 27. septembra 2004. godine, brzina koju je loptica imala nakon servisa je iznosila 249.4 km/h. I dok se sigurno svi divimo ovoj brzini servisa, a protivnički igrači strahuju, da li ste se ikada zapitali koliko nauke ima u tenisu? Da li nam primena fizike može pomoći u poboljašnju igre i biti naše tajno oružje?

Teniski reketi

Najbitniji elemenat u igri svakog tenisera jeste reket. Nakon 1970. godine, drveni okvir na reketu je zamenjen metalom. Drveni okviri su bili dosta manji. Razlog ovome je što veći drveni okviri nisu mogli da drže zategnutom žicu. Najveći prodor su imali ramovi od grafita i kevlara. Reket nije dobijao na težini, a površina rama je povećana, kao i površina „sweet spot“ (mesta na reketu sa kojih je moguće lopticu uzvratiti protivniku maksimalnom brzinom). Grafit se na novijim reketima meša sa borom i titanijumom kako bi reketi bili što čvršći i lakši. Pre 1970. godine, teniseri su morali da ulože više snage da bi drvenim reketom dali loptici veće ubrzanje. Sada novi lakši reketi štede na snazi tenisera i omogućavaju veću kontrolu nad lopticom.

Značajan deo na ramu predstavljaju žice. One apsorbuju najveći procenat energije loptice i vraćaju deo te energije loptici pri odbijanju. Dok apsorbuju energiju loptice, smanjuju i njenu brzinu i time omogućavaju teniseru veću kontrolu nad lopticom. Ukoliko želite veću kontrolu i tačnost zategnite žice na ramu vašeg reketa, ali ukoliko vam je potrebna veća brzina kojom želite da uzvratite lopticu, olabavite žice na reketu.

Magnus efekat, Autor: Bartosz Kosiorek

Magnus efekat(Autor: Bartosz Kosiorek)

Teniske loptice

Sam reket bez teniske loptice bi bio beznačaj. Kako se to „zauzdavaju“ loptice i da li je velika brzina loptice odgovara i publici i teniserima? Česte su žalbe gledalaca da je dosadno posmatrati brzinu s kojom se igra tenis. Dobra vest je da će nove loptice biti 10% veće. Zbog dodatne zapremine loptice, otpor vazduha će biti veći, a to će usporiti lopticu.

Loptica gubi oko 45% energije ukoliko padne na beton, dok je taj gubitak 30% ukoliko padne na mrežicu teniskog reketa. Ovaj gubitak energije najviše zavisi od sabijanja loptice pri sudaru sa nekom površinom. Kada lotpica padne na reket, sabijanje loptice iznosi 3 mm, dok je sabijanje loptice pri udaru u beton 6 mm. Ovo je razlog čestog menjanja teniskih loptica na mečevima (na svakih devet gemova).

Jedan od načina kretanja loptice „top spin“ je direktan krivac brzine loptice. Današnji reketi su nešto širi i lakši i omogućavaju jače udaranje loptice. Top spin je svojstvo loptice da rotira u istom pravcu kretanja kroz vazduh. Objašnjenje u povećanju brzine pri kretanju kroz vazduh treba tražiti u Magnusovom efektu. Smatra se da je jedan od prvih fizičara koji je objasnio ovaj efekat bio Isak Njutn dok je posmatrao tenisere na Kembridžu. Loptica kretanjem kroz vazduh (fluid) stvara oko sebe vir rotirajućeg vazduha oko sebe same. Vrh loptice se kreće sporije i na njega deluje veći pritisak vazduha, dok se dno loptice kreće brže i na njega deluje manji pritisak vazduha. Usred ovakve razlike u balansu loptice, ona pada na teren. U zavisnosti od podloge, top spin loptici daje jače odbijanje od podloge, što čini težim protivniku da pogodi lopticu.

Justine Henin, 2006 Medibank International (Snimio: Glenn Thomas)

Justine Henin, 2006 Medibank International (Snimio: Glenn Thomas)

Sigurno je da teniseri nemaju vremena za silne formule i jednačine, ali bi ipak malo znanja ovim fizičkim procesima poboljšalo njihovu igru na terenu i fiziku učinilo tajnim oružjem vrhunskih tenisera.

3 Comments
  1. avatar 06.11.2009.
  2. avatar 07.11.2009.
  3. avatar 07.11.2009.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: