kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Erupcija vulkana – zašto je pepeo opasan?

Erupcija vulkana - zašto je pepeo opasan? 1

Odavde je sve krenulo, Vulkanski pepeo sa Islanda (Photo: Árni Sæberg, Icelandic Coast Guard)

Tokom poslednjih par dana podigla se prašina iznad Evrope, bukvalno, i svuda se priča o ogromnom oblaku vulkanskog pepela, aerodromi su zatvoreni, avioni ne lete. Haos na aerodromima i putevima širom Evrope a razlog je jedan “običan” vulkan. Kao i uvek u sličnim situacijama mnogo je onih koji tvrde da su sve mere predostrožnosti nepotrebne, problem preuveličan, da se ništa ne vidi u vazduhu i da problema nema, ali da li je stvarno tako.

U periodu od 14. do 17. aprila dokodila se snažna erupcija vulkana Eyjafjallajokull na Islandu. Ovaj vulkan koji je “spavao” prethodnih 200 godina ponovo je proradio. Prvog dana erupcije lava je topila lednike i izazvala veliki porast nivoa vode (oko 80cm). Evakuisano je oko 800 ljudi koji žive u toj oblasti. Tokom erupcije, pored lave, vulkan izbacuje ogromne količine pepela u atmosferu do visine od oko 10000 metara. Izbačeni pepeop je, nošen vazdušnim strujama, krenuo prema Velikoj britaniji i Evropi. Ovaj oblak doveo je do otkazivanja svih letova u oblastima iznad kojih se nalazi.

Ovo je samo jedna od vulkanskih erupcija. Vulkani su postojali mnogo pre čoveka i postojaće još dugo. Erupicije su normalna pojava i odigravaju se na sličan način.  Lokalni problemi koji nastaju zbog erupcije vulkana su zemljotresi, lava i kamenje koje leti kroz vazduh, ali vulkani mogu da dovedu do problema mnogo većih razmera, na mnogo većim rastojanjima, pa čak i do globalnih promena (u slučajevima izuzetno snažnih erupcija).

Koliko god nekima otkazivanje letova i preduzete mere opreza deluju nepotrebno vulkanski pepeop može da dovede do ozbiljnih problema. Bez obzira što je nevidljiv (neke druge najopasnije stvari ne možete da vidite, osetite, omirišete), oblak pepela postoji i ne treba ga zanemarivati.

Erupcija vulkana - zašto je pepeo opasan? 2

Čestica vulkanskog pepela uvećana 200 puta (Photo: USGS)

Tokom erupcije u vazduh se izbacuju čestice različitih dimenziha. Teže i veće čestice brže padaju na zemlju i najčešće ne dostižu velike visine i rastojanja. Najsitnije čestice mogu, nošene vetrom, da putuju dosta daleko i da ostanu u vazduhu nekoliko dana, pa čak i nedelja. U proseku čestice pepela imaju dimenzije od 2 milimetara, a izgrađene su od topljene stene ili stakla. Gustina oblaka je mala pa ga je skoro nemoguće videti. Procenjuje se da maksimalna gustina oblaka iznad Evrope neće preći 0,001 \frac {g} {m^3}. Jedna od (lepših) pojava koja se može videti kao posledica prisustva čestica pepela u vazduhu su izrazito crvena boja oblaka za vreme izlaska i zalaska Sunca.

Erupcija vulkana - zašto je pepeo opasan? 3

Oblak iznad Evrope (Izvor: Met Office, London)

Ovaj oblak najčešće nema direktne posledice na ljude na zemlji, zbog visine na kojoj se nalazi, ali za avione je opasan pošto je najveća gustina oblaka najčešće na visinama komercijalnih letova. Na prvi pogled čestice od 2 milimetara deluju potpuno bezopasno, ali ove čestice mogu da dovedu do otkazivanja motora i čak rušenja aviona.

Dok avion leti njegovi motori uvlače vazduh. Tako usisan vazduh se komprimuje i prolazi kroz motor, do dela gde dolazi do sagorevanja. Ako se u vazduhu nalaze čestice pepela one normalno prolaze kroz motor i dolaze do komore za sagorevanje. Tu nastaje problem! Visoka temeratura topi čestice koje se talože na turbine i sprečavaju dalji protok vazduha. Kad se protok vazduha smanji, avion gubi potisak i motor se gasi. Isto se dešava ostalim motorima pa avion u kratkom vremenskom intervalu ostaje bez svih motora i bukvalno postaje jedrilica.

Tokom poslednjih 30 godina zabeleženo je oko 90 slučajeva otkazivanja motora zbog prisustva vulkanskog pepela u vazduhu. U većini slučajeva oštećenja na avionima bila su mala i avioni su sleteli bez većih problema. U nekim slučajevima bilo je velikih problema. Juna 1982. godine avion Boing 747 uleteo je u oblak pepela iznad Indonezije. Otkazala su sva četiri motora, a avion je padao oko 8 kilometara pre dok su piloti uspeli da restartuju motore. Pepeo je takođe probio staklo pilotske kabine, pa je i to dodatno otežalo situaciju pilotima. Avion je uz velika oštećenja prinudno sleteo na jedan od indonežanskih aerodroma.

Centri za praćenje vulkanskog pepela (VAAC)

Centri za praćenje vulkanskog pepela (VAAC)

Tešku situaciju u avio saobraćaju dodatno komplikuje činjenica da standardni radari na avionima ne mogu da registruju oblake vulkanskog pepela. Po strukturi čestice pepela spadaju u dielektrike, a to je upravo tip materijala koji se koristi za izradu “stelth” aviona. Nevidljivosti oblaka pepela pomažu i dimenzije čestica, koje su mnogo manje od talasne dužine radarskih talasa.

Da bi sprečili moguće probleme u avio saobraćaju oblaci vulkanskog pepela se stalno prate. Praćenje je počelo 90-tih godina prošlog veka i vrši se iz devet centara, od kojih svaki pokriva određenu oblast površine Zemlje.Trenutno su najznačajniji podaci koje daje VAAC MetOffice, u Britaniji, i ažuriraju se svakih šest sati.

Vulkanski pepeo može dugo da ostane u atmosferi. Trenutno je nemoguće dati bilo kakvu prognozu daljeg razvoja događaja, pošto je i aktivnost vulkana nepredvidljiva. Poslednja erupcija ovog vulkana dogodila se 1821. godine i trajala je nešto više od godinu dana, od decembra 1821. do januara 1823. godine. Vulkanolozi još uvek ne znaju kakav tok će erupcija imati ovog puta pa u narednom perodiu, dok erupcija traje, treba očekivati povremene zastoje u avio saobraćaju (najverovatnije u trajanju od par dana, dok se oblak pepela ne “raziđe”).

Erupcija vulkana - zašto je pepeo opasan? 4

Matematički model kretanja vulkanskog pepela iznad Evrope (Izvor: http://images.corriere.it/Media/Foto/2010/04/17/nube.gif)

Osim ovih, zanemarljivo malih, problema u avio saobraćaju oblaci vulkanskog pepela, izbačeni tokom snažnih erupcija, mogu da izazovu i mnogo veće probleme. Jedna takva erupcija vulkana Laki dogodila se 1783. godine isto na Islandu. Posledice ove erupcije bile su dramatične – 20-25% populacije Islanda umrlo je od trovanja. Od posledica trovanja stradalo je i 80% ovaca i polovina populacije konja na Islandu. Naravno, oblak pepela stigao je i do Velike britanije Evrope gde je takođe bilo ljudskih žrtava. Nastupile su i lokalne klimatske promene, tog leta u Evropi su zabeležene izrazito visoke temperature a naredna zima bila je jedna od najhladnijih u Severnoj Americi.

Razmere erupcije vuulkana Laki bile su mnogo veće od ove koja je sad aktuelna. Prema trenutnom razvoju situacije najverovatnije neće biti nekih dramatičnih posledica, ali vulkani i priroda nisu za potcenjivanje a najveći problemi biće zastoj u aviosaobraćaju.

15 Comments
  1. avatar 18.04.2010.
  2. avatar 18.04.2010.
  3. avatar 18.04.2010.
  4. avatar 18.04.2010.
  5. avatar 18.04.2010.
  6. avatar 18.04.2010.
  7. avatar 18.04.2010.
  8. avatar 18.04.2010.
  9. avatar 18.04.2010.
  10. avatar 19.04.2010.
  11. avatar 19.04.2010.
  12. avatar 19.04.2010.
  13. avatar 19.04.2010.
  14. avatar 19.04.2010.
  15. avatar 24.04.2010.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: