CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Nova (zvezda) u sazvežđu Delfin

 

Nova u Delfinu, pre i posle eksplozije (klik za animaciju)

Nova u Delfinu, pre i posle eksplozije (klik za animaciju)

U sredu, 14. avgusta, izgled neba u sazvežđu Delfin dobio je drugačiji izgled. Kamera astronoma amatera Koichi Itagaki iz Japana prva je zabeležila promenu na ovom delu neba. Iznenada, sjaj jedne golim okom nevidljive zvezde počeo je da raste i za nekoliko sati povećao se par hiljada puta. Za posmatrače na Zemlji ova nevidljiva zvezda postala je sjajna, sjajna bela tačkica – “nova zvezda”. Sjaj ove “nove” zvezde nastavlja da raste i ona će uskoro najverovatnije biti vidljiva golim okom, a razlog za ogromno povećanje sjaja je eksplozija koja se odigrala na površini zvezde.

Nova u sazvežđu Delfin

Nova u sazvežđu Delfin

Proces u kome se sjaj neke zvezde poveća na ovakav način naziva se nova. Novootkrivena zvezda označena je kao Nova Delphini 2013, a nalazi se na istom mestu gde se nekad nalazila zvezda PNVJ20233073+2046041. Nekoliko sati nakon otkrivanja sjaj novootkrivenog objekta bio je 6,1 magnituda,  tj. blizu granice vidljivosti golim okom, i nastavljao je da raste.

Svake godine registrujemo 6-10 novih ali retko koja od njih bude vidljiva golim okom. Ove godine zabeležene su nove u sazvežđima Cefej i Škorpija ali one nisu bile vidljive golim okom. Najsjajnija nova tabeležena je u sazveđžu Orao 1918. godine a njen sjaj je dostigao -1,8 magnituda.

Položaj sazvežđa Delfin

Položaj sazvežđa Delfin

Iako ime “nova”  može da navede na pomisao da je reč o potpuno novoj zvezdi to nije slučaj. Sve nove, kao i ova novootkrivena u sazvžđu Delfina nastaju od belih patuljaka. Beli patuljci nastaju kao ostatak zvezde male mase (slične Suncu) u kasnoj fazi njene evolucije. To su mala, usijana tela koja lutaju svemirom i postepeno se hlade. Neki od belih patuljaka imaju sreću da se nalaze u dvojom sistemu, u blizini ogromnog gasovitog džina.

Mehanizam nastanka nove

Mehanizam nastanka nove

U ovakvom sistemu beli patuljak može da privlači i “čupa” deo gasa sa ogromnog “komšije”. Otrgnuti materijal polako prelazi na belog patuljka i gomila se na njegovoj površini. U jednom trenutku, zbog pritiska gravitacije i trenja u gasu koji teče sa jedne na drugu zvezdu, temperatura i masa otrgnutog gasa postaju dovoljno veliki da na površini belog patuljka dođe do eksplozije, tj. do početka procesa fuzije vodonika u helijum. Ovaj proces, koji se odigrava u jezgru zvezda i omogućava im da sijaju, je izuzetno snažan i oslobađa ogromnu količinu energije. Površina zvezde se gotovo istovremeno pali i “eksplodira” a sjaj zvezde naglo raste. Za udaljenog posmatrača ovaj nevidljivi beli patuljak postao je nova (zvezda).

Fotografija nove u Delfinu (foto: Anthony Ayiomamitis, TWAN)

Fotografija nove u Delfinu (foto: Anthony Ayiomamitis, TWAN)

Po imenu slične novama, a po sjaju i fizičkim procesima mnogo intenzivnije, su supernove. Supernove (tačnije jedan njihov tip) po nastanku je sličan novama ali razlika je u tome što se kod ovih belih patuljaka na površini nakupi više gasa, dovoljno da ukupna masa zvezde pređe Čandrasekarovu granicu (1,4 mase Sunca) i tada evolucija zvezde, tj. belog patuljka nastavlja dalje. Konačan ishod je eksplozija supernove u kojoj čitava zvezda biva uništena. Sjaj koji nastane u eksploziji supernove mnogo je veći od nove, ali u eksploziji supernove cela zvezda biva uništena dok se kod nove proces odvija samo na površini a zvezda, tj beli patuljak, ostaje i nastavlja da živi i krade gas od svog “komšije”. Na ovaj način zvezda može postati nova više puta.

(Fotografije: E. Guido & N. Howes / Remanzacco Observatory; UniverseToday; National Geographic)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: