CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

20. rođendan Hubble Teleskopa

20. rođendan Hubble Teleskopa 1Astronomija je jedna od najstarijih nauka koje postoje. Od momenta kada je čovek ugledao nebo, on je počeo da se bavi astronomijom. U početku uglavnom kako bi odredili kada trebaju da se obave radovi na polju, kada brati poljoprivredne proizvode itd. Danas to je jedna od najrazvijenihjih i najprosperitetnijih nauka koja, iako na prvi pogled, ne dorpinosi razvoju čovečanstva. Kada malo bolje razmislimo shvatićemo da je astronomija doprinela da čovek ne samo proširi svoje znanje, već i dovelo da razvoja tehnologije, čovekovog pogleda na svet, pa u budućnosti možemo očekivati i kolonizaciju nekih od naših suseda (Marsa, Venere, Titana…). Do tada ima puno vremena.

Astronomija kao nauka se generalno može podeliti na teorijsku i posmatračku. Astronomi posmatrači bave se posmatranjem nebeskih tela, prikupljanjem podataka i u saradnji sa teoretičarima dolazi se do razvoja modela i otkrivanja tajni svemira i šta pojedini nebeski fenomeni znače (kako se odigravaju, njihova periodičnost, uticaj na nas…). Jedan od instrumenata koje posmatrači koriste nazivaju se teleskopi.

Prvi teleskop konstruisao je Galileo Galilej davne 1609. godine i posmatrajući Jupiter i njegove satelita (poznate Galilejeve satelite), Mesec i Sunčeve pege potvrdio Kopernikovu teoriju Heliocentričnog sistema, tj. da se nebeska tela ne kreću oko Zemlje, kao što je Katolička crkva tvrdila (i raniji filozofi) da važi Geocentrični sistem (Gea na grčkom znači Zemlja), već se Zemlja zajedno sa njima okreće oko Sunca (grčki Helios znači Sunce).

Razvoj astronomije, ali i tehnologije dovelo je do evoluiranja i teleskopa kojim se danas mogu videti ogromna prostranstva svemira. Sve do sredine XX veka teleksopi su ograničeni samo na vidljivu svetlost. Od tad je tehnologija napredovala i omogućila da vidimo svemir drugim očima. Da vidimo svemir i u drugim talasnim dužinama. Sve do 1990. godine čovek je bio vezan za Zemlju prilikom korišćena optičkih teleskopa. Nažalost zbog uticaja zemljine astmosfere (ali i sve većeg svetlosnog zagađenja) fotografije koje su se dobijale pomoću tih optičkih teleskopa nisu bile baš najboljeg kvaliteta.

Godine 1990. probijena je i ova granica konstruisanjem i puštanjem u rad prvog vanzemaljskog teleskopa, svemirskog teleskopa Habl, koji je dobio naziv po čuvenom astronomu Edvinu Hablu koji je dao značajan doprinos razvoju astronomije 1920. godine.

Istorija teleskopa

Spejs šatl Discovery lansiran je sa teleskopom 1990. godine. Ubrzo nakon lansiranja, inžinjeri su otkrili grešku kod sabrinog ogledala teleskopa. Ova greška je činila da slike budu manje jasnije (mutnije) nego što bi inače bile. Inžinjeri su dizajnirali optički uređaj koji iskrivljuje svetlo reflektovano od strane ogledala na način da ispari ovu grešku. Astronauti su sa spejs šatla Endeavour instalirali ovaj uređaj na teleskop 1993. godine i radio je kako je i planirano. Za vreme misije 1993. godine, astronauti su takođe instalirali dodatne instrumente na teleskop kao deo kontinuiranog programa nadogradnje teleskopa. Astronauti su ove komponente instalirali još 1997, 1999. i 2002. godine.

Godine 2004. Nasini administratori su otkazali misiju zakazanu za 2006. godinu kojom je trebalo da se teleskop servisira zbog bezbednosti astronauta (inače 2003. godine desila se tragedija gde su izgubljeni životi astronauta i šatl Columbia). Naučnici, političati i astronomi entuzijasti smatrali su da će takva odluka dovesti do preranog završetka „života“ Habla. Nakon toga u Nasi su razmatrali mogućnost slanja robotskog vozila da izvrđi potrebne popravke. Očekuje se da će teleskp raditi barem do 2014. godine kada će biti lansiran njegov naslednik James Webb Space Telescope.

Kako Habl radi?

Habl je moćan teleskop koji orbitira oko Zemlje i snima jasnije slike nebeskih objekata od običnih zemaljskih teleskopa. To je reflektor (kao što znamo postoje dve osnovne grupe optičkih teleskopa, reflektori i refraktori) sa sabirnim ogledalom od 240 cm u dijametru. Astronomi koriste ovaj teleskop za prikupljanje fotografija nebeskih objekata sa detaljima kakvi ranije nisu viđeni. Ove fotografije uključuju fotografije zvezda okružene sa diskovima prašine koji jednog dana mogu evoluirati u planetarne sisteme, slike galaksija na ivici vidljivog svemira, slike galaskdija koje se sudaraju i jedna drugu „kidaju“, i dokaze koji nam govore da većina galaksija ima masivne crne rupe u svojim centrima.

Habl Teleskop se nalazi u orbiti oko Zemlje na udaljenosti od oko 610 km. Kao što znamo atmosfera utiče da se svetlost savije zbog fenomena poznatog kao difrakcija i atmosfera se stalno kreće. Ova kombinacija difrakcije i atmosferinog kretanja izaziva da zvezde posmatrane sa površine Zemlje trepere. Zato što se Habl nalazi iznad atmosfere, on može da napravi fotografije mnogo detaljnije nego teleskopi sa površine. Habl takođe može da pravi fotografije u ultravioletnom i infracrvenom delu spektra kojeg je sa Zemlje nemoguće uraditi zbog atmosfere koja blokira ove delove spektra da dospeju do površine.

NASA i ESA zajednički upravljaju ovim teleskopom. Teleskop se kontroliše pomoću radio talasa i pomoću kompjutera upravlju njegovim kretanjem i posmatranjima. Teleskop podatke šalje kompjuterima na zemlji pomoću radio signala. Habl ima dve vrste instrumenata u sebi. To su spektrograf i instrument za pravljenje fotografija, tj. to su elektronski detektori zvani CCD.

Više o Hablu možete pronaći na glavnoj stranici ovog teleskopa. Pogledajte fotografije koje je ovaj teleskop napravio.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: