CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Uticaj i karakteristike

 

Šta utiče na ekonomiju znanja?

Postoji puno faktora koji utiču na razvoj ekonomije znanja, a to takođe utiče i na promenu pravila u poslovanju. Neki od tih faktora su:

  • Globalizacija – tržišta su međunarodna, a proizvodi su dostupni širom sveta
  • Informaciona tehnologija, i to na sledeće načine:
    • kompjuterske mreže, ili “globalna sela”,
    • novi mediji – oni povećavaju proizvodnju i distribuciju znanja, što rezultuje kolektivnom inteligencijom. Danas je mnogo jednostavnije i lakše pristupini širokoj bazi znanja i literature.
    • gustina znanja – efikasna proizvodnja se oslanja na infomacije i know-how. Podaci pokazuju da u svetu čak 70% radnika su umni radnici i da više koriste svoj um, nego fizičku snagu.
  • Institucionalne promene na tržištu rada i promene u ponašanju firmi. Nova radna mesta visoke performanse i fleksibilnost preduzeća traže od radnika kvalitete kao što su inicijativa, kreativnost, rešavanje problema i otvorenost za promene i dr.

Kao rezultat svega ovoga dobra danas imamo elektronsku trgovinu koja nam omogućava da robu možemo razviti, naručiti, prodati, a u mnogim slučajevima čak i isporučiti u elektronskoj formi.

Uticaj i karakteristike 1Karakteristike

Ekonomija znanja se bitno razlikuje u odnosu na tradicionalnu ekonomiju i to:

  • Ekonomija znanja se ne bazira na oskudici resursa, već na obilju. Za razliku od većine resursa koji su postaju osiromašeni kada se koriste, informacija i znanje se mogu deliti i koristiti bez ograničenja, i zapravo dolazi do njegovog obogaćivanja, a ne osiromašivanja.
  • Efekat (značaj) lokacije je ili:
    • smanjen, u nekim ekonomskim aktivnostima: kada se koriste odgovarajuća tehnologija i metode, virtualna tržišta i virtualne organizacije koje nude koristi brzine, agilnosti, aktivnosti se mogu realizovati globalno i celodnevno.
    • ili, naprotiv, kao podrška za neke druge aktivnosti, na drugim poljima ekonomije, time što će kreirati poslovne klastere oko centra znanja, kao što su univerziteti i istraživački centri. Ipak, klasteri su već postojali i u vremenima pre ekonomije znanja.
    • Zakoni, barijere, takse i načini da se izmeri se teško mogu primeniti jedino na nacionalnoj osnovi. Znanje i informacije „cure“ tamo gde je tražnja za njima najveća i barijere najniže. Zato danas postoji problem odliva mozgova.
    • Znanje poboljšava proizvode ili usluge i mogu da utiče značajno na formiranje premije nad cenama uporedivih proizvoda sa niskim ugrađenim znanjem ili znanjem intenziteta.
    • Cena i vrednost zavisi najviše od koncepta, tj. tačke gledišta. Na primer neka ista informacija ili znanje mogu da imaju različitu cenu za različite ljude, ili čak i za istu osobu ali u različitim vremenima.
    • Znanje kada je zatovreno u sistemili procesu ima bitno veću vrednost nego kada je „na slobodi“.
    • Ljudski kapital – kompentence – su ključne komponente vrednosti u kompanijama baziranim na znanju, ali ipak par kompanija svoje nivoe kompentencije objavljuje u godišnjim izveštajima. Danas se često smanjenje organizacije vidi kao pozitivna mera za smanjenje troškova.
    • Komunikacija se sve više vidi kao osnovni tok znanja. Socijalne strukture, kulturni konteksti i drugi faktori utiču na društvene odnose i stoga su od osnovne važnosti za ekonomiju znanja.

Ove karakteristike zahtevaju ideje i mere koje treba da primene osobe koje vode ekonomsku politiku, od strane menadžera i umnih radnika.

Ekonomija znanja ima višestruke oblike u kojima se može pojaviti, ali postoje predviđanja da će novu ekonomiju produžiti radikalno, stvaranjem obrazaca u kojem će čak i ideje biti prepoznate i identifikovane kao roba. To svakako nije najbolje vreme da se donose ishitrena rešenja o ovoj tvrdnji, ali s obzirom na prirodu „znanja“, dodato na činjenicu dubokog prodora ove nove forme ekonomije, postoji sigurno jasan put napred za ovaj pojam, iako podatke (tj. kvantum revolucionarnog pristupa i njegove primenjivosti i komercijalna vrednost), ostaju u domenu spekulacije, kao sada.

Series NavigationNauka u ekonomiji (privredi)Dileme u daljem razvoju obrazovanja

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: