kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Izveštaj sa granice ljudskog saznanja – Nobelova nagrada iz fizike za 2012

Ovogodišnja Nobelova nagrada iz fizike odlazi dvojici eksperimentalnih fizičara Seržu Arošu i Dejvidu Vejnlendu, za svoj rad na: “eksperimentalnim pionirskim metodama koje omogućavaju manipulaciju i i merenje individualnih kvantnih sistema”. Kako običnom smrtniku, bilo da ima diplomu fakulteta fizike ili ne, nije jasno šta su dotična gospoda tačno radila i zaslužila ovogodišnju Nobelovu nagradu, autor ovog teksta osetio je moralnu obavezu da malo zakopa i pokuša onima koji fizičke nauke ili ova oblast fizike  nisu specijalnost da pojasni detalje vezane za njihov istraživački opus.

Koja je vaša prva pomisao kada pomislite na vakuum? Ako su moje mogućnosti predviđanja tačne vaša prva pomisao je da je vakuum prazan prostor. Možda bi vas potapšao po ramenu i rekao bravo da na ovaj svet pre 110 godina nije došao jedan bebac u porodici Dirak koga su rešili da krste Pol. Taj Pol Dirak, Švajcarac u trenutku svog rođenja, pretpostaviće (što je kasnije i dokazano) da vakuum nije baš toliko prazan kao što bi čovek pomislio, već da u njemu postoji more nekakvih virtualnih čestica. I dok je virtuelna čestica nešto što običnog čoveka mnogo ne tangira u životu, fizičari, a posebno oni koji se bave eksperimentalnom kvantnom teorijom proklinju postojanje ovih dosadnjakovića.

U kvantnoj teoriji postoje takozvana isprepletana stanja. Samim aktom merenja sistem se izvodi iz isprepletanog stanja i pojavljuje samo u jednoj realizaciji tog stanja. Ovo za fiziku problema nije uvek poželjno, zato što se uvođenjem iz isprepletanog stanja u samo jedno stanje gube podaci o svim ostalim stanjima. U popularnoj kulturi često se pominje tzv. Šredingerova mačka koja nije ništa drugo no popularno objašnjenje fenomenologije isprepletanih stanja (entangled state). Sećate se onog tipa Diraka i njegovih virtualnih čestica? Te Dirakove virtualne čestice takođe su čest uzrok dekoherence, odnosno “odpletanja” sistema iz sume stanja u samo jedno stanje.

Naši ovogodišnji laureati Aroš i Vejnlend upravo su radili eksperimente sa raznim gedžetima kojima bi zarobili i ispitivali kvantni sistem (atom, jon, foton…) tako da ga naši dosadnjakovići ne bi više čačkali i izvodili iz isprepletanog stanja. Vejnlend se uglavnom bavio zarobljenim jonima u RF zamkama i drugim sličnim zamkama. Sigurno se pitate šta je to RF zamka? Gledali ste da Vinčijev kod? Sećate se one klopke koja drži antimateriju van dometa obične materije kako Vatikan ne bi odleteo u vazduh? Vidite RF zamka je jedna slična spravica, samo što je Vejnlend sa svojim timom od dvadesetak saradnika u njoj držao mahom jone ali i druge objekte od interesa. Aroš je sa druge strane u zamci od uglačanih ogledala zarobljene držao mahom fotone i atome i jedan je od najistaknutijih naučnika u danas jako razvijenoj oblasti Cavity QED (Kvantna elektrodinamika u šupljinama).  Naravno obojica naučnika bavili su se i drugim problematikama.

Izveštaj sa granice ljudskog saznanja - Nobelova nagrada iz fizike za 2012 1

Slika sa proglašenja

OK šupljine, zamke, joni, virtuelni fotoni, Vatikan čemu sve to, odnosno na šta se ovo njihovo istraživanje može primeniti? Uz već pomenuto skladištenje antimaterije, sigurno je najznačajnija sadašnja a još više buduća primena u kvantnim računarima i kvantnom prenosu informacija. Poslednjih godina mi fizičari dobili smo neku blesavu ideju da koristimo zakone i fenomenologiju kvantne teorije da bi ostvarili napredak u računarskim i komunikacijonim tehnologijama. Osnovni kapacitet informacije u računarskim tehnologija naziva se bit. U kvantnoj informatici bit postaje Qbit. U klasičnim računarskim sistemima bit može uzeti dve vrednosti 0 (a.k.a. nema struje) i 1 (a.k.a. ima struje). U kvantnim sistemima nula i jedinica postaju neke od fundamentalnih kvantnih osobina:

  1. Nula=osnovno stanje nekog atoma ili oscilatora, Jedan=prvo pobudjeno stanje
  2. Nula=Osnovno stanje Boze-Ajnštajnovog kondenzata,  Jedan prvo pobuđeno stanje Boze-Ajnštajnovog kondenzata
  3. Nula= ”Spin Up” stanje,  Jedan=“Spin down” elektrona ili para elektrona u npr. višeslojnom Grafenu ili Fulerenu (Los-di Vićenco kvantni računar)

Naravno ovo su neki od mogućih načina na koji se može ostvariti jedna ovakva mašina. U eksperimentu želimo ostvariti potpunu kondtolu nad stanjem Nula i Jedan a u tome nam smetaju oni virtuelni fotoni koji sistem mimo naše volje iz mešavine stanja 0|>+1|> fiksira sistem u jednom stanju 0|> ili 1|> i u tom slu;aju dolazi do gubitka podataka (baš su dosadni ti virtualni smarači  jel da 😀 ?).

Iako je nauka još daleko od ostvarivanja funkcionalnog kvantnog PC računara, Nobelov komitet, a i autor ovog članka, smatra da je ovo dobar pravac u istraživanju i ko zna možda u budučnosti igrate PES na vašem kvantnom PC računaru ili umesto internet kabla download-ujete ili upload-ujete vašim kvantnim primopredajnikom.

One Response
  1. avatar 17.10.2012.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: