CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Spejs šatl Čelendžer

U kalendaru samo jedan dan nakon prve katastrofe američkog kosmičkog programa NASA, dogodila se još jedna velika katastrofa.

Samo 73 sekunde nakon poletanja, 28. januara 1986. godine, eksplodirao je spejs šatl Čelendžer (Challenger) na misiji STS-51-L. Od strahovite eksplozije, šatl Čelendžer raspao iznad voda Atlanstkog okeana, istočno od obale Florite, se u 11:38 h po lokalnom vremenu. U eksploziji je stradalo svih sedam članova posade.

Direktan prenos lansiranja šatla Čelendžer na televiziji CNN

Neposredno nakon eksplozije Čelendžera osnovana je specijalna, tzv. Rodžersova komisija, koju je imenovao predsednik Ronald Regan, sa ciljem da istraži uzroke koji su doveli do ove nesreće. Takođe je usledila i pauza od 32 meseca do sledećeg lansiranja nekog šatla.

Na čelu specijalne komisije, koju je činilo 13 članova, bio je Vilijam Rodžers (William P. Rogers), američki političar, diplomata i advokat, podpredsednik je bio Nil Armstrong, kosmonaut i prvi čovek na Mesecu, a jedan od članova bio je i Ričard Fejnman, teorijski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku. Nakon nekoliko meseci rada Komisija je objavila rezultate istrage.

Utvrđeno je da je raspad celog šatla počeo nakon što je mali, kružni gumeni prsten, koji se nalazio na desnoj raketi-nosaču na čvrsto gorivo, otkazao nakon poletanja. Otkazivanje ovog prstena izazvalo je rupu na spoju rakete-nosača koju je zatvarala. Ovo je omogućilo vrelom gasu pod pritiskom da iscuri i ošteti obližnji nosač rakete i spoljašnji rezervoar za gorivo. Oštećenje je dovelo do odvajanja desne rakete-nosača i pucanja spoljašnjeg rezervoara. Aerodinamičke sile su trenutno razbile šatl.

Spejs šatl Čelendžer 1
Posada STS-51-L, šatl Čelendžer. Prvi red: Michael J. Smith, Dick Scobee, Ronald McNair; drugi red: Ellison Onizuka, Christa McAuliffe, Gregory Jarvis, Judith Resnik (credits: NASA)

Kabina za posadu i mnogi drugi delovi šatla su kasnije izvučeni sa dna okeana. U procesu istrage nisu utvrđena tačna vremena smrti posade. Na osnovu stanja u izvučenoj kabini zna se da je nekoliko članova posade sigurno preživelo prvobitni raspad šatla. Položaj nekih prekidača sa “osiguračima” bio je promenjen u odnosu na fazu poletanja, utvrđeno je do promene nije moglo da dođe usred udara i vibracija već je neko od članova posade morao da promeni položaj prekidača. Smatra se da je prekidače pomerio pilot Majk Smit, u pokušaju da vrati električno napajanje. Drugi indikator da su neki od članova posade preživeli inicijalnu eksploziju šatla su tzv. PEAP (Personal Egress Air Pack) uređaji. Svaki od članova posade nosio je svoj PEAP uređaj, a zadatak ovih uređaja bio je da obezbede do 6 minuta vazduha u slučaju da vazduh u kabini nije dobar za disanje. Od četiri pronađena PEAP uređaja tri su bila aktivirana. To su bili uređaji Elisona Onizuke (Ellison Onizuka) i Judit Resnik (Judith Resnik). Treći uređaj, koji je pripadao Majklu Smitu (Michael Smith) takođe je bio aktivan, ali prekidač za njegovo aktiviranje bio je iza sedišta tako da se smatra da je njegov uređaj aktivirao drugi član posade, Resnik ili Onizuka.

Spejs šatl Čelendžer 2
Fotografija snimljena 58,778 s nakon poletanja. Veliki plamen vidljiv je iznad izduvnika raketnog motora (credits: izveštaj Rodžersove komisije, str. 26-27)

Nažalost, šatl nije imao sistem za evakuaciju. Eksperimentalne misije šatla bile su opremljene modifikovanim sedištima za katapultiranje iz aviona SR-71 Blackbird a članovi posade nosili su specijalna odela pod pritiskom. Kada je šatl postao operativan za misije ova sedišta i specijalna odela su izostavljena (komisija formirana nakon eksplozije šatla Kolumbija tokom sletanja zaključila je da, zbog malog broja letova, upotreba šatla nikad nije trebala da bude proglašena “operativnom” već je morala da ostane označena kao “eksperimentalna”).

Kao glavne krivce za nesreću šatla Čelendžer, Rodžersova komisija označila je rukovodstvo NASA. Smatrali su da je rukovodstvo NASA još od 1977. godine znalo da dizajn rakete-nosača koji je radila kompanija Morton Tiokol uključialo potencijalno katastrofalnu grešku, ali nije propisno reagovala na to. Rukovodstvo je takođe ignorisalo upozorenja inženjera o opasnosti lansiranja pri niskim temperaturama.

Komisija je utvrdila da je eksploziju šatla Čelendžer izazvala loša otpornost materijala prstena na niske temperature.

Originalno ovaj let šatla Čelendžer planiran je za 22. januar 1986. godine. Međutim, zbog kašnjenja prethodnih misija lansiranje je prvo pomereno za 23, pa za 24. i na kraju za 25. januar. Loši vremenski uslovi na aerodromu za prinudno sletanje u Senegalu primorali su kontrolu misije da promeni “back-up” aerodrom na Kazablanku, ali kako ovaj aerodrom nije bio opremljen za noćno sletanje, poletanje je ponovo odloženo za 26. januar. Hladno vreme i loši vremenski uslovi na lansirnoj stanici ponovo odlažu poletanje za 27. januar. Tehnički problemi na šatlu još jednom odlažu poletanje, za 28. januar.

Spejs šatl Čelendžer 3
Čelendžer na lansirnoj rampi, rano ujutru 28. januara 1986. godine (credits: NASA)

Prognozirana jutarnja temperatura za dan lansiranja bila je -1 C, minimalna temperatura na kojoj je dozvoljeno lansiranje.

U noći pre lansiranja vođena je “žestoka” rasprava o tome da li šatl Čelendžer treba da poleti ili treba ponovo odložiti lansiranje. Neki inženjeri su smatrali da je temperatura niska i da je rizik preveliki jer šatl nije predviđen da funkcioniše na tim temperaturama. Pojavila se i sumnja u izdržljivost gumenih prstenova ali bilo je onih koji su smatrali da će, ako jedan prsten otkaže drugi odraditi posao.

Temperatura tokom noći spustila se na -2,2 do -1,7 C, najniža temperatura tokom ranijih lansiranja iznosila je +12 C. Međutim, lansiranje šatla Čelendžer je odobreno.

Uzrok nesreće šatla Čelendžer i eksplozije u kojoj je poginulo svih sedam članova posade demonstrirao je Ričard Fejnman tokom televizijskog prenosa.

Prvi spejs šatl, Kolumbija, poleteo je 12. aprila 1981. godine. Ukupno NASA je imala pet šatlova. To su: Kolumbija, Čalendžer, Diskaveri, Atlantis i Endevor. Šatl Čalendžer je eksplodirao 73 sekunde nakon lansiranja, 28. januara 1986. godine, šatl Kolumbija raspao se 16 minuta pre sletanja 1. februara 2003. godine. U svakoj od ove dve nesreće poginulo je svih sedam članova posade.

Nakon gubitka 14 ljudskih života i dva od pet šatlova zaključeno je da su šatlovi vrlo rizični, pa je Nasa odlučila da šatlove povukli iz upotrebe 21. jula 2011. godine, posle više od 30 godina. Ukupno je bilo 135 lansianja, 133 uspešnih i dva neuspešna (Čelendžer i Kolumbija).

Spejs šatl Čelendžer 4
Spejs šatl Atlantis na lansirnoj rampi 39A u Kenedijevom svemirskom centru na Floridi spreman da poleti na misiju STS-135, poslednju misiju spejs šatla.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: